Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mlađe kameno doba i Vukovar

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Mlađe kameno doba i Vukovar

Mlađe kameno doba vs. Vukovar

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos. Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Sličnosti između Mlađe kameno doba i Vukovar

Mlađe kameno doba i Vukovar imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bakreno doba, Jadransko more, Keramika, Mlađe kameno doba, Neolitička umjetnost, Slavonija, Sopotska kultura, Srbija, Starčevačka kultura, Vinčanska kultura, Vinkovci, Vučedol.

Bakreno doba

Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.

Bakreno doba i Mlađe kameno doba · Bakreno doba i Vukovar · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Jadransko more i Mlađe kameno doba · Jadransko more i Vukovar · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Keramika i Mlađe kameno doba · Keramika i Vukovar · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Mlađe kameno doba i Mlađe kameno doba · Mlađe kameno doba i Vukovar · Vidi više »

Neolitička umjetnost

Engleskoj, oko 2000. pr. Kr. Neolitička umjetnost je likovna umjetnost mlađeg kamenog doba, neolitika (grč. neos - nov, lithos - kamen), prapovijesnog razdoblja od oko 8000.

Mlađe kameno doba i Neolitička umjetnost · Neolitička umjetnost i Vukovar · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Mlađe kameno doba i Slavonija · Slavonija i Vukovar · Vidi više »

Sopotska kultura

Prikazana na karti svijetloplavom bojom i natpisom ''Sopot''. Sopotska kultura je neolitička kultura na prostoru istočne Slavonije i zapadnoga Srijema, nastala na temeljima starčevačke kulture, a pod snažnim utjecajima vinčanske kulture (Samatovci, Sopot, Otok, Privlaka, Vinkovci–Ervenica, Osijek, Bapska, Županja, Klokočevik).

Mlađe kameno doba i Sopotska kultura · Sopotska kultura i Vukovar · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Mlađe kameno doba i Srbija · Srbija i Vukovar · Vidi više »

Starčevačka kultura

Starčevačka kultura ili Starčevo-Körös-Criş kultura je neolitička kultura što je tijekom VI.

Mlađe kameno doba i Starčevačka kultura · Starčevačka kultura i Vukovar · Vidi više »

Vinčanska kultura

Rasprostranjenost vinčanske kulture. Vinčanska kultura (u Rumunjskoj poznata kao Tordoška kultura) je prapovijesna kultura kasnoga neolitika i ranog eneolitika, od između 5300.

Mlađe kameno doba i Vinčanska kultura · Vinčanska kultura i Vukovar · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Mlađe kameno doba i Vinkovci · Vinkovci i Vukovar · Vidi više »

Vučedol

Vučedol je arheološki lokalitet iz neolitika.

Mlađe kameno doba i Vučedol · Vukovar i Vučedol · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Mlađe kameno doba i Vukovar

Mlađe kameno doba ima 92 odnose, a Vukovar ima 480. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 2.10% = 12 / (92 + 480).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Mlađe kameno doba i Vukovar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »