Brže od pregledniku!
51 odnosi: Akvedukt, Alfons IX., leonski kralj, Amfiteatar, Arapi, August, Španjolska, Španjolska socijalistička radnička stranka, Španjolske autonomne zajednice, Španjolske pokrajine, Bazilika, Cisterna, Dijana (mitologija), Ekstremadura, Estremadurski jezik, Filipini, Forum, Gladijatori, Hipodrom, Hispanija, Italija, Kastilja, Katalonija, León, Legija, Luk, Luzitanija, Mars, Mérida, Mérida (Mérida, Venezuela), Mérida (Meksiko), Meksiko, Mitra, Most, Mozaik, Napoleonski ratovi, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Portik, Rafael Moneo, Rim, Rimski hram, Rimsko Carstvo, Santiago Calatrava, Slavoluk, Svjetska baština, Trajan, UNESCO, Utvrdno graditeljstvo, Venezuela, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, ..., 1993.. Proširite indeks (1 više) »
Akvedukt
Akvedukt u okolini Splita Akvedukt ili akvadukt (lat. aquaeductus, vodovod) je vrsta vodovoda, mostna građevina za provođenje vode preko rijeka, reljefnih zapreka i oblika (uzvišenja, različitih vrsta neravnina, dolina, jaruga) prirodnim padom od izvora do naselja.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Akvedukt · Vidi više »
Alfons IX., leonski kralj
Alfons IX. (15. kolovoza 1171. — 23/24. rujna 1230.) bio je kralj Leona i Galicije od 1188.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Alfons IX., leonski kralj · Vidi više »
Amfiteatar
Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Amfiteatar · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Arapi · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i August · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Španjolska · Vidi više »
Španjolska socijalistička radnička stranka
Španjolska socijalistička radnička stranka (Partido Socialista Obrero Español, PSOE) je španjolska politička stranka.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Španjolska socijalistička radnička stranka · Vidi više »
Španjolske autonomne zajednice
Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica Pedeset španjolskih provincija raspoređeno je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) – Ceuta i Melilla.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Španjolske autonomne zajednice · Vidi više »
Španjolske pokrajine
Karta španjolskih provincija Pokrajina (španj. provincia: pokrajina, provincija) španjolska je teritorijalna jedinica, koja je predviđena Ustavom Španjolske iz 1978.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Španjolske pokrajine · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Bazilika · Vidi više »
Cisterna
Dominikanskom samostanu u Dubrovniku Cisterna je spremište (spremnik) tekućine.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Cisterna · Vidi više »
Dijana (mitologija)
Dijana je staroitalska boginja svjetla, Mjeseca i života, koju su Rimljani već u najstarija vremena izjednačili s grčkom boginjom Artemidom.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Dijana (mitologija) · Vidi više »
Ekstremadura
Ekstremadura, također Estremadura (špa. Extremadura), je španjolska autonomna zajednica smještena na zapadu Španjolske.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Ekstremadura · Vidi više »
Estremadurski jezik
Estremadurski jezik (estremeñu, ehtremeñu, cahtúo, castú; ISO 639-3: ext), jedan od četiri kastiljska jezika koji govori između 200 000 i 500 000 Estremaduraca na zapadu Španjolske uz granicu s Portugalom.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Estremadurski jezik · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Filipini · Vidi više »
Forum
Forum može značiti.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Forum · Vidi više »
Gladijatori
Jean-Léona Gérômea koja prikazuje borbu gladijatora Gladijatori (lat. gladiatores), borci u starom Rimu koji su, radi zabave gledatelja izvodili borbe s mačevima, kopljima, koristeći tadašnje vojne i borilačke vještine.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Gladijatori · Vidi više »
Hipodrom
Hipodrom Fuchu u Tokiju, Japan Hipodrom (starogrčki: ἱππόδρομος, hippodromos „trkalište za konje“) je grčki športski objekt za konjske i utrke zaprega.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Hipodrom · Vidi više »
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Hispanija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Italija · Vidi više »
Kastilja
Teritorij povijesne Kastilije prema različitim tumačenjima Kastilija, (špa. Castilla), također Kastilja, je zemljopisni pojam u Španjolskoj, koji obuhvaća unutrašnji dio Pirenejskog poluotoka.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Kastilja · Vidi više »
Katalonija
Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Katalonija · Vidi više »
León
Leon ili León može značiti.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i León · Vidi više »
Legija
Parada legije Legija ili Rimska legija (od lat. legere, "izabrati") bila je osnovna jedinica rimske kopnene vojske.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Legija · Vidi više »
Luk
Dugim naglaskom, luk može biti.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Luk · Vidi više »
Luzitanija
carska provincija '''Lusitania''' (Extremadura i Portugal) Provincija Luzitanija označena Luzitanija (lat. Lusitania ili Hispania Lusitania; por. Lusitânia; šp. Lusitania), prvotno rimska provincija koja je obuhvaćala gotovo cijeli današnji Portugal južno od rijeke Duero i dijelove današnje Španjolske (današnja autonomna zajednica Extremadura i mali dio provincije Salamanca).
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Luzitanija · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Mars · Vidi više »
Mérida
* Mérida (Španjolska), glavni grad španjolske autonomne zajednice Ekstremadure.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Mérida · Vidi više »
Mérida (Mérida, Venezuela)
Santiago de los Caballeros de Mérida je grad i sjedište općine Libertador u venezuelanskoj državi Mérida.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Mérida (Mérida, Venezuela) · Vidi više »
Mérida (Meksiko)
Katedrala u Méridi Mérida je glavni grad meksičke savezne države Yucatán i najvažniji je grad na jugoistoku Meksika.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Mérida (Meksiko) · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Meksiko · Vidi više »
Mitra
* Mitra (kapa), liturgijska kapa.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Mitra · Vidi više »
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Most · Vidi više »
Mozaik
Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Mozaik · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Portik
Vicenze, 16. stoljeće Portik (latinski: porticus) je ulazni trijem koji vodi do vrata u zgradu, ili natkriveni prolaz sa stupovima - arkada.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Portik · Vidi više »
Rafael Moneo
José Rafael Moneo Vallés (Tudela, Navara, 9. svibnja 1937.) je španjolski arhitekt i teoretičar arhitekture koji je kao eklektičar uspio ostvariti mnoge konceptualne ideje jasnih formi, funkcija, klimatskih odlika i sl., i premda su sve njegove zgrade jedinstvene, jasno su prepoznatljive kao dio njegove palete; dobitnik Pritzkerove nagrade za arhitekturu (1996.), poznat i kao jedan od istaknutih autora postmoderne arhitekture.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Rafael Moneo · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Rim · Vidi više »
Rimski hram
'''Portunov hram''', 1. st. pr. Kr., Piazza Bocca della Verità u Rimu. Hram Herkula pobjednika''', blizu Marcelovog teatra u Rimu rađen je u Grčko-rimskom stilu. Razvoj rimskog hrama počeo je miješanjem grčkih stilova (jonski i korintski) s elementima etrurskog hrama (visoki podij, duboko predvorje i široko svetište koje uključuje stupove peristila – tzv. pseudodipteros), npr.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Rimski hram · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Santiago Calatrava
Santiago Calatrava Valls (28. srpnja 1951.) je međunarodno priznat i i nagrađivan arhitekt, kipar i inženjer iz Valencije, Španjolske.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Santiago Calatrava · Vidi više »
Slavoluk
''Slavoluk pobjede (Arc de Triomphe)'' u Parizu (1806. – 1836.). Slavoluk ili trijumfalni luk je osobit arhitektonski oblik koji su izmislili Rimljani.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Slavoluk · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Svjetska baština · Vidi više »
Trajan
'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Trajan · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i UNESCO · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Venezuela · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Zapadni Goti · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Mérida (Španjolska) i 1993. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Mérida (Ekstremadura, Španjolska).
