Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Nikola I. Petrović Njegoš

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Nikola I. Petrović Njegoš

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca vs. Nikola I. Petrović Njegoš

Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915. Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Austro-Ugarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Austro-Ugarska i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.

Balkanski ratovi i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Balkanski ratovi i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Božićna pobuna

Božićna pobuna, organizirana uoči Božića u prosincu 1918. po Julijanskom kalendaru, tj.

Božićna pobuna i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Božićna pobuna i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Cetinje

Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.

Cetinje i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Cetinje i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Crnogorci i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Crnogorci i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Crnogorski komiti

Komiti (crnogor. ćiril.: Комити, latinski: comes, u prijevodu neregularni bojovnik, pripadnik neregularne vojne formacije) naziv je za crnogorske domoljube koji su se od 1916. do 1929. oružano borili za slobodu Crne Gore, najprije u Prvom svjetskom ratu protiv Austro-Ugarske, a od 1918. godine pod krilaticom Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore za nezavisnost Crne Gore od kraljevine SHS.

Crnogorski komiti i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Crnogorski komiti i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Jadransko more i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Jadransko more i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Kraljevina Crna Gora i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Kraljevina Crna Gora i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Kraljevina Italija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Kraljevina Italija i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Kraljevina Rumunjska

Kraljevina Rumunjska bila je povijesna rumunjska država, ustrojena kao parlamentarna monarhija.

Kraljevina Rumunjska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Kraljevina Rumunjska i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Kraljevina Srbija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Kraljevina Srbija i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Pravoslavlje · Nikola I. Petrović Njegoš i Pravoslavlje · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Prvi svjetski rat · Nikola I. Petrović Njegoš i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Rusko Carstvo · Nikola I. Petrović Njegoš i Rusko Carstvo · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbija · Nikola I. Petrović Njegoš i Srbija · Vidi više »

Versajski ugovor

Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Versajski ugovor · Nikola I. Petrović Njegoš i Versajski ugovor · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

1916. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · 1916. i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · 1918. i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

1929. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · 1929. i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

26. studenoga

26.

26. studenoga i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · 26. studenoga i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »