Brže od pregledniku!Sličnosti između Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imaju 38 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanci, Austro-Ugarska, Beograd, Crnogorci, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Federacija, Hrvati, Hrvatska, Jugoslaveni, Jugoslavija (razdvojba), Karađorđevići, Kosovo, Kraljevina Jugoslavija, Ljubljana, Makedonci, Makedonski jezik, Međimurska županija, Osijek, Prekmurje, Rapalski ugovor, Rijeka, Sjedinjene Američke Države, Slovenci, Sovjetski Savez, Split, Srbi, Srbija, Srijem, Srpskohrvatski jezik, ..., Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Unitarizam, Vojvodina, Zagreb, Zastava, 1918., 1929., 9. studenoga. Proširite indeks (8 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Albanci i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Albanci i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Austro-Ugarska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Beograd i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Crnogorci i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Drugi svjetski rat u Jugoslaviji i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Federacija
Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).
Federacija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Federacija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Hrvati i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Jugoslaveni i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Jugoslaveni i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Jugoslavija (razdvojba) i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Jugoslavija (razdvojba) i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Karađorđevići i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Karađorđevići i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Kosovo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Kosovo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Kraljevina Jugoslavija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Kraljevina Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Ljubljana i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Ljubljana i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Makedonci i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Makedonci i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Makedonski jezik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Makedonski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Međimurska županija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Međimurska županija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Osijek · Osijek i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Prekmurje
Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Prekmurje · Prekmurje i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Rapalski ugovor · Rapalski ugovor i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Rijeka · Rijeka i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Slovenci · Slovenci i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Sovjetski Savez · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sovjetski Savez ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Split · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbi · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbija ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srijem · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srijem ·
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srpskohrvatski jezik · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srpskohrvatski jezik ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Unitarizam
Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Unitarizam · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Unitarizam ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Vojvodina · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vojvodina ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zagreb · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zagreb ·
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zastava · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zastava ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · 1918. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · 1929. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
9. studenoga
9.
9. studenoga i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · 9. studenoga i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Usporedba između Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ima 230 odnose, a Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ima 238. Kao što im je zajedničko 38, Jaccard indeks 8.12% = 38 / (230 + 238).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
