Brže od pregledniku!
45 odnosi: Dijana Bolanča, Emil Glad, Fakultet, Filip Radoš, Galiano Pahor, Hercegovina, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvoje Klobučar, Humor, Ljubomir Kerekeš, Mirela Brekalo, Mirjana Majurec, Semka Sokolović-Bertok, Slavko Brankov, Sociologija, Student, Vanča Kljaković, Vedran Mlikota, Zagreb, 1. lipnja, 1. travnja, 11. svibnja, 13. travnja, 15. lipnja, 15. travnja, 16. travnja, 20. travnja, 2000., 2001., 2002., 22. lipnja, 22. travnja, 25. ožujka, 25. svibnja, 27. travnja, 29. lipnja, 29. travnja, 30. ožujka, 31. prosinca, 4. svibnja, 6. srpnja, 6. travnja, 8. lipnja, 8. travnja.
Dijana Bolanča
Dijana Bolanča (Zagreb, 30. listopada 1974.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Naši i vaši i Dijana Bolanča · Vidi više »
Emil Glad
Emil Glad (Nova Kapela, 25. lipnja 1929. – Zagreb, 28. kolovoza 2009.) bio je hrvatski glumac.
Novi!!: Naši i vaši i Emil Glad · Vidi više »
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Novi!!: Naši i vaši i Fakultet · Vidi više »
Filip Radoš
Filip Radoš (Aržano, 3. prosinca 1958.) je hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac.
Novi!!: Naši i vaši i Filip Radoš · Vidi više »
Galiano Pahor
Galiano Pahor (Pula, 17. listopada 1955. – Rijeka, 5. siječnja 2008.), bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Naši i vaši i Galiano Pahor · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Naši i vaši i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Naši i vaši i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Naši i vaši i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvoje Klobučar
Hrvoje Klobučar (Zagreb, 8. siječnja 1974.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Naši i vaši i Hrvoje Klobučar · Vidi više »
Humor
Smijeh je reakcija na humor. Iznenađenje je jedno od obilježbi humora. Boris Jeljcin i Bill Clinton smiju se vicu. Humor je oblik zabave i vid ljudske komunikacije sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim.
Novi!!: Naši i vaši i Humor · Vidi više »
Ljubomir Kerekeš
Ljubomir Kerekeš (Varaždin, 16. siječnja 1960.) hrvatski je filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: Naši i vaši i Ljubomir Kerekeš · Vidi više »
Mirela Brekalo
Mirela Brekalo (Zagreb, 6. veljače 1956.) hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Naši i vaši i Mirela Brekalo · Vidi više »
Mirjana Majurec
Mirjana Majurec (Split, 23. kolovoza 1952. – Zagreb, 2. travnja 2022.) bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Naši i vaši i Mirjana Majurec · Vidi više »
Semka Sokolović-Bertok
Semka Sokolović-Bertok (Sarajevo, 22. prosinca 1935. – Zagreb, 4. ožujka 2008.), bila je hrvatska i bosanskohercegovačkoga glumica bošnjačkog podrijetla.
Novi!!: Naši i vaši i Semka Sokolović-Bertok · Vidi više »
Slavko Brankov
Slavko Brankov (Varaždin, 19. svibnja 1951. – Zagreb, 9. kolovoza 2006.), bio je hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac.
Novi!!: Naši i vaši i Slavko Brankov · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Naši i vaši i Sociologija · Vidi više »
Student
Studenti na sveučilištu u Helsinkiju. Student je polaznik fakulteta ili visoke škole.
Novi!!: Naši i vaši i Student · Vidi više »
Vanča Kljaković
Vanča Kljaković (Split, 29. ožujka 1930. – Vrnik pored Korčule,, pristupljeno 18. srpnja 2013. 16. rujna 2010.) bio je hrvatski glumac, dramski pisac i scenarist te kazališni, filmski i televizijski redatelj.
Novi!!: Naši i vaši i Vanča Kljaković · Vidi više »
Vedran Mlikota
Vedran Mlikota (Zagvozd, 31. srpnja 1969.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Naši i vaši i Vedran Mlikota · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Naši i vaši i Zagreb · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Naši i vaši i 1. lipnja · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Naši i vaši i 1. travnja · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Naši i vaši i 11. svibnja · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Naši i vaši i 13. travnja · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Naši i vaši i 15. lipnja · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Naši i vaši i 15. travnja · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: Naši i vaši i 16. travnja · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Naši i vaši i 20. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Naši i vaši i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Naši i vaši i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Naši i vaši i 2002. · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Naši i vaši i 22. lipnja · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Naši i vaši i 22. travnja · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Naši i vaši i 25. ožujka · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Naši i vaši i 25. svibnja · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Naši i vaši i 27. travnja · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Naši i vaši i 29. lipnja · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Naši i vaši i 29. travnja · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Naši i vaši i 30. ožujka · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Naši i vaši i 31. prosinca · Vidi više »
4. svibnja
4.
Novi!!: Naši i vaši i 4. svibnja · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: Naši i vaši i 6. srpnja · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Naši i vaši i 6. travnja · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Naši i vaši i 8. lipnja · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Naši i vaši i 8. travnja · Vidi više »
