Brže od pregledniku!Sličnosti između Nebeska sfera i Nebeski polovi
Nebeska sfera i Nebeski polovi imaju 54 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aberacija svjetlosti, Arapski jezik, Astronomija, Astronomski objekt, Atmosferska refrakcija, Avion, Brzina svjetlosti, Cirkumpolarna zviježđa, Dan, Ekliptika, Ekvator, Fizika, Foucaultovo njihalo, Galaktika, Globus (svijet), Gravitacija, Greenwich, Kružnica, Kulminacija, Kut, London, Meridijan, Nadir, Nadmorska visina, Nebeski koordinatni sustavi, Nebeski meridijan, Nebeski polovi, Nebo, Noć, Obzor, ..., Opseg, Orijentacija, Paralaksa, Paralela (zemljopis), Polovi južne polutke, Polovi sjeverne polutke, Pravac, Prostor, Ravnina, Sat (instrument), Sjevernjača, Stožac, Umjetni satelit, Vijak, Visak, Vladis Vujnović, Zemlja, Zemljina rotacija, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zemljopisne koordinate, Zenit, Zvijezda, Zvjezdarnica. Proširite indeks (24 više) »
Aberacija svjetlosti
brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.
Aberacija svjetlosti i Nebeska sfera · Aberacija svjetlosti i Nebeski polovi ·
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Arapski jezik i Nebeska sfera · Arapski jezik i Nebeski polovi ·
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Astronomija i Nebeska sfera · Astronomija i Nebeski polovi ·
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Astronomski objekt i Nebeska sfera · Astronomski objekt i Nebeski polovi ·
Atmosferska refrakcija
Zemaljskom refrakcijom vidljivi se obzor proširuje za 5 do 6%. Zalazak Sunca se vidi iako je Sunce već zašlo. Skica pokazuje pomak slike Sunca kod izlaska i zalaska Sunca. refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zemljinoj atmosferi. Slika Mjeseca djelomično zasjenjena Zemljinskom atmosferom, snimljena iz svemirske letjelice "Discovery". Vidljivi oblik Mjeseca u donjem dijelu više nije kružan zbog atmosferskog loma svjetlosti. access-date.
Atmosferska refrakcija i Nebeska sfera · Atmosferska refrakcija i Nebeski polovi ·
Avion
Putnički mlazni avion Airbus A-320 Avion je zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) krila.
Avion i Nebeska sfera · Avion i Nebeski polovi ·
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Brzina svjetlosti i Nebeska sfera · Brzina svjetlosti i Nebeski polovi ·
Cirkumpolarna zviježđa
Kasiopeje tokom 24 sata, te Sjevernjača između njih koja se prividno skoro ne pomiče.) Sjevernjača i cirkumpolarna zviježđa na fotografiji koja se snimala nekoliko sati (ekspozicija). Što su zvijezde bliže Sjevernjači, to prividno u toku noći pređu manji put (manji krugovi na slici). Cirkumpolarna zviježđa su zviježđa smještena oko sjevernog nebeskog pola koja vidimo uvijek iznad obzora (horizonta).
Cirkumpolarna zviježđa i Nebeska sfera · Cirkumpolarna zviježđa i Nebeski polovi ·
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Dan i Nebeska sfera · Dan i Nebeski polovi ·
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Ekliptika i Nebeska sfera · Ekliptika i Nebeski polovi ·
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Ekvator i Nebeska sfera · Ekvator i Nebeski polovi ·
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Fizika i Nebeska sfera · Fizika i Nebeski polovi ·
Foucaultovo njihalo
Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.
Foucaultovo njihalo i Nebeska sfera · Foucaultovo njihalo i Nebeski polovi ·
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Galaktika i Nebeska sfera · Galaktika i Nebeski polovi ·
Globus (svijet)
Globus Globus je trodimenzionalni kartografski prikaz Zemlje, nekog svemirskog tijela ili prividne nebeske sfere na umanjenom modelu u obliku sfere (kugle).
Globus (svijet) i Nebeska sfera · Globus (svijet) i Nebeski polovi ·
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Gravitacija i Nebeska sfera · Gravitacija i Nebeski polovi ·
Greenwich
Greenwich je južna četvrt Londona, najpoznatija po svojoj pomorskoj povijesti i kao mjesto po kojemu je nazvan nulti Grinički meridijan (0∘).
Greenwich i Nebeska sfera · Greenwich i Nebeski polovi ·
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Kružnica i Nebeska sfera · Kružnica i Nebeski polovi ·
Kulminacija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Kulminacija i Nebeska sfera · Kulminacija i Nebeski polovi ·
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Kut i Nebeska sfera · Kut i Nebeski polovi ·
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
London i Nebeska sfera · London i Nebeski polovi ·
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Meridijan i Nebeska sfera · Meridijan i Nebeski polovi ·
Nadir
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nediru. Nadir (arapski nazir koji leži nasuprot) je točka na nebeskoj sferi točno ispod promatrača.
Nadir i Nebeska sfera · Nadir i Nebeski polovi ·
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Nadmorska visina i Nebeska sfera · Nadmorska visina i Nebeski polovi ·
Nebeski koordinatni sustavi
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.
Nebeska sfera i Nebeski koordinatni sustavi · Nebeski koordinatni sustavi i Nebeski polovi ·
Nebeski meridijan
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Nebeska sfera i Nebeski meridijan · Nebeski meridijan i Nebeski polovi ·
Nebeski polovi
Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Nebeska sfera i Nebeski polovi · Nebeski polovi i Nebeski polovi ·
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.
Nebeska sfera i Nebo · Nebeski polovi i Nebo ·
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Nebeska sfera i Noć · Nebeski polovi i Noć ·
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Nebeska sfera i Obzor · Nebeski polovi i Obzor ·
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Nebeska sfera i Opseg · Nebeski polovi i Opseg ·
Orijentacija
Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.
Nebeska sfera i Orijentacija · Nebeski polovi i Orijentacija ·
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.
Nebeska sfera i Paralaksa · Nebeski polovi i Paralaksa ·
Paralela (zemljopis)
Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.
Nebeska sfera i Paralela (zemljopis) · Nebeski polovi i Paralela (zemljopis) ·
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Nebeska sfera i Polovi južne polutke · Nebeski polovi i Polovi južne polutke ·
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Nebeska sfera i Polovi sjeverne polutke · Nebeski polovi i Polovi sjeverne polutke ·
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Nebeska sfera i Pravac · Nebeski polovi i Pravac ·
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Nebeska sfera i Prostor · Nebeski polovi i Prostor ·
Ravnina
Ravnina u 3D prostoru. Ravnina je jedan od osnovnih pojmova u geometriji, ravna površina u trodimenzionalnom prostoru, koja se u svakom smjeru širi do beskonačnosti.
Nebeska sfera i Ravnina · Nebeski polovi i Ravnina ·
Sat (instrument)
vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.
Nebeska sfera i Sat (instrument) · Nebeski polovi i Sat (instrument) ·
Sjevernjača
Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.
Nebeska sfera i Sjevernjača · Nebeski polovi i Sjevernjača ·
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Nebeska sfera i Stožac · Nebeski polovi i Stožac ·
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Nebeska sfera i Umjetni satelit · Nebeski polovi i Umjetni satelit ·
Vijak
Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).
Nebeska sfera i Vijak · Nebeski polovi i Vijak ·
Visak
'''Visak''' ili '''olovnica'''. Visak sa skalom koja djeluje kao klinometar. grome. Visak ili olovnica je stožasti uteg obješen na uzici, koji služi za određivanje i kontroliranje okomitog (vertikalnoga) položaja u građevinskim i različitim montažnim radovima.
Nebeska sfera i Visak · Nebeski polovi i Visak ·
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Nebeska sfera i Vladis Vujnović · Nebeski polovi i Vladis Vujnović ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Nebeska sfera i Zemlja · Nebeski polovi i Zemlja ·
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Nebeska sfera i Zemljina rotacija · Nebeski polovi i Zemljina rotacija ·
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Nebeska sfera i Zemljopisna širina · Nebeski polovi i Zemljopisna širina ·
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Nebeska sfera i Zemljopisna dužina · Nebeski polovi i Zemljopisna dužina ·
Zemljopisne koordinate
Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.
Nebeska sfera i Zemljopisne koordinate · Nebeski polovi i Zemljopisne koordinate ·
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Nebeska sfera i Zenit · Nebeski polovi i Zenit ·
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Nebeska sfera i Zvijezda · Nebeski polovi i Zvijezda ·
Zvjezdarnica
Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble. Mornarička zvjezdarnica u Puli (1869.). Popov toranj s kupolom Zvjezdarnice u Zagrebu. Zvjezdarnica Tičan tijekom izgradnje (2001.). Zvjezdarnica ili astronomski opservatorij je astronomska institucija opremljena za znanstvena opažanja nebeskih tijela; u širem smislu zvjezdarnica je i radioastronomska institucija te svemirska letjelica koja svemir istražuje izvan atmosfere.
Nebeska sfera i Zvjezdarnica · Nebeski polovi i Zvjezdarnica ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Nebeska sfera i Nebeski polovi imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Nebeska sfera i Nebeski polovi
Usporedba između Nebeska sfera i Nebeski polovi
Nebeska sfera ima 73 odnose, a Nebeski polovi ima 56. Kao što im je zajedničko 54, Jaccard indeks 41.86% = 54 / (73 + 56).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Nebeska sfera i Nebeski polovi. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
