Brže od pregledniku!
101 odnosi: Algol (zvijezda), Amori, Apolonski asteroidi, Asteroidi, Asteroidni pojas, Atoni, Bijeli patuljak, Cefeida, Centaur (asteroid), Cerera (patuljasti planet), Crna rupa, Crveni div, Deimos (mjesec), Disnomija (mjesec), Dvojna zvijezda, Ekstrasolarni planeti, Eliptična galaktika, Emisijska maglica, Fobos (mjesec), Galaktika, Gama-čestica, H I područje, H II područje, Hertzsprung-Russellov dijagram, Jupiter, Jupiterovi prirodni sateliti, Klasificiranje galaktika, Komet, Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, Kozmologija, Kuglasti skup, Kuiperov pojas, Kvark, Kvazar, Labud (zviježđe), Lećasta galaktika, Maglica, Mars, Marsovi trojanci, Međuplanetna tvar, Međuzvjezdana tvar, Merkur, Meteor, Meteoroid, Meteorski pljusak, Mjesec, Molekulski oblak, Nepravilna galaktika, Neptun, Neptunovi prirodni sateliti, ..., Neptunovi trojanci, Neutronska zvijezda, Nova, Odbjegli planet, Odrazna maglica, Odvojeni objekt, Oortov oblak, Patuljasti planet, Planet, Planetna maglica, Planetni sustav, Pluton, Plutonovi prirodni sateliti, Populacija I, Populacija II, Populacija zvijezda, Prirodni satelit, Promjenljiva zvijezda, Protoplanetni disk, Protozvijezda, Pulsar, Saturn, Saturnovi prirodni sateliti, Saturnovi prsteni, Smeđi patuljak, Spektralni razred, Spiralna galaktika, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunce, Superdiv, Supernova, Tamna maglica, Tamna tvar, Trans-neptunski objekt, Trojanci (astronomija), Uran, Uranovi prirodni sateliti, Venera, Wolf-Rayetova zvijezda, Zemlja, Zemlji bliski asteroidi, Zemljin Trojanac, Zodijačka svjetlost, Zviježđe, Zvijezda, Zvjezdana skupina, 136108 Haumea, 136199 Erida, 136472 Makemake, 4 Vesta. Proširite indeks (51 više) »
Algol (zvijezda)
Algol (β Per / β Persei) ime je dvojne zvijezde Beta Persei, promjenjivog sjaja u zviježđu Perzeja.
Novi!!: Astronomski objekt i Algol (zvijezda) · Vidi više »
Amori
Skupina planetoida Amori (zeleni pojas). Sunce je u središtu, i planet Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Amori su skupina planetoida (asteroida) kojima se perihel nalazi unutar Marsove putanje, a afel u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).
Novi!!: Astronomski objekt i Amori · Vidi više »
Apolonski asteroidi
Zemljom (plavo) i Marsom (crveno). Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA. Apolonski asteroidi, skupina Apollo ili Apoloni je skupina asteroida ili planetoida (Ikar; Itokawa; Sizif) kojima se periheli nalaze unutar Zemljine putanje, a afeli u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).
Novi!!: Astronomski objekt i Apolonski asteroidi · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Astronomski objekt i Asteroidi · Vidi više »
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.
Novi!!: Astronomski objekt i Asteroidni pojas · Vidi više »
Atoni
Zemlji bliskih asteroida (zeleni pojas). Sunce je u središtu, a prokazani su i planeti Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Planetoid Aton (2062 Aten) koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. nebeskim tijelom ove veličine. Atoni (eng. Aten asteroid) su skupina asteroida ili planetoida koji spadaju u skupinu Zemlji bliskih asteroida (predstavljaju oko 6% Zemlji bliskih asteroida).
Novi!!: Astronomski objekt i Atoni · Vidi više »
Bijeli patuljak
Sirius B, pratioc zvijezde Sirius je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. Bijeli patuljak ili degenerirani patuljak je malena zvijezda koja se sastoji uglavnom od materije koja ne sadrži elektrone u sebi.
Novi!!: Astronomski objekt i Bijeli patuljak · Vidi više »
Cefeida
Cefeida (cefeide), tip pulsirajuće promjenljive zvijezde.
Novi!!: Astronomski objekt i Cefeida · Vidi više »
Centaur (asteroid)
Saturnov satelit Febe, snimka letjelice Cassini 2060 Hiron, asteroid promjera 200 km s perihelom od 8,46 AJ i afelom od 18,82 AJ, je prvi (1977. godine) otkriveni asteroid iz skupine Kentaura, asteroida koji borave između putanja plinovitih divova.
Novi!!: Astronomski objekt i Centaur (asteroid) · Vidi više »
Cerera (patuljasti planet)
Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.
Novi!!: Astronomski objekt i Cerera (patuljasti planet) · Vidi više »
Crna rupa
Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.
Novi!!: Astronomski objekt i Crna rupa · Vidi više »
Crveni div
Usporedba dimenzija crvenog diva Arktura i našeg Sunca. Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije.
Novi!!: Astronomski objekt i Crveni div · Vidi više »
Deimos (mjesec)
Fobosa i Deimosa Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita.
Novi!!: Astronomski objekt i Deimos (mjesec) · Vidi više »
Disnomija (mjesec)
Dysnomia, službeno (136199) Eris I Dysnomia, jedini je poznati mjesec patuljastog planeta Eris (najveći poznat patuljasti planet u Sunčevom sustavu).
Novi!!: Astronomski objekt i Disnomija (mjesec) · Vidi više »
Dvojna zvijezda
Dvostruka zvijezda Sirius A i B Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav kojeg čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.
Novi!!: Astronomski objekt i Dvojna zvijezda · Vidi više »
Ekstrasolarni planeti
Otkrića ekstrasolarnih planeta. Proksime b. Proksime b. Umjetnički prikaz Gliese 876 b. Umjetnički prikaz Upsilon Andromedae b. Svemirskog teleskopa Hubble). Ekstrasolarni planeti ili egzoplaneti su planeti izvan Sunčeva sustava.
Novi!!: Astronomski objekt i Ekstrasolarni planeti · Vidi više »
Eliptična galaktika
Primjer eliptične galaktike Eliptične galaktike dijele se u 7 klasa u ovisnosti o stupnju njihove eliptičnosti: od E0 (kuglaste) do E7 (izdužene).
Novi!!: Astronomski objekt i Eliptična galaktika · Vidi više »
Emisijska maglica
Emisijska maglica je međuzvjezdani oblak ioniziranog plina koja emitira svjetlo različitih boja.
Novi!!: Astronomski objekt i Emisijska maglica · Vidi više »
Fobos (mjesec)
Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.
Novi!!: Astronomski objekt i Fobos (mjesec) · Vidi više »
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Novi!!: Astronomski objekt i Galaktika · Vidi više »
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Novi!!: Astronomski objekt i Gama-čestica · Vidi više »
H I područje
H I područje ili H0 područje je međuzvjezdani oblak neutralnog vodika.
Novi!!: Astronomski objekt i H I područje · Vidi više »
H II područje
M 33 H II područje ili H+ područje je međuzvjezdani oblak ioniziranog (+) vodika.
Novi!!: Astronomski objekt i H II područje · Vidi više »
Hertzsprung-Russellov dijagram
Hertzsprung-Russellov dijagram (poznat pod kraticama HRD ili HR dijagram) je dijagram koji pokazuje odnose između apsolutnog sjaja, boje i temperature zvijezda.
Novi!!: Astronomski objekt i Hertzsprung-Russellov dijagram · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Astronomski objekt i Jupiter · Vidi više »
Jupiterovi prirodni sateliti
galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.
Novi!!: Astronomski objekt i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »
Klasificiranje galaktika
Klasificiranje galaktika svrstavanje je galaktika u skupine na temelju raznih kriterija, najčešće oblika, ali također i drugih svojstava.
Novi!!: Astronomski objekt i Klasificiranje galaktika · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Astronomski objekt i Komet · Vidi više »
Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje
umjetnih satelita Echo 1 i Telstar. umjetnim satelitom COBE. anizotropnosti pozadinskog zračenja snimljena umjetnim satelitom WMAP. Umjetni satelit '''COBE''' (eng. ''Cosmic Background Explorer Satellite''). Pozadinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje cijele nebeske sfere, koje se sastoji od zračenja nerazlučenih zvijezda i galaktika, te od zračenja međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina.
Novi!!: Astronomski objekt i Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje · Vidi više »
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.
Novi!!: Astronomski objekt i Kozmologija · Vidi više »
Kuglasti skup
Kuglasti skup Messier 80 je klasičan primjer kuglastog skupa. Nalazi se 28.000 ly od Zemlje i sadrži stotine tisuća zvijezda. Kuglasti skup je sfeoridan oblak zvijezda koji orbitira oko središta galaksije kao satelit.
Novi!!: Astronomski objekt i Kuglasti skup · Vidi više »
Kuiperov pojas
Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.
Novi!!: Astronomski objekt i Kuiperov pojas · Vidi više »
Kvark
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Kvark (eng. quark, naziv što ga je uveo američki fizičar Murray Gell-Mann po riječi iz Joyceova romana Bdjenje nad Finneganom) je elementarna čestica, sastavnica hadrona, električnoga naboja ±e/3 ili ±2e/3, podložna jakom međudjelovanju.
Novi!!: Astronomski objekt i Kvark · Vidi više »
Kvazar
newspaper.
Novi!!: Astronomski objekt i Kvazar · Vidi više »
Labud (zviježđe)
Labud (lat: Cygnus) je zviježđe sjevernog neba.
Novi!!: Astronomski objekt i Labud (zviježđe) · Vidi više »
Lećasta galaktika
Primjer lećaste galaktike, Messier 102 Lećaste ili lentikularne galaktike su prijelazni stupanj između spiralnih i eliptičnih i prema Hubbleovu dijagramu imaju oznaku S0.
Novi!!: Astronomski objekt i Lećasta galaktika · Vidi više »
Maglica
zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.
Novi!!: Astronomski objekt i Maglica · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Astronomski objekt i Mars · Vidi više »
Marsovi trojanci
Prvi Marsov trojanac, 5261 Eureka, otkriven je 20. lipnja 1990. Do danas (srpanj 2007.) otkrivena su samo 4 marsova trojanca.
Novi!!: Astronomski objekt i Marsovi trojanci · Vidi više »
Međuplanetna tvar
ekliptike. Polarni stratosferski oblaci. tangencijalan na njezinu putanju oko Sunca. Međuplanetarna tvar je tvar u prostoru između planeta u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Astronomski objekt i Međuplanetna tvar · Vidi više »
Međuzvjezdana tvar
Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium; rus. межзвёздная среда) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.
Novi!!: Astronomski objekt i Međuzvjezdana tvar · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Astronomski objekt i Merkur · Vidi više »
Meteor
Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).
Novi!!: Astronomski objekt i Meteor · Vidi više »
Meteoroid
Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.
Novi!!: Astronomski objekt i Meteoroid · Vidi više »
Meteorski pljusak
Leonidi iz 1866., ilustracija. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Perzeidi, meteorski roj. Leonidi za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Meteorski pljusak, meteorska kiša ili meteorski roj je pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu (radijanta).
Novi!!: Astronomski objekt i Meteorski pljusak · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Astronomski objekt i Mjesec · Vidi više »
Molekulski oblak
Molekularni oblak je zvjezdana formacija, vrsta međuzvjezdanog oblaka čija gustoća i veličina dopušta stvaranje molekula, najčešće molekularnog vodika (H2).
Novi!!: Astronomski objekt i Molekulski oblak · Vidi više »
Nepravilna galaktika
Veliki Magellanov oblak Postoje dva tipa nepravilnih (eng: Irregular) galaktika, s oznakama Irr I i Irr II.
Novi!!: Astronomski objekt i Nepravilna galaktika · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: Astronomski objekt i Neptun · Vidi više »
Neptunovi prirodni sateliti
Voyagera 2'' 1989. godine Planet Neptun ima 14 poznatih satelita: jedan veliki − Triton i 13 malih.
Novi!!: Astronomski objekt i Neptunovi prirodni sateliti · Vidi više »
Neptunovi trojanci
Neptunovi trojanci, nebeska tijela u orbiti oko Sunca, koji imaju isti orbitalni period kao Neptun te slijede otprilike istu putanju.
Novi!!: Astronomski objekt i Neptunovi trojanci · Vidi više »
Neutronska zvijezda
accessdate.
Novi!!: Astronomski objekt i Neutronska zvijezda · Vidi više »
Nova
V404 Labuda - dvojni sustav crni rupa koji periodično erumptira kao nova. Nova Cygni 1992 Nova (lat.) je naziv za promjenjive zvijezde koje bez ikakvih prethodnih znakova bljesnu; sjaj im se u tom slučaju poveća i do sto tisuća puta (obično 25 tisuća puta).
Novi!!: Astronomski objekt i Nova · Vidi više »
Odbjegli planet
Umjetnički prikaz odbjeglog planeta veličine Jupitera, koji ne kruži oko nijedne zvijezde Odbjegli planet (također poznat i kao međuzvjezdani planet ili planet siroče) je pojam za planet koji je izbačen iz zvjezdanog sustava te slobodno pluta svemirom, tj.
Novi!!: Astronomski objekt i Odbjegli planet · Vidi više »
Odrazna maglica
Odrazna maglica Odrazna (reflektna, refleksijska) maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova.
Novi!!: Astronomski objekt i Odrazna maglica · Vidi više »
Odvojeni objekt
Transneptunski objekti dalje od 100 AJ: SDO (sivo) i odvojeni objekti (bijelo) Odvojeni objekti, dinamična klasa nebeskih tijela u vanjskom dijelu Sunčevog sustava, dalje od neptunove orbite.
Novi!!: Astronomski objekt i Odvojeni objekt · Vidi više »
Oortov oblak
Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.
Novi!!: Astronomski objekt i Oortov oblak · Vidi više »
Patuljasti planet
Patuljasti planet je vrsta nebeskog tijela.
Novi!!: Astronomski objekt i Patuljasti planet · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Astronomski objekt i Planet · Vidi više »
Planetna maglica
Planetarna maglica NGC 7293. Planetarna maglica je nebeski objekt koji se sastoji od užarene ovojnice plina i plazme.
Novi!!: Astronomski objekt i Planetna maglica · Vidi više »
Planetni sustav
Umjetnički koncept planetarnog sustava Planetarni sustav je skup gravitacijski vezanih nezvjezdanih objekata u ili izvan orbite oko zvijezda ili zvijezdanih sustava.
Novi!!: Astronomski objekt i Planetni sustav · Vidi više »
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Novi!!: Astronomski objekt i Pluton · Vidi više »
Plutonovi prirodni sateliti
Plutonovi prirodni sateliti su prirodni sateliti Plutona i dosad ih je otkriveno 5.
Novi!!: Astronomski objekt i Plutonovi prirodni sateliti · Vidi više »
Populacija I
Populacija I je zajednički naziv za mlade zvijezde, zvjezdane skupove i asocijacije koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih nukleosintezom u jezgrama drugih (Populacija II), potrošenih zvijezda.
Novi!!: Astronomski objekt i Populacija I · Vidi više »
Populacija II
Populacija II je zajednički naziv za stare zvijezde i zvjezdane skupove koje sadrže manji udio težih elemenata.
Novi!!: Astronomski objekt i Populacija II · Vidi više »
Populacija zvijezda
Zemlje i sadrži stotine tisuća zvijezda. Mliječnoj stazi. populaciju I. Ona ima planetarni sustav s četiri poznate planete. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama zračenja nestalne jakosti. Populacija zvijezda je zvjezdana skupina određena sukladno udjelu metala u kemijskom sastavu zvijezde i prostornom položaju u galaktici.
Novi!!: Astronomski objekt i Populacija zvijezda · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Astronomski objekt i Prirodni satelit · Vidi više »
Promjenljiva zvijezda
Hertzsprung-Russelovom dijagramu. Promjenljiva zvijezda, promjenljiva ili promjenljivica je zvijezda čija se promjena sjaja može uočiti tijekom, u astronomskim razmjerima, kratkog vremenskog intervala (sati, dani, godine), a nije uzrokovana pojavama u atmosferi Zemlje.
Novi!!: Astronomski objekt i Promjenljiva zvijezda · Vidi više »
Protoplanetni disk
Protoplanetarni disk zvijezde HL Tauri. Protoplanetarni disk je nebesko tijelo ili točnije sustav protozvijezde i pripadajućih joj protoplaneta u nastajanju.
Novi!!: Astronomski objekt i Protoplanetni disk · Vidi više »
Protozvijezda
Protozvijezde su zvijezde u nastajanju.
Novi!!: Astronomski objekt i Protozvijezda · Vidi više »
Pulsar
magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.
Novi!!: Astronomski objekt i Pulsar · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Astronomski objekt i Saturn · Vidi više »
Saturnovi prirodni sateliti
Reje. Hiperion (na dnu). Prikazani su i neki manji sateliti. Svi su u mjerilu. Herschel (izvor:NASA) Enkelad - slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004. – 2005. (izvor:NASA) Reja. atmosferom. Saturnovi prirodni sateliti čine skupinu prirodnih satelita Saturna i do sada ih je otkriveno 82.
Novi!!: Astronomski objekt i Saturnovi prirodni sateliti · Vidi više »
Saturnovi prsteni
Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita. Saturnovi prsteni su veoma složeni i sastoje se od stotina tisuća prstenčića.
Novi!!: Astronomski objekt i Saturnovi prsteni · Vidi više »
Smeđi patuljak
Smeđi patuljak i planeti u njegovoj orbiti Smeđi patuljak je nebesko tijelo mnogostruko veće od planeta, ali ne dovoljno masivno da bi u svom središtu pokrenulo nuklearne reakcije.
Novi!!: Astronomski objekt i Smeđi patuljak · Vidi više »
Spektralni razred
Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje.
Novi!!: Astronomski objekt i Spektralni razred · Vidi više »
Spiralna galaktika
Primjer spiralne galaktike - Messier 101 Spiralne galaktike, kakva je i naša, dijele se na prečkaste (s prečkom u središtu) spiralne i obične spiralne.
Novi!!: Astronomski objekt i Spiralna galaktika · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Astronomski objekt i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Novi!!: Astronomski objekt i Sunčev vjetar · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Astronomski objekt i Sunce · Vidi više »
Superdiv
Superdiv je zvijezda iz klase najvećih i najsvjetlijih poznatih zvijezda.
Novi!!: Astronomski objekt i Superdiv · Vidi više »
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Novi!!: Astronomski objekt i Supernova · Vidi više »
Tamna maglica
Tamna maglica je neprozirni hladni međuzvjezdani oblak plina i prašine nepravilnog oblika i nejasnih granica.
Novi!!: Astronomski objekt i Tamna maglica · Vidi više »
Tamna tvar
Tamna tvar je naziv za tvar u svemiru koja ne emitira niti reflektira elektromagnetsko zračenje, zbog čega je ne možemo vidjeti.
Novi!!: Astronomski objekt i Tamna tvar · Vidi više »
Trans-neptunski objekt
Trans-neptunski objekt ili transneptunsko tijelo je nebesko tijelo Sunčeva sustava koji se nalaze dalje od Neptuna, u Kuiperovu pojasu, u takozvanom raspršenom disku i u Oortovu oblaku (raspršeni disk može se smatrati unutarnjim dijelom Oortova oblaka).
Novi!!: Astronomski objekt i Trans-neptunski objekt · Vidi više »
Trojanci (astronomija)
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Trojanci su planetoidi ili prirodni sateliti koji dijele putanju s planetom ili nekim većim satelitom i gibaju se ispred ili iza njega pod kutom od približno 60° (Trojanci i veće tijelo nalaze se u vrhovima istostraničnoga trokuta).
Novi!!: Astronomski objekt i Trojanci (astronomija) · Vidi više »
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Novi!!: Astronomski objekt i Uran · Vidi više »
Uranovi prirodni sateliti
Uranovi prirodni sateliti su prirodni sateliti Urana i dosada ih je otkriveno 27.
Novi!!: Astronomski objekt i Uranovi prirodni sateliti · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Astronomski objekt i Venera · Vidi više »
Wolf-Rayetova zvijezda
Maglica oko Wolf-Rayetove zvijezde. Wolf-Rayetova zvijezda su evoluirane masivne zvijezde (izvorno preko 20 sunčevih masa) koje naglo gube svoju masu putem vrlo snažna zvjezdana vjetra kome brzina prelazi dvije tisuće km/s.
Novi!!: Astronomski objekt i Wolf-Rayetova zvijezda · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Astronomski objekt i Zemlja · Vidi više »
Zemlji bliski asteroidi
Apoloni i Atoni. Asteroid 4179 Toutatis, radarske snimke. Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. godine jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Trag meteorita na nebu iznad Čeljabinska. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA. Planetoid Aton (2062 Aten) koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. nebeskim tijelom ove veličine. Zemlji bliski asteroidi (eng. NEA, kratica od Near Earth Asteroid) je zajednički naziv za sve asteroide (planetoide) koji se u jednom dijelu putanje približavaju Zemljinoj putanji.
Novi!!: Astronomski objekt i Zemlji bliski asteroidi · Vidi više »
Zemljin Trojanac
Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Zemljin Trojanac (oznaka: 2010 TK7) je planetoid (asteroid) promjera oko 300 metara kruži oko Sunca u Lagrangeovoj točki L4 ispred Zemlje.
Novi!!: Astronomski objekt i Zemljin Trojanac · Vidi više »
Zodijačka svjetlost
Zodijačka svjetlost na istočnom nebu prije zore. pustinje Atacama u Čileu. newspaper.
Novi!!: Astronomski objekt i Zodijačka svjetlost · Vidi više »
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Novi!!: Astronomski objekt i Zviježđe · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Astronomski objekt i Zvijezda · Vidi više »
Zvjezdana skupina
Vlašići. Zvjezdana skupina je skupina je zvijezda koje zajedno drži gravitacija, a koje su ista podrijetla i koja se kreće u galaktičkom gravitacijskom polju kao jedna cjelina.
Novi!!: Astronomski objekt i Zvjezdana skupina · Vidi više »
136108 Haumea
136108 Haumea (simbol), patuljasti planet, četvrti najveći u Sunčevom sustavu.
Novi!!: Astronomski objekt i 136108 Haumea · Vidi više »
136199 Erida
136199 Erida (simbol:; lat. 136199 Eris), drugi je najveći poznati patuljasti planet, dio raspršenog diska.
Novi!!: Astronomski objekt i 136199 Erida · Vidi više »
136472 Makemake
Makemake (simbol), službeno poznat pod imenom (136472) Makemake, je patuljasti planet i jedan od najvećih objekata u Kuiperovom pojasu.
Novi!!: Astronomski objekt i 136472 Makemake · Vidi više »
4 Vesta
4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava.
Novi!!: Astronomski objekt i 4 Vesta · Vidi više »
