Sličnosti između Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kvaternik
Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kvaternik imaju 53 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Adolf Hitler, Ante Pavelić, Atentat u Marseilleu, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Četnici u NDH, Banovina Hrvatska, Bleiburška tragedija, Crna Gora, Drugi svjetski rat, Edmund Glaise von Horstenau, Edmund Veesenmayer, Eugen Dido Kvaternik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatski državni sabor, Hrvatsko domobranstvo (NDH), Ivan Košutić, Ivan Prpić (general), Jere Jareb, Joachim von Ribbentrop, Kapitulacija Italije, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevska jugoslavenska vojska, Mladen Lorković, Nezavisna Država Hrvatska, Paravojne ustaške postrojbe, Pukovnik, ..., Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Tko je tko u NDH, Travanjski rat, Ustaše, Ustaška vojnica, Vlada Nezavisne Države Hrvatske, Vladimir Laxa, Vladko Maček, Volksdeutsche, Wehrmacht, Zagreb, 10. travnja, 13. lipnja, 16. travnja, 1918., 1932., 1934., 1939., 1941., 1942., 1943., 1947.. Proširite indeks (23 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Adolf Hitler i Nezavisna Država Hrvatska · Adolf Hitler i Slavko Kvaternik ·
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Ante Pavelić i Nezavisna Država Hrvatska · Ante Pavelić i Slavko Kvaternik ·
Atentat u Marseilleu
Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu, 9. listopada 1934. godine u 16 sati i 20 minuta Atentat u Marseilleu na jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića dogodio se u utorak, 9. listopada 1934. godine, prilikom njegovog službenog posjeta Francuskoj, u Marseilleu, na trgu Berzamski, u 16 sati i 20 minuta.
Atentat u Marseilleu i Nezavisna Država Hrvatska · Atentat u Marseilleu i Slavko Kvaternik ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Nezavisna Država Hrvatska · Austro-Ugarska i Slavko Kvaternik ·
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Austrougarska vojska i Nezavisna Država Hrvatska · Austrougarska vojska i Slavko Kvaternik ·
Četnici u NDH
Tijekom Drugog svjetskog rata, četničke postrojbe su ubrzo nakon kapitulacije i raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. osnovane i počele djelovati također i na području Nezavisne Države Hrvatske.
Nezavisna Država Hrvatska i Četnici u NDH · Slavko Kvaternik i Četnici u NDH ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Banovina Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Banovina Hrvatska i Slavko Kvaternik ·
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Bleiburška tragedija i Nezavisna Država Hrvatska · Bleiburška tragedija i Slavko Kvaternik ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Nezavisna Država Hrvatska · Crna Gora i Slavko Kvaternik ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Nezavisna Država Hrvatska · Drugi svjetski rat i Slavko Kvaternik ·
Edmund Glaise von Horstenau
Edmund Glaise von Horstenau (Braunau am Inn, Austrija, 27. veljače 1882. – Nürnberg, Njemačka, 20. srpnja 1946.) bivši austrijski časnik i general njemačkog Wehrmachta.
Edmund Glaise von Horstenau i Nezavisna Država Hrvatska · Edmund Glaise von Horstenau i Slavko Kvaternik ·
Edmund Veesenmayer
Edmund Veesenmayer (Bad Kissingen, 12. studenog 1904. – Darmstadt, 24. prosinca 1977.), njemački političar, časnik SS-a i ratni zločinac.
Edmund Veesenmayer i Nezavisna Država Hrvatska · Edmund Veesenmayer i Slavko Kvaternik ·
Eugen Dido Kvaternik
Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.
Eugen Dido Kvaternik i Nezavisna Država Hrvatska · Eugen Dido Kvaternik i Slavko Kvaternik ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvati i Slavko Kvaternik ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatska i Slavko Kvaternik ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatska seljačka stranka i Slavko Kvaternik ·
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Hrvatska stranka prava (1919.) i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatska stranka prava (1919.) i Slavko Kvaternik ·
Hrvatski državni sabor
Hrvatski državni sabor je naziv koji se za hrvatski parlament koristio još početkom 20.
Hrvatski državni sabor i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatski državni sabor i Slavko Kvaternik ·
Hrvatsko domobranstvo (NDH)
Hrvatsko domobranstvo (od studenog 1942. Domobranstvo) bio je naziv za redovne oružane snage Nezavisne Države Hrvatske.
Hrvatsko domobranstvo (NDH) i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatsko domobranstvo (NDH) i Slavko Kvaternik ·
Ivan Košutić
*Ivan Košutić (povjesničar) i agronom.
Ivan Košutić i Nezavisna Država Hrvatska · Ivan Košutić i Slavko Kvaternik ·
Ivan Prpić (general)
Ivan Prpić (1887. – Zagreb, 10. siječnja 1967.), general pješaštva u Domobranstvu NDH i čelni od 1942.
Ivan Prpić (general) i Nezavisna Država Hrvatska · Ivan Prpić (general) i Slavko Kvaternik ·
Jere Jareb
Jere Jareb (Šepurine, Prvić, 3. svibnja 1922.Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (prijetisak), bilješka o piscu, str. 174. - Charlottesville, 21. studenoga 2017.), bio je hrvatski i američki povjesničar.
Jere Jareb i Nezavisna Država Hrvatska · Jere Jareb i Slavko Kvaternik ·
Joachim von Ribbentrop
Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim Ribbentrop, od 1925 von Ribbentrop, (Wesel, 30. travnja 1893. – Nurnberg, 16. listopada 1946.), nacistički političar, od 1938 ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha.
Joachim von Ribbentrop i Nezavisna Država Hrvatska · Joachim von Ribbentrop i Slavko Kvaternik ·
Kapitulacija Italije
Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).
Kapitulacija Italije i Nezavisna Država Hrvatska · Kapitulacija Italije i Slavko Kvaternik ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Kraljevina Jugoslavija i Nezavisna Država Hrvatska · Kraljevina Jugoslavija i Slavko Kvaternik ·
Kraljevska jugoslavenska vojska
Kraljevska jugoslavenska vojska bila je oružana snaga Kraljevine SHS, od 1929. pod nazivom Kraljevina Jugoslavija, pa sve do kapitulacije 17. travnja 1941. Malo prije invazije na Jugoslaviju, Kraljevska jugoslavenska vojska izvršila je puč na staru vladu dana 27. ožujka 1941. Kraljevskom jugoslavenskom vojskom su dominirali Srbi; do trenutka predaje vojske, velika većina članova visokog zapovjedništva i generala bili su Srbi, poglavito nakon što su drugi narodi Jugoslavije stali na stranu Sila Osovina.
Kraljevska jugoslavenska vojska i Nezavisna Država Hrvatska · Kraljevska jugoslavenska vojska i Slavko Kvaternik ·
Mladen Lorković
Mladen Lorković (Zagreb, 1. ožujka 1909. – Lepoglava?, kraj travnja 1945.), bio je hrvatski političar, u doba NDH ministar vanjskih poslova, od 1944.
Mladen Lorković i Nezavisna Država Hrvatska · Mladen Lorković i Slavko Kvaternik ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Nezavisna Država Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kvaternik ·
Paravojne ustaške postrojbe
Paravojne ustaške postrojbe, poznate i kao Divlji ustaše, su bile samoinicijativno stvorene jedinice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koje su se nazivale ustaškima ali koje su bile izuzete od zapovijedanja Glavnog stožera Ustaške vojnice.
Nezavisna Država Hrvatska i Paravojne ustaške postrojbe · Paravojne ustaške postrojbe i Slavko Kvaternik ·
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Nezavisna Država Hrvatska i Pukovnik · Pukovnik i Slavko Kvaternik ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Slavko Kvaternik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Nezavisna Država Hrvatska i Sovjetski Savez · Slavko Kvaternik i Sovjetski Savez ·
Tko je tko u NDH
Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.
Nezavisna Država Hrvatska i Tko je tko u NDH · Slavko Kvaternik i Tko je tko u NDH ·
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Nezavisna Država Hrvatska i Travanjski rat · Slavko Kvaternik i Travanjski rat ·
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Nezavisna Država Hrvatska i Ustaše · Slavko Kvaternik i Ustaše ·
Ustaška vojnica
Ustaška vojnica bila je vojni ogranak Ustaškog pokreta, aktivna na prostoru Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata.
Nezavisna Država Hrvatska i Ustaška vojnica · Slavko Kvaternik i Ustaška vojnica ·
Vlada Nezavisne Države Hrvatske
Vlada Nezavisne Države Hrvatske (službeno Hrvatska državna vlada) obavljala je izvršnu vlast u NDH od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.
Nezavisna Država Hrvatska i Vlada Nezavisne Države Hrvatske · Slavko Kvaternik i Vlada Nezavisne Države Hrvatske ·
Vladimir Laxa
Vladimir Laxa (21. siječnja 1870. – 1945.), bio je hrvatski general.
Nezavisna Država Hrvatska i Vladimir Laxa · Slavko Kvaternik i Vladimir Laxa ·
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Nezavisna Država Hrvatska i Vladko Maček · Slavko Kvaternik i Vladko Maček ·
Volksdeutsche
Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.
Nezavisna Država Hrvatska i Volksdeutsche · Slavko Kvaternik i Volksdeutsche ·
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Nezavisna Država Hrvatska i Wehrmacht · Slavko Kvaternik i Wehrmacht ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Nezavisna Država Hrvatska i Zagreb · Slavko Kvaternik i Zagreb ·
10. travnja
10.
10. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · 10. travnja i Slavko Kvaternik ·
13. lipnja
13.
13. lipnja i Nezavisna Država Hrvatska · 13. lipnja i Slavko Kvaternik ·
16. travnja
16.
16. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · 16. travnja i Slavko Kvaternik ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Nezavisna Država Hrvatska · 1918. i Slavko Kvaternik ·
1932.
Bez opisa.
1932. i Nezavisna Država Hrvatska · 1932. i Slavko Kvaternik ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i Nezavisna Država Hrvatska · 1934. i Slavko Kvaternik ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Nezavisna Država Hrvatska · 1939. i Slavko Kvaternik ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Nezavisna Država Hrvatska · 1941. i Slavko Kvaternik ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i Nezavisna Država Hrvatska · 1942. i Slavko Kvaternik ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Nezavisna Država Hrvatska · 1943. i Slavko Kvaternik ·
1947.
Bez opisa.
1947. i Nezavisna Država Hrvatska · 1947. i Slavko Kvaternik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kvaternik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kvaternik
Usporedba između Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kvaternik
Nezavisna Država Hrvatska ima 698 odnose, a Slavko Kvaternik ima 101. Kao što im je zajedničko 53, Jaccard indeks 6.63% = 53 / (698 + 101).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kvaternik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: