Sličnosti između Nezavisna Država Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Nezavisna Država Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske imaju 45 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šibenik, Časopis za suvremenu povijest, Bihać, Dalmacija, De facto, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Gospić, Grad, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski sabor, Kapitulacija Italije, Karlovac, Komunistička partija Hrvatske, Kotar, Lika, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nezavisna Država Hrvatska, Opća i nacionalna enciklopedija, Općina, Rapalski ugovor, Rimski ugovori, Rimski ugovori (1941.), Slavonija, Socijalistička Republika Hrvatska, ..., Split, Srbi u Hrvatskoj, Ustav Republike Hrvatske, Vladimir Nazor, Zagreb, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, 13. lipnja, 13. svibnja, 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1947., 26. kolovoza. Proširite indeks (15 više) »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Nezavisna Država Hrvatska · Šibenik i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Nezavisna Država Hrvatska i Časopis za suvremenu povijest · Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske i Časopis za suvremenu povijest ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Nezavisna Država Hrvatska · Bihać i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Nezavisna Država Hrvatska · Dalmacija i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
De facto i Nezavisna Država Hrvatska · De facto i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji i Nezavisna Država Hrvatska · Drugi svjetski rat u Jugoslaviji i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Gospić i Nezavisna Država Hrvatska · Gospić i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Grad i Nezavisna Država Hrvatska · Grad i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvati i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Hrvatska enciklopedija (LZMK) i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatska enciklopedija (LZMK) i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatska seljačka stranka i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Hrvatski institut za povijest i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatski institut za povijest i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Nezavisna Država Hrvatska · Hrvatski sabor i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Kapitulacija Italije
Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).
Kapitulacija Italije i Nezavisna Država Hrvatska · Kapitulacija Italije i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Karlovac i Nezavisna Država Hrvatska · Karlovac i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Komunistička partija Hrvatske i Nezavisna Država Hrvatska · Komunistička partija Hrvatske i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Kotar i Nezavisna Država Hrvatska · Kotar i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Lika i Nezavisna Država Hrvatska · Lika i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Nezavisna Država Hrvatska · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Narodnooslobodilački pokret
Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.
Narodnooslobodilački pokret i Nezavisna Država Hrvatska · Narodnooslobodilački pokret i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj i Nezavisna Država Hrvatska · Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Nezavisna Država Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Nezavisna Država Hrvatska i Opća i nacionalna enciklopedija · Opća i nacionalna enciklopedija i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Nezavisna Država Hrvatska i Općina · Općina i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Nezavisna Država Hrvatska i Rapalski ugovor · Rapalski ugovor i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Rimski ugovori
* Rimski ugovori (1924.).
Nezavisna Država Hrvatska i Rimski ugovori · Rimski ugovori i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Rimski ugovori (1941.)
Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.
Nezavisna Država Hrvatska i Rimski ugovori (1941.) · Rimski ugovori (1941.) i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Nezavisna Država Hrvatska i Slavonija · Slavonija i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijalistička Republika Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Nezavisna Država Hrvatska i Split · Split i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Nezavisna Država Hrvatska i Srbi u Hrvatskoj · Srbi u Hrvatskoj i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Nezavisna Država Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske · Ustav Republike Hrvatske i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Nezavisna Država Hrvatska i Vladimir Nazor · Vladimir Nazor i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Nezavisna Država Hrvatska i Zagreb · Zagreb i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Nezavisna Država Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
13. lipnja
13.
13. lipnja i Nezavisna Država Hrvatska · 13. lipnja i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
13. svibnja
13.
13. svibnja i Nezavisna Država Hrvatska · 13. svibnja i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Nezavisna Država Hrvatska · 1941. i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i Nezavisna Država Hrvatska · 1942. i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Nezavisna Država Hrvatska · 1943. i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Nezavisna Država Hrvatska · 1944. i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Nezavisna Država Hrvatska · 1945. i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
1947.
Bez opisa.
1947. i Nezavisna Država Hrvatska · 1947. i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
26. kolovoza
26.
26. kolovoza i Nezavisna Država Hrvatska · 26. kolovoza i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Nezavisna Država Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Nezavisna Država Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Usporedba između Nezavisna Država Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Nezavisna Država Hrvatska ima 698 odnose, a Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ima 93. Kao što im je zajedničko 45, Jaccard indeks 5.69% = 45 / (698 + 93).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Nezavisna Država Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: