Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Nikola I. Petrović Njegoš

Indeks Nikola I. Petrović Njegoš

Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

76 odnosi: Austro-Ugarska, Balkanski ratovi, Berlinski kongres, Božićna pobuna, Brilijant, Cetinje, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorska književnost, Crnogorska narodna skupština, Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912., Crnogorski jezik, Crnogorski komiti, Crnogorski vladari, Crnogorsko primorje, Danilo I. Petrović Njegoš, Europa, Francuska, Gospodar (crnogorska vladarska titula), Italija, Jadransko more, Jelena Savojska, Julijanski kalendar, Kapitulacija, Knjaz, Književnost, Kralj, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Italija, Kraljevina Rumunjska, Kraljevina Srbija, Legija časti, Marija Petrović Njegoš, Milena Petrović Njegoš, Milica Petrović, Ministarsko vijeće Crne Gore, Mirko Petrović Njegoš, Okupacija, Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore, Osmansko Carstvo, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Poglavar države, Portugal, Pravoslavlje, Prijestolje, Progonstvo, Prvi svjetski rat, Red bijelog orla, Red svetog Save, Rusi, ..., Rusko Carstvo, San Marino, Srbija, Suverenitet, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustav Knjaževine Crne Gore, Versajski ugovor, 1. ožujka, 13. kolovoza, 13. srpnja, 1841., 1860., 1878., 19. listopada, 1905., 1910., 1912., 1913., 1916., 1918., 1921., 1929., 1989., 26. studenoga, 28. kolovoza, 7. listopada. Proširite indeks (26 više) »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Austro-Ugarska · Vidi više »

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Balkanski ratovi · Vidi više »

Berlinski kongres

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Berlinski kongres · Vidi više »

Božićna pobuna

Božićna pobuna, organizirana uoči Božića u prosincu 1918. po Julijanskom kalendaru, tj.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Božićna pobuna · Vidi više »

Brilijant

Brilijant je oblik u koji se obrađuje dragi kamen koji se dobiva obradom, brušenjem bilo koje vrste dragog kamenja.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Brilijant · Vidi više »

Cetinje

Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Cetinje · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Crnogorci · Vidi više »

Crnogorska književnost

Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Crnogorska književnost · Vidi više »

Crnogorska narodna skupština

Crnogorska narodna skupština, od 1905. godine najviše narodno, zastupničko i zakonodavno tijelo Kraljevine Crne Gore, ustrojeno je Ustavom Kneževine (crnogorski Knjaževine) također iz 1905.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Crnogorska narodna skupština · Vidi više »

Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912.

Crnogorski vojni krstaš-barjak izrešetan mecima nakon pobjeda u ratovima 1876. – 1878. Nakon vojnih uspjeha u ratovima 1876. – 1878. tijekom kojih je Kneževina Crna Gora uvećana za veliki teritorij, od rijeke Tare na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu (oslobođeni gradovi ili varoši Podgorica, Nikšić, Kolašin, Andrijevica, Bar i Ulcinj), godine 1880. pristupilo se reorganiziranju Crnogorske vojske.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912. · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Crnogorski jezik · Vidi više »

Crnogorski komiti

Komiti (crnogor. ćiril.: Комити, latinski: comes, u prijevodu neregularni bojovnik, pripadnik neregularne vojne formacije) naziv je za crnogorske domoljube koji su se od 1916. do 1929. oružano borili za slobodu Crne Gore, najprije u Prvom svjetskom ratu protiv Austro-Ugarske, a od 1918. godine pod krilaticom Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore za nezavisnost Crne Gore od kraljevine SHS.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Crnogorski komiti · Vidi više »

Crnogorski vladari

U povijestii Crnogorci su imali četiri dinastije.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Crnogorski vladari · Vidi više »

Crnogorsko primorje

'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Crnogorsko primorje · Vidi više »

Danilo I. Petrović Njegoš

Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Danilo I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Europa · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Francuska · Vidi više »

Gospodar (crnogorska vladarska titula)

Gospodar (latinski Dominius) je crnogorski vladarski naslov, najprije je koristio Đurađ I. Balšić (crnogorska dinastija Balšići) krajem 14. stoljeća kada se potpisivao kao Jure de Balsa, Dominius, a potom i drugi vladari iz ove dinastije.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Italija · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Jadransko more · Vidi više »

Jelena Savojska

Jelena Savojska Jelena Savojska (crnog. Јелена Савојска, Jelena Savojska, Jelena Petrović-Njegoš; tal. Elena di Savoia; Cetinje, 1872. – Montpellier, 1952.), pretposljednja talijanska kraljica, kći crnogorskoga kralja (knjaza) Nikole I. i Milene Petrović.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Jelena Savojska · Vidi više »

Julijanski kalendar

Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Julijanski kalendar · Vidi više »

Kapitulacija

GFM Wilhelm Keitel pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u Berlinu. Kapitulacija (lat. capitulare, dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim država ili veća vojna formacija tijekom rata ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorija, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Kapitulacija · Vidi više »

Knjaz

Knjaz (hrvatski: knez), vladarska crnogorska titula od 1851. do 1910. godine, označavala šefa neovisne crnogorske države.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Knjaz · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Književnost · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Rumunjska

Kraljevina Rumunjska bila je povijesna rumunjska država, ustrojena kao parlamentarna monarhija.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Kraljevina Rumunjska · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Kraljevina Srbija · Vidi više »

Legija časti

Legija časti, službeno Nacionalni red Legije časti (francuski: Ordre National de la Légion d’honneur), najviše je francusko odlikovanje koje je ustanovio Napoleon Bonaparte - 19. svibnja 1802., tada samo Prvi konzul Prve republike, kao priznanje za vojne ili civilne zasluge bez obzira na podrijetlo, vjersku pripadnost ili mjesto rođenja (domovinu) primatelja (u to doba to je bila revolucionarna zamisao, potpuno u skladu s idejama Francuske revolucije) pod uvjetom da je kandidat za odlikovanje privržen temeljnim idejama Francuske revolucije: slobodi, jednakosti i bratstvu.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Legija časti · Vidi više »

Marija Petrović Njegoš

Princeza Marija (Marica) Petrović Njegoš (Cetinje, Crna Gora, 29. ožujka 1869. – Sankt-Peterburg, Rusija, 7. srpnja 1885.), kćer crnogorskog kralja Nikole i kraljice Milene Petrović.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Marija Petrović Njegoš · Vidi više »

Milena Petrović Njegoš

crnogorska kraljica Milena Petrović (Čevo, Crna Gora, 22. travanj 1847. – Cap d'Antibes, Francuska, 16. ožujka 1923.), Kraljica Crne Gore, supruga kralja Nikole I. Petrovića.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Milena Petrović Njegoš · Vidi više »

Milica Petrović

'''Milica Petrović-Nikolajevič‎''' '''Grigorij Raspućin''' Milica Petrović (Cetinje, Crna Gora, 14. srpnja 1866. – Aleksandrija, Egipat, 5. rujna 1951.), kćer crnogorskog kralja Nikole i kraljice Milene Petrović.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Milica Petrović · Vidi više »

Ministarsko vijeće Crne Gore

Ministarsko vijeće Crne Gore (izvorno: Ministarski savjet Crne Gore) imalo je ulogu vlade Kraljevine Crne Gore.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Ministarsko vijeće Crne Gore · Vidi više »

Mirko Petrović Njegoš

'''Veliki vojvoda Mirko Petrović''' Mirko Petrović (crnog. ćiril. Мирко Петровић; Njeguši, 1820. – Cetinje, 1867.) crnogorski veliki vojvoda, otac kralja Nikole I. i stariji brat kneza Danila I. Sudionik je Pohare Kuča i heroj Grahovačke bitke 1858. Protjerao iz Crne Gore mitropolita Nikanora nakon njegove nečasne uloge u ubojstvu Danila I. u Kotoru 1860. Vjeruje se da je od 1860. do svoje smrtri 1867. bio najmoćnija ličnost u Crnoj Gori.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Mirko Petrović Njegoš · Vidi više »

Okupacija

Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Okupacija · Vidi više »

Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore

'''Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore''' Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore (izvorno: Opšti imovinski zakonik Knjaževine Crne Gore) od 1. srpnja 1888. godine djelo je hrvatskoga pravnika i znanstvenika dr.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)

Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Vidi više »

Poglavar države

"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Poglavar države · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Portugal · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Pravoslavlje · Vidi više »

Prijestolje

generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Prijestolje · Vidi više »

Progonstvo

Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Progonstvo · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Red bijelog orla

Red bijelog orla osnovao je srpski kralj Milan I. 23. siječnja 1883. zajedno s Redom svetog Save.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Red bijelog orla · Vidi više »

Red svetog Save

Red svetog Save bilo je državno odlikovanje u Kraljevini Srbiji (1883—1918) i Kraljevini Jugoslaviji (1918—1945), a danas ga dodeljuje prijestolonasljednik kraljevskog doma Karađorđevića.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Red svetog Save · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Rusi · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Rusko Carstvo · Vidi više »

San Marino

San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i San Marino · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Srbija · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Suverenitet · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ustav Knjaževine Crne Gore

Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Ustav Knjaževine Crne Gore · Vidi više »

Versajski ugovor

Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i Versajski ugovor · Vidi više »

1. ožujka

1.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1. ožujka · Vidi više »

13. kolovoza

13.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 13. kolovoza · Vidi više »

13. srpnja

13.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 13. srpnja · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1841. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1860. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1878. · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 19. listopada · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1905. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1913. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1916. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1921. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1929. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 1989. · Vidi više »

26. studenoga

26.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 26. studenoga · Vidi više »

28. kolovoza

28.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 28. kolovoza · Vidi više »

7. listopada

7.

Novi!!: Nikola I. Petrović Njegoš i 7. listopada · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Nikola I. Petrović, Nikola I. Petrović-Njegoš.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »