Brže od pregledniku!
154 odnosi: Adelaide, Američki dolar, Ana Ivanović, Andy Murray, Andy Roddick, Argentina, ATP, ATP turnir, ATP-ova ljestvica, Australian Open, Australija, Austrija, Škotska, Španjolska, Barcelona, Beč, Belgija, Beograd, Bernard Tomić, Björn Borg, Boris Becker, Bukurešt, Carlos Moyá, Cincinnati, Ohio, COVID-19, Croatia Open Umag, Cunami, David Ferrer, David Nalbandian, Davisov kup, Dubai, Estoril, Europa, Fernando González, Fernando Verdasco, Filip Krajinović, Filippo Volandri, Francuska, Francuzi, Gaël Monfils, Gilles Simon, Grand Slam, Gruzija, Hamburg, Hopmanov kup, Hrvatska, Indian Wells, Kalifornija, Ivan Ljubičić, Izrael, Janko Tipsarević, ..., Jürgen Melzer, Jelena Janković, Jo-Wilfried Tsonga, John McEnroe, Juan Martín del Potro, Jugoslavija (razdvojba), Kanada, Kazahstan, Kosovo, Lleyton Hewitt, London, Madrid, Marat Safin, Marcos Baghdatis, Mardy Fish, Marin Čilić, Mario Ančić, Marseille, Melbourne, Metz, Miami, Florida, Michaël Llodra, Monako, Monte Carlo, Montréal, New York (razdvojba), Nijemci, Nikšić, Nikolaj Davydenko, Nizozemska, Njemačka, Olivier Rochus, Pariz, Peking, Pete Sampras, Philipp Kohlschreiber, Pobjednici Australian Opena (pojedinačno muškarci), Pobjednici Roland Garrosa (pojedinačno muškarci), Pobjednici Wimbledona (pojedinačno muškarci), Poljska, Popis pobjednika US Open – pojedinačna konkurencija – muškarci, Portugal, Radek Štěpánek, Rafael Nadal, Republika Kina, Rim, Robin Söderling, Roger Federer, Roland Garros, Rotterdam, Rusi, Sjedinjene Američke Države, Split, Srbi, Srbija, Srpski jezik, Stanislas Wawrinka, Stockholm, Studeni, Sydney, Talijani, Tenis, Tomáš Berdych, Tommy Haas, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umag, US Open, Venus Williams, Viktor Troicki, Vinkovci, Wimbledon, XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXX. Olimpijske igre – London 2012., Zagreb, 19. listopada, 19. srpnja, 1987., 1994., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 22. svibnja, 23. srpnja, 30. studenoga, 4. srpnja, 5. studenoga. Proširite indeks (104 više) »
Adelaide
Adelaide (/ˈædɪleɪd/) je najnaseljeniji grad i glavni grad australske države Južna Australija.
Novi!!: Novak Đoković i Adelaide · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Novak Đoković i Američki dolar · Vidi više »
Ana Ivanović
Ana Ivanović (srpski: Ана Ивановић) (Beograd, 6. studenoga 1987.) umirovljena je srbijanska tenisačica.
Novi!!: Novak Đoković i Ana Ivanović · Vidi više »
Andy Murray
Andrew "Andy" Murray (Glasgow, 15. svibnja 1987.), škotski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Andy Murray · Vidi više »
Andy Roddick
Andy Roddick (30. kolovoza 1982.), umirovljeni američki tenisač, bivši svjetski broj 1.
Novi!!: Novak Đoković i Andy Roddick · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Novak Đoković i Argentina · Vidi više »
ATP
* Udruga teniskih profesionalaca, (eng. Association of Tennis Professionals), međunarodna teniska organizacija,.
Novi!!: Novak Đoković i ATP · Vidi više »
ATP turnir
ATP turnir je ime natjecanja u tenisu koje organizira svjetska organizacija Association of Tennis Professionals (ATP).
Novi!!: Novak Đoković i ATP turnir · Vidi više »
ATP-ova ljestvica
ATP-ova ljestvica je popis tenisača koji sastavlja Udruga teniskih profesionalaca (ATP) temeljem rezultata tenisača na ATP-ovim i ITF-ovim turnirima.
Novi!!: Novak Đoković i ATP-ova ljestvica · Vidi više »
Australian Open
Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.
Novi!!: Novak Đoković i Australian Open · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Novak Đoković i Australija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Novak Đoković i Austrija · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Novak Đoković i Škotska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Novak Đoković i Španjolska · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Novak Đoković i Barcelona · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Novak Đoković i Beč · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Novak Đoković i Belgija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Novak Đoković i Beograd · Vidi više »
Bernard Tomić
Bernard Tomić (engl. Bernard Tomic) (Stuttgart, 21. listopada 1992.), australski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Bernard Tomić · Vidi više »
Björn Borg
Björn Borg (Stockholm, 6. lipnja 1956.), švedski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Björn Borg · Vidi više »
Boris Becker
Boris Franz Becker (Leimen, 22. studenog 1967.) umirovljeni je njemački tenisač, bivši broj 1 na ATP-ovoj ljestvici tenisača. Becker je bio jedan od dominantnijih tenisača kraja 1980-ih te tijekom 1990-ih. 1985. je, u dobi od 17 godina, kao najmlađi igrač ikad osvojio Wimbledon, a ujedno i kao prvi Nijemac u povijesti. Uspjeh je ponovio 1986. i 1989. U karijeri je osvojio 6 Grand Slamova, uz ukupno 10 ostvarenih plasmana u finale. 1991. je nakratko bio i prvi na ATP-ovoj ljestvici tenisača. Samo od nagrada u karijeri zaradio je više od 25 milijuna američkih dolara. Poznat kao igrač jakog servisa i volley-igre na mreži, Becker se najbolje snalazio na brzim podlogama kao što je trava. Na zemlji je igrao nešto lošije, iako je u karijeri jedinu olimpijsku medalju osvojio upravo na toj podlozi, na Igrama u Barceloni 1992. kada je osvojio zlato za Njemačku u igri muških parova igrajući u paru s Michaelom Stichom.
Novi!!: Novak Đoković i Boris Becker · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: Novak Đoković i Bukurešt · Vidi više »
Carlos Moyá
Carlos Moyá Llompart (Palma de Mallorca, 27. kolovoza 1976.), je španjolski tenisač. Profesionalnu karijeru započeo je 1995. godine. Do sada je osvojio 20 turnira, a od toga je 5 puta pobijedio u Umagu na Croatia Openu - Međunarodnom prvenstvu Hrvatske u tenisu. 0d 1996. godine u Umagu je nastupio 14 puta zaredom. Godine 1998. osvojio je svoj prvi i dosad jedini Grand Slam turnir Roland Garros. 15. ožujka 1999. plasirao se na prvo mjesto svjetske ATP-ove ljestvice, no uspio ga je zadržati svega dva tjedna. Kategorija:Španjolski tenisači Kategorija:Tenisači broj 1 ATP-ove ljestvice.
Novi!!: Novak Đoković i Carlos Moyá · Vidi više »
Cincinnati, Ohio
Cincinnati je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.
Novi!!: Novak Đoković i Cincinnati, Ohio · Vidi više »
COVID-19
Koronavirusna bolest 2019 (engl. coronavirus disease 2019), skraćeno: COVID-19, virusna je bolest uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2.
Novi!!: Novak Đoković i COVID-19 · Vidi više »
Croatia Open Umag
Središnji stadion u Umagu Naziv teniskog stadiona Carlos Moyá, peterostruki pobjednik Umaga Austrijanac Thomas Muster osvajao je Umag 1992., 1993. i 1995. Marin Čilić prvi je Hrvat nakon Gorana Prpića s naslovom Umaga Španjolci (na slici pobjednik iz 2013. Tommy Robredo) apsolutni su vladari umaškog turnira, s 10 naslova i još 8 nastupa u završnicama Croatia Open Umag teniski je turnir iz ATP World Tour 250 serije, koji se od 1990. godine održava u Umagu.
Novi!!: Novak Đoković i Croatia Open Umag · Vidi više »
Cunami
Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća CunamiStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.
Novi!!: Novak Đoković i Cunami · Vidi više »
David Ferrer
David "Ferru" Ferrer Ern (Jávea/Xàbia, 2. travnja 1982.) bivši je španjolski profesionalni tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i David Ferrer · Vidi više »
David Nalbandian
David Nalbandian (Unquillo, Cordoba, 1. siječnja 1982.), umirovljeni je argentinski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i David Nalbandian · Vidi više »
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Novi!!: Novak Đoković i Davisov kup · Vidi više »
Dubai
Dubai (دبيّ), glavni grad emirata Dubaija.
Novi!!: Novak Đoković i Dubai · Vidi više »
Estoril
Estoril je naselje od 23 696 stanovnika u općini Cascais u sredini Portugala (Regija Lisabon, Distinkt Estoril) Estoril nema status grada, već je zapravo samo kvart (freguesia) Cascaisa.
Novi!!: Novak Đoković i Estoril · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Novak Đoković i Europa · Vidi više »
Fernando González
Fernando Francisco González Ciuffardi ili kraće Fernando González (Santiago, 29. srpnja 1980.) je profesionalni tenisač iz Čilea.
Novi!!: Novak Đoković i Fernando González · Vidi više »
Fernando Verdasco
Fernando Verdasco (Madrid, Španjolska, 15. listopada 1983.), španjolski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Fernando Verdasco · Vidi više »
Filip Krajinović
Filip Krajinović (Sombor, Srbija, 27. rujna 1992.) profesionalni je srbijanski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Filip Krajinović · Vidi više »
Filippo Volandri
Filippo Volandri (Livorno, Italija, 5. rujna 1981.) umirovljeni je talijanski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Filippo Volandri · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Novak Đoković i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Novak Đoković i Francuzi · Vidi više »
Gaël Monfils
Gaël Sebastien Monfils (Pariz, 1. rujna 1986.) francuski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Gaël Monfils · Vidi više »
Gilles Simon
Gilles Simon (Nica, 27. prosinca 1984.), umirovljeni je francuski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Gilles Simon · Vidi više »
Grand Slam
Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini.
Novi!!: Novak Đoković i Grand Slam · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Novak Đoković i Gruzija · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Novak Đoković i Hamburg · Vidi više »
Hopmanov kup
Hopmanov kup (eng. Hopman Cup) je međunarodni ekipni teniski turnir koji se od 1989.
Novi!!: Novak Đoković i Hopmanov kup · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Novak Đoković i Hrvatska · Vidi više »
Indian Wells, Kalifornija
Indian Wells je gradić u okrugu Riverside u južnoj Kaliforniji.
Novi!!: Novak Đoković i Indian Wells, Kalifornija · Vidi više »
Ivan Ljubičić
Ivan Ljubičić (Banja Luka, 19. ožujka 1979.) umirovljeni je hrvatski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Ivan Ljubičić · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Novak Đoković i Izrael · Vidi više »
Janko Tipsarević
Janko Tipsarević (sr. Јанко Типсаревић, Beograd, 22. lipnja 1984.), umirovljeni je srbijanski profesionalni tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Janko Tipsarević · Vidi više »
Jürgen Melzer
Jürgen Melzer (Beč, 22. svibnja 1981.) austrijski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Jürgen Melzer · Vidi više »
Jelena Janković
Jelena Janković (sr. Јелена Јанковић, Beograd, 28. veljače 1985.) umirovljena je srbijanska tenisačica.
Novi!!: Novak Đoković i Jelena Janković · Vidi više »
Jo-Wilfried Tsonga
Jo-Wilfried Tsonga (Le Mans, 17. travnja 1985.) umirovljeni je francuski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Jo-Wilfried Tsonga · Vidi više »
John McEnroe
John Patrick McEnroe, Jr. (Wiesbaden, Njemačka, 16. veljače 1959.) bivši je profesionalni američki tenisač, koji je ukupno 170 tjedana bio prvi na ATP ljestvici, te teniski trener.
Novi!!: Novak Đoković i John McEnroe · Vidi više »
Juan Martín del Potro
Juan Martín del Potro (Tandil, 23. rujna 1988.) umirovljeni je argentinski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Juan Martín del Potro · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Novak Đoković i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Novak Đoković i Kanada · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Novak Đoković i Kazahstan · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Novak Đoković i Kosovo · Vidi više »
Lleyton Hewitt
Lleyton Hewitt (Adelaide, 24. veljače 1981.), australski tenisač, bivši broj 1.
Novi!!: Novak Đoković i Lleyton Hewitt · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Novak Đoković i London · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Novak Đoković i Madrid · Vidi više »
Marat Safin
Маrat Mihajlovič Safin (tatarski: Marat Mixail ulı Safin; ruski: Марат Михайлович Сафин, Moskva, 27. siječnja 1980.) umirovljeni је ruski tenisač tatarske narodnosti, bivši svjetski broj 1.
Novi!!: Novak Đoković i Marat Safin · Vidi više »
Marcos Baghdatis
Marcos Baghdatis (Limassol, 17. srpnja 1985.) umirovljeni je ciparski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Marcos Baghdatis · Vidi više »
Mardy Fish
Mardy Fish (9. prosinca 1981.), bivši američki profesionalni tenisač i od 2015.
Novi!!: Novak Đoković i Mardy Fish · Vidi više »
Marin Čilić
Marin Čilić (Međugorje, BIH, 28. rujna 1988.) profesionalni je hrvatski tenisač, osvajač US Opena 2014. Najbolji rezultat na ATP-ovoj ljestvici u karijeri bilo mu je treće mjesto.
Novi!!: Novak Đoković i Marin Čilić · Vidi više »
Mario Ančić
Mario Ančić (Split, 30. ožujka 1984.), bivši hrvatski tenisač, jedan od četiri šampiona sa splitskih Firula uz Gorana Ivaniševića, Željka Franulovića i Nikolu Pilića.
Novi!!: Novak Đoković i Mario Ančić · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Novak Đoković i Marseille · Vidi više »
Melbourne
Melbourne je glavni grad australske pokrajine Victorije i drugi najveći grad u državi (2001. je imao 3.555.321 stanovnika).
Novi!!: Novak Đoković i Melbourne · Vidi više »
Metz
Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.
Novi!!: Novak Đoković i Metz · Vidi više »
Miami, Florida
Miami je grad smješten u jugoistočnom kutu američke savezne države Floride.
Novi!!: Novak Đoković i Miami, Florida · Vidi više »
Michaël Llodra
Michaël Llodra (Pariz, 18. svibnja 1980.) je francuski profesionalni tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Michaël Llodra · Vidi više »
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.
Novi!!: Novak Đoković i Monako · Vidi više »
Monte Carlo
Monte Carlo Monte Carlo je područje u kneževini Monako i njezin neslužbeni glavni grad.
Novi!!: Novak Đoković i Monte Carlo · Vidi više »
Montréal
Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.
Novi!!: Novak Đoković i Montréal · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Novak Đoković i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Novak Đoković i Nijemci · Vidi više »
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Novi!!: Novak Đoković i Nikšić · Vidi više »
Nikolaj Davydenko
Nikolaj Vladimirovič Davidenko (rus. Николай Владимирович Давыденко, ukr. Микола Володимирович Давиденко); (Siverodoneck, Ukrajina, 2. srpnja 1981.); ruski je umirovljeni tenisač ukrajinskog podrijetla.
Novi!!: Novak Đoković i Nikolaj Davydenko · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Novak Đoković i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Novak Đoković i Njemačka · Vidi više »
Olivier Rochus
Olivier Rochus (Namur, Belgija, 18. siječnja 1981.) je bivši belgijski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Olivier Rochus · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Novak Đoković i Pariz · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Novak Đoković i Peking · Vidi više »
Pete Sampras
Pete Sampras (Washington, 12. kolovoza 1971.) bivši je profesionalni američki tenisač, grčkog podrijetla i dugogodišnji svjetski broj 1.
Novi!!: Novak Đoković i Pete Sampras · Vidi više »
Philipp Kohlschreiber
Philipp Eberhard Hermann Kohlschreiber (Augsburg, 16. listopada 1983.) umirovljeni je njemački tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Philipp Kohlschreiber · Vidi više »
Pobjednici Australian Opena (pojedinačno muškarci)
# Australian Open (pobjednici) Tenisači, Australian Open (pobjednici).
Novi!!: Novak Đoković i Pobjednici Australian Opena (pojedinačno muškarci) · Vidi više »
Pobjednici Roland Garrosa (pojedinačno muškarci)
Popis pobjednika Roland Garrosa u muškoj pojedinačnoj konkurenciji.
Novi!!: Novak Đoković i Pobjednici Roland Garrosa (pojedinačno muškarci) · Vidi više »
Pobjednici Wimbledona (pojedinačno muškarci)
Popis pobjednika Wimbledona u pojedinačnoj konkurenciji za muškarce.
Novi!!: Novak Đoković i Pobjednici Wimbledona (pojedinačno muškarci) · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Novak Đoković i Poljska · Vidi više »
Popis pobjednika US Open – pojedinačna konkurencija – muškarci
Bez opisa.
Novi!!: Novak Đoković i Popis pobjednika US Open – pojedinačna konkurencija – muškarci · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Novak Đoković i Portugal · Vidi više »
Radek Štěpánek
Radek Štěpánek (Karviná, 27. studenog 1978.) je bivši profesionalni tenisač iz Češke.
Novi!!: Novak Đoković i Radek Štěpánek · Vidi više »
Rafael Nadal
Nadal na meču Rafael "Rafa" Nadal Parera (Manacor, Mallorca, Španjolska, 3. lipnja 1986.) profesionalni je španjolski tenisač i trenutačno svjetski broj 2.
Novi!!: Novak Đoković i Rafael Nadal · Vidi više »
Republika Kina
Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.
Novi!!: Novak Đoković i Republika Kina · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Novak Đoković i Rim · Vidi više »
Robin Söderling
Robin Söderling (Tibro, 14. kolovoza 1984.) švedski je tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Robin Söderling · Vidi više »
Roger Federer
Roger Federer (Basel, Švicarska, 8. kolovoza 1981.), umirovljeni je švicarski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Roger Federer · Vidi više »
Roland Garros
'''Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros''' (središnji stadion). Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam turnira.
Novi!!: Novak Đoković i Roland Garros · Vidi više »
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Novak Đoković i Rotterdam · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Novak Đoković i Rusi · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Novak Đoković i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Novak Đoković i Split · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Novak Đoković i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Novak Đoković i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Novak Đoković i Srpski jezik · Vidi više »
Stanislas Wawrinka
Stanislas Wawrinka (Lausanne, 28. ožujka 1985.) švicarski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Stanislas Wawrinka · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Novak Đoković i Stockholm · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Novak Đoković i Studeni · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Novak Đoković i Sydney · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Novak Đoković i Talijani · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Novak Đoković i Tenis · Vidi više »
Tomáš Berdych
Tomáš Berdych (Valašské Meziříčí, 17. rujna 1985.) bivši je češki tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Tomáš Berdych · Vidi više »
Tommy Haas
Tommy Haas (Hamburg, Njemačka, 3. travnja 1978.) je njemački tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Tommy Haas · Vidi više »
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Novi!!: Novak Đoković i Ujedinjeni Arapski Emirati · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Novak Đoković i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Umag
Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Novak Đoković i Umag · Vidi više »
US Open
Američka tenisačica Raveena Kingsley na US Openu 2015. US Open, punim nazivom The United States Open Tennis Championships (Otvoreno prvenstvo SAD-a), je dvotjedni godišnji teniski turnir na tvrdoj podlozi koji se održava potkraj kolovoza i početkom rujna, moderna inačica najstarijega teniskoga prvenstva na svijetu, Državnoga prvenstva Sjedinjenih Država, za čiju se titulu tenisači natječu još od 1881. godine.
Novi!!: Novak Đoković i US Open · Vidi više »
Venus Williams
Venus Ebony Starr Williams (Lynwood, SAD, 17. lipnja 1980.) je američka profesionalna tenisačica, bivši broj 1.
Novi!!: Novak Đoković i Venus Williams · Vidi više »
Viktor Troicki
Viktor Troicki (Beograd, 10. veljače 1986.) je srbijanski tenisač.
Novi!!: Novak Đoković i Viktor Troicki · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Novak Đoković i Vinkovci · Vidi više »
Wimbledon
Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.
Novi!!: Novak Đoković i Wimbledon · Vidi više »
XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.
XXIX.
Novi!!: Novak Đoković i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Novi!!: Novak Đoković i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Novak Đoković i Zagreb · Vidi više »
19. listopada
19.
Novi!!: Novak Đoković i 19. listopada · Vidi više »
19. srpnja
19.
Novi!!: Novak Đoković i 19. srpnja · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Novak Đoković i 1987. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Novak Đoković i 1994. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Novak Đoković i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Novak Đoković i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Novak Đoković i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Novak Đoković i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Novak Đoković i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Novak Đoković i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Novak Đoković i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Novak Đoković i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Novak Đoković i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Novak Đoković i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Novak Đoković i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Novak Đoković i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Novak Đoković i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Novak Đoković i 2016. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Novak Đoković i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Novak Đoković i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Novak Đoković i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Novak Đoković i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Novak Đoković i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Novak Đoković i 2023. · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Novak Đoković i 22. svibnja · Vidi više »
23. srpnja
23.
Novi!!: Novak Đoković i 23. srpnja · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Novak Đoković i 30. studenoga · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Novak Đoković i 4. srpnja · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Novak Đoković i 5. studenoga · Vidi više »
