42 odnosi: Altajski kraj, Azerbajdžan, Azija, Španjolska, Balkan, Balkan (planina), Bizant, Bugarska, Dunav, Gagauzi, Grčka, Huni, Iran, Irtiš, Islam, Istočna Europa, Jenisej, Kaspijsko jezero, Kazahstan, Kirgiski jezik, Maroko, Moldavija, Ob, Osmansko Carstvo, Pečenezi, Perzija (razdvojba), Popis rijeka, Rusija, Safavidi, Seldžuci, Slaveni, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Transoksijana, Turan, Turci, Turkestan, Turkijski narodi, Turkmenistan, Turska, Turska Republika Sjeverni Cipar, Ural (gorje), Ural (rijeka).
Altajski kraj
Altajski kraj se nalazi u jugozapadnom dijelu Sibirskog saveznog okruga, na međi s državom Kazačkom.
Novi!!: Oguzi i Altajski kraj · Vidi više »
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Novi!!: Oguzi i Azerbajdžan · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Oguzi i Azija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Oguzi i Španjolska · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Oguzi i Balkan · Vidi više »
Balkan (planina)
Balkan Planina Balkan (ili Balkan, bug.: Стара планина/Stara planina; u starogrčkom jeziku Αίμος je planina u Bugarskoj i istočnom dijelu Srbije. Po njoj je svoje ime dobio proturječni zemljopisni politički pojam "Balkan".
Novi!!: Oguzi i Balkan (planina) · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Oguzi i Bizant · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Oguzi i Bugarska · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Oguzi i Dunav · Vidi više »
Gagauzi
Gagauzi u Moldaviji Ukrajini Gagauzi su turkijski narod, koji pretežno živi u Moldaviji, odnosno u autonomnoj pokrajini Gagauzija, u kojem čine oko 83 % stanovništva.
Novi!!: Oguzi i Gagauzi · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Oguzi i Grčka · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Oguzi i Huni · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Oguzi i Iran · Vidi više »
Irtiš
Irtiš (ruski: Ирты́ш, kazaški: Ертіс, kineski: É'ěrqísī hé / 额尔齐斯河) je rijeka u Sibiru i glavni pritok rijeke Ob.
Novi!!: Oguzi i Irtiš · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Oguzi i Islam · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Oguzi i Istočna Europa · Vidi više »
Jenisej
Jenisej (ruski: Енисе́й), je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Novi!!: Oguzi i Jenisej · Vidi više »
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Novi!!: Oguzi i Kaspijsko jezero · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Oguzi i Kazahstan · Vidi više »
Kirgiski jezik
Kirgiski jezik (ISO 639-3: kir), altajski jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori preko 2 800 000 ljudi, većina u Kirgistanu (2 450 000; 1993 UBS); 160 000 u Kini (2000 popis) u Xinjiangu; 1 140 u Turskoj (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u Afganistanu (2000).
Novi!!: Oguzi i Kirgiski jezik · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Oguzi i Maroko · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Oguzi i Moldavija · Vidi više »
Ob
Ob, je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Novi!!: Oguzi i Ob · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Oguzi i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Novi!!: Oguzi i Pečenezi · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Oguzi i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Popis rijeka
Popis rijeka prema ukupnoj dužini: ime - dužina - država.
Novi!!: Oguzi i Popis rijeka · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Oguzi i Rusija · Vidi više »
Safavidi
Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.
Novi!!: Oguzi i Safavidi · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Oguzi i Seldžuci · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Oguzi i Slaveni · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Oguzi i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Transoksijana
Horasanom na jugu Transoksijana ili Transoksanija (također poznata i pod nazivima perz. فرارود - Farârud; arap. ما وراء النهر - Mā Varā'un-Nāher; kin.: 河中 - Hé Zhōng), drevni naziv za regiju u Središnjoj Aziji čija područja otprilike odgovaraju današnjem Uzbekistanu, Tadžikistanu, južnom Kirgistanu i jugozapadnom Kazahstanu.
Novi!!: Oguzi i Transoksijana · Vidi više »
Turan
Položaj Turana (Središnja Azija) Tūrān (moderni perzijski توران) bio je perzijski naziv za središnju Aziju, a naziv doslovno znači „zemlja Tura”.
Novi!!: Oguzi i Turan · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Oguzi i Turci · Vidi više »
Turkestan
Zastava Turkestana Zemljovid Turkestana Turkestan na zemljovidu Azije iz 1914. Turkestan, nekada navođen i kao Turkistan (doslovno "Zemlja Turaka") je u azijskoj povijesti označavao područja Centralne Azije između Sibira na sjeveru; Tibeta, suvremenog Pakistana, Afganistana i Irana na jugu; Pustinje Gobi na istoku te Kaspijskog mora na zapadu.
Novi!!: Oguzi i Turkestan · Vidi više »
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Novi!!: Oguzi i Turkijski narodi · Vidi više »
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Oguzi i Turkmenistan · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Oguzi i Turska · Vidi više »
Turska Republika Sjeverni Cipar
Turska Republika Sjeverni Cipar (turski: Kuzey Kıbrıs Türk Cumhuriyeti) je de facto država, priznata samo od Turske, koja zauzima jednu trećinu otoka Cipra.
Novi!!: Oguzi i Turska Republika Sjeverni Cipar · Vidi više »
Ural (gorje)
Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.
Novi!!: Oguzi i Ural (gorje) · Vidi više »
Ural (rijeka)
Ural (ruski: Урал, kazački: Жайық, Jayıq ili Zhayyq) znan kao Jaik do 1775. godine, je rijeka koja teče kroz Rusiju i Kazahstan.
Novi!!: Oguzi i Ural (rijeka) · Vidi više »