Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Olimpijske igre

Indeks Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

185 odnosi: Adolf Hitler, Afganistan, Afrika, Albertville, Alpsko skijanje, Amerika, Antika, Antwerpen, Arheologija, Astma, Atena (grad), Atletika, Australija, Azija, Španjolska, Šveđani, Švicarska, Bejzbol, Ben Johnson, Berlin, Biciklizam, Bojkot, Bronca, Brzo klizanje, Chamonix-Mont-Blanc, Crni rujan, Curling, Demetrios Vikelas, Dizanje utega, Dominikanci, Država, Drugi svjetski rat, Engleska, Etiopija, Europa, Fašizam, FIFA, Florence Griffith Joyner, Francisco Franco, Francuska, Francusko-pruski rat, Gimnastika, Grčka, Grci, Heraklo, Herkul (mitologija), Hladni rat, Hokej na ledu, Hrvatska, Hrvatski olimpijski odbor, ..., I. Olimpijske igre – Atena 1896., I. Zimske olimpijske igre – Chamonix 1924., II. Olimpijske igre – Pariz 1900., III. Olimpijske igre – St. Louis 1904., IV. Olimpijske igre – London 1908., IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928., Izrael, Japan, Juan Antonio Samaranch, Južna Afrika, Južna Koreja, Kanada, Kina, Klizanje na ledu, Košarka, Korupcija, Kršćanstvo, Kron, Kronologija starog Rima, Kuba, Latinski jezik, Lausanne, Lillehammer, Ljetne olimpijske igre, London, Mačevanje, Maraton, Međunarodna košarkaška federacija, Međunarodni olimpijski odbor, Moderni petoboj, Nacionalsocijalizam, Neron, Nikaragva, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Nogomet, Nordijska kombinacija, Norveška, Novi Zeland, Oglašavanje, Olimpija, Olimpijada, Olimpijska himna, Olimpijska povelja, Olimpijska prisega, Olimpijska svečanost, Olimpijske međuigre – Atena 1906., Olimpijski plamen, Olimpijski pobjednik, Olimpijsko primirje, Palestina, Pariz, Pierre de Coubertin, Pitijske igre, Plivanje, Pokrata, Politika, Prvi svjetski rat, Ragbi, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Koreja, Skandinavija, Skijaški skokovi, Skijaško trčanje, Snowboard, Socijalizam, Sorbonne, Sovjetski Savez, Sportski savez, Srebro, Stadion, Svjetska izložba, Svjetska organizacija vodenih športova, Televizija, Teodozije I. Veliki, Terorizam, Thomas Bach, Tiberije, Umjetničko klizanje, Varšavski ugovor, Veslanje, VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920., VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924., XI. Olimpijske igre – Berlin 1936., XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968., XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994., XX. Olimpijske igre – München 1972., XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014., XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., XXX. Olimpijske igre – London 2012., Zeus, Zimske olimpijske igre, Zimski športovi, Zlato, 14. travnja, 16. lipnja, 17. stoljeće, 1870., 1871., 1894., 1896., 19. stoljeće, 1900., 1906., 1908., 1916., 1920., 1924., 1926., 1936., 1960-ih, 1967., 1970-ih, 1980-ih, 1988., 1990-ih, 1992., 1994., 1998., 20. stoljeće, 2000., 2002., 21. rujna, 23. lipnja, 27. travnja, 31. listopada, 391., 393., 5. rujna, 5. travnja, 776. pr. Kr.. Proširite indeks (135 više) »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Olimpijske igre i Adolf Hitler · Vidi više »

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Olimpijske igre i Afganistan · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Olimpijske igre i Afrika · Vidi više »

Albertville

Pogled na grad Albertville je grad i općina u jugoistočnoj Francuskoj, u departmanu Savoie u francuskim Alpama.

Novi!!: Olimpijske igre i Albertville · Vidi više »

Alpsko skijanje

Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.

Novi!!: Olimpijske igre i Alpsko skijanje · Vidi više »

Amerika

Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.

Novi!!: Olimpijske igre i Amerika · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Olimpijske igre i Antika · Vidi više »

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Novi!!: Olimpijske igre i Antwerpen · Vidi više »

Arheologija

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Novi!!: Olimpijske igre i Arheologija · Vidi više »

Astma

Animacija astmatskog napada. Astma (od grčkog ἅσθμα, ásthma, "zaduha") je učestala kronična upalna bolest dišnih puteva obilježena raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom dišnih putova i bronhospazmom.

Novi!!: Olimpijske igre i Astma · Vidi više »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: Olimpijske igre i Atena (grad) · Vidi više »

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Novi!!: Olimpijske igre i Atletika · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Olimpijske igre i Australija · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Olimpijske igre i Azija · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Olimpijske igre i Španjolska · Vidi više »

Šveđani

Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.

Novi!!: Olimpijske igre i Šveđani · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Olimpijske igre i Švicarska · Vidi više »

Bejzbol

Bejzbol (od engleskog naziva baseball, što dolazi od riječi base što znači baza i riječi ball što znači lopta) je momčadski sport u kojem se loptica udara palicom.

Novi!!: Olimpijske igre i Bejzbol · Vidi više »

Ben Johnson

Benjamin Sinclair "Ben" Johnson (Falmouth, Jamajka, 30. prosinca 1961.), kanadski sprinter koji je dominirao utrkama na 100 m tijekom 80-tih godina 20-tog stoljeća.

Novi!!: Olimpijske igre i Ben Johnson · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Olimpijske igre i Berlin · Vidi više »

Biciklizam

Biciklizam (koturaštvo)http://tehnika.lzmk.hr/bicikl/ je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon.

Novi!!: Olimpijske igre i Biciklizam · Vidi više »

Bojkot

Bojkot je organizirani gospodarski, društveni ili politički pritisak ili prisila prema kojoj je osoba, poduzeće ili zemlja isključena iz redovnog poslovanja.

Novi!!: Olimpijske igre i Bojkot · Vidi više »

Bronca

Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).

Novi!!: Olimpijske igre i Bronca · Vidi više »

Brzo klizanje

Choi Jae-Bong na natjecanju u brzom klizanju Brzo klizanje jest sport u kojem je cilj u što kraćem vremenu prijeći zadanu udaljenost kližući na ledu.

Novi!!: Olimpijske igre i Brzo klizanje · Vidi više »

Chamonix-Mont-Blanc

Chamonix-Mont-Blanc skraćeno Chamonix je grad u departmanu Rhône-Alpes u Francuskoj.

Novi!!: Olimpijske igre i Chamonix-Mont-Blanc · Vidi više »

Crni rujan

Crni rujan je bio naziv palestinske terorističke skupine, koja je svoje naziv "Crni rujan" uzela iz građanskog rata u Jordanu 1970.

Novi!!: Olimpijske igre i Crni rujan · Vidi više »

Curling

Curling Curling je zimski olimpijski sport tek od Nagana 1998., iako njegove početke možemo pronaći već na slikama znamenitog Pietera Brueghela iz 1565. U programu olimpijskih igara kao demonstracijski sport curling se pojavio 1924. godine.

Novi!!: Olimpijske igre i Curling · Vidi više »

Demetrios Vikelas

Demetrios Vikelas (Δημήτριος Βικέλας), također Bikelas (Ermoupolis, Siros, 15. veljače 1835. – Atena, 20. srpnja 1908.), bio je grčki gospodarstvenik, prevoditelj, pisac i prvi predsjednik Međunarodnoga olimpijskog odbora.

Novi!!: Olimpijske igre i Demetrios Vikelas · Vidi više »

Dizanje utega

Dizač utega na treningu. Dizanje utega (ponekad znano kao olimpijska dizanja od engl. olympic weightlifting) vrsta je sporta u kojem natjecatelj ima zadatak podići što veću težinu utega.

Novi!!: Olimpijske igre i Dizanje utega · Vidi više »

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Novi!!: Olimpijske igre i Dominikanci · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Olimpijske igre i Država · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Olimpijske igre i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Olimpijske igre i Engleska · Vidi više »

Etiopija

Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.

Novi!!: Olimpijske igre i Etiopija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Olimpijske igre i Europa · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Olimpijske igre i Fašizam · Vidi više »

FIFA

FIFA ili Fédération Internationale de Football Association najviša je svjetska nogometna organizacija.

Novi!!: Olimpijske igre i FIFA · Vidi više »

Florence Griffith Joyner

Florence Griffith-Joyner, poznata i kao Flo-Jo (21. prosinca 1959. -, 21. rujna 1998.) je američka atletičarka.

Novi!!: Olimpijske igre i Florence Griffith Joyner · Vidi više »

Francisco Franco

Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.

Novi!!: Olimpijske igre i Francisco Franco · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Olimpijske igre i Francuska · Vidi više »

Francusko-pruski rat

Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.

Novi!!: Olimpijske igre i Francusko-pruski rat · Vidi više »

Gimnastika

Gimnastika u Londonu 1908. Gimnastička dvorana Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru.

Novi!!: Olimpijske igre i Gimnastika · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Olimpijske igre i Grčka · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Olimpijske igre i Grci · Vidi više »

Heraklo

2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.

Novi!!: Olimpijske igre i Heraklo · Vidi više »

Herkul (mitologija)

Herkul je lik iz rimske mitologije, pandan Heraklu u grčkoj mitologiji.

Novi!!: Olimpijske igre i Herkul (mitologija) · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Olimpijske igre i Hladni rat · Vidi više »

Hokej na ledu

Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.

Novi!!: Olimpijske igre i Hokej na ledu · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Olimpijske igre i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski olimpijski odbor

100px |- bgcolor.

Novi!!: Olimpijske igre i Hrvatski olimpijski odbor · Vidi više »

I. Olimpijske igre – Atena 1896.

Prve Olimpijske igre modernog doba privukle su športaše iz 14 zemalja s najbrojnijim delegacijama iz Grčke, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Novi!!: Olimpijske igre i I. Olimpijske igre – Atena 1896. · Vidi više »

I. Zimske olimpijske igre – Chamonix 1924.

I.

Novi!!: Olimpijske igre i I. Zimske olimpijske igre – Chamonix 1924. · Vidi više »

II. Olimpijske igre – Pariz 1900.

II.

Novi!!: Olimpijske igre i II. Olimpijske igre – Pariz 1900. · Vidi više »

III. Olimpijske igre – St. Louis 1904.

III.

Novi!!: Olimpijske igre i III. Olimpijske igre – St. Louis 1904. · Vidi više »

IV. Olimpijske igre – London 1908.

IV.

Novi!!: Olimpijske igre i IV. Olimpijske igre – London 1908. · Vidi više »

IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.

IX.

Novi!!: Olimpijske igre i IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Olimpijske igre i Izrael · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Olimpijske igre i Japan · Vidi više »

Juan Antonio Samaranch

Juan Antonio Samaranch 1998. god. Juan Antonio Samaranch (katalonski Joan Antoni Samaranch i Torelló, 17. srpnja 1920. Barcelona, Španjolska - 21. travnja 2010. Barcelona, Španjolska), bio je španjolski športski djelatnik, predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora.

Novi!!: Olimpijske igre i Juan Antonio Samaranch · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Olimpijske igre i Južna Afrika · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Olimpijske igre i Južna Koreja · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Olimpijske igre i Kanada · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Olimpijske igre i Kina · Vidi više »

Klizanje na ledu

Klizanje na ledu mogu naučiti i djeca. Klizanje na ledu je umijeće kretanja po zaleđenim površinama korištenjem klizaljki.

Novi!!: Olimpijske igre i Klizanje na ledu · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Olimpijske igre i Košarka · Vidi više »

Korupcija

Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.

Novi!!: Olimpijske igre i Korupcija · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Olimpijske igre i Kršćanstvo · Vidi više »

Kron

Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.

Novi!!: Olimpijske igre i Kron · Vidi više »

Kronologija starog Rima

Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.

Novi!!: Olimpijske igre i Kronologija starog Rima · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: Olimpijske igre i Kuba · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Olimpijske igre i Latinski jezik · Vidi više »

Lausanne

Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).

Novi!!: Olimpijske igre i Lausanne · Vidi više »

Lillehammer

Lillehammer je grad i središte istoimene općine u norveškom okrugu Oppland čije je i središte.

Novi!!: Olimpijske igre i Lillehammer · Vidi više »

Ljetne olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igri Ljete olimpijske igre (eng. Summer Olympic Games; fra. Jeux olympiques d'été) međunarodni su multisportski događaj koji se održava svake četiri godine u drugom gradu.

Novi!!: Olimpijske igre i Ljetne olimpijske igre · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Olimpijske igre i London · Vidi više »

Mačevanje

Mačevanje Mačevanje u širem smislu označava borilačku vještinu u kojom se dva protivnika bore hladnim oružjem (mačem, sabljom, nožem) koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.

Novi!!: Olimpijske igre i Mačevanje · Vidi više »

Maraton

Kenijac Samuel Wanjiru, aktualni olimpijski pobjednik u maratonu Maraton je najduža trkačka atletska disciplina.

Novi!!: Olimpijske igre i Maraton · Vidi više »

Međunarodna košarkaška federacija

Međunarodna košarkaška federacija je organizacija koja upravlja i regulira košarkaškim sportom.

Novi!!: Olimpijske igre i Međunarodna košarkaška federacija · Vidi više »

Međunarodni olimpijski odbor

Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: Olimpijske igre i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »

Moderni petoboj

Pierre de Coubertin je predložio moderni petoboj. Moderni petoboj ili moderni pentatlon je olimpijski sport koji se sastoji od pet različitih događaja tj.

Novi!!: Olimpijske igre i Moderni petoboj · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Olimpijske igre i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Neron

Neron (15. prosinca 37. – 9. lipnja 68.) bio je peti rimski car, zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije.

Novi!!: Olimpijske igre i Neron · Vidi više »

Nikaragva

Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

Novi!!: Olimpijske igre i Nikaragva · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Olimpijske igre i Njemačka · Vidi više »

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Novi!!: Olimpijske igre i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Olimpijske igre i Nogomet · Vidi više »

Nordijska kombinacija

250px Nordijska kombinacija je šport na snijegu koji uključuje dvije discipline: skijaško trčanje i skijaške skokove.

Novi!!: Olimpijske igre i Nordijska kombinacija · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Olimpijske igre i Norveška · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Olimpijske igre i Novi Zeland · Vidi više »

Oglašavanje

Piccadilly Circus, London (2006) Oglašavanje (reklamiranje, odnosno reklama (od fra. réclame, odnosno lat. reclamo u značenju javno oglašavati) je jedna vrsta komunikacije kojoj je svrha informiranje, obavještavanje potencijalnih kupaca o proizvodima ili uslugama. Reklame kao način oglašavanja sadrže činjenice, informacije i uvjerljive poruke o onome što reklamiraju. Danas se za oglašavanje većinom koriste masovni mediji kao što su: televizija, radio, filmovi, časopisi, novine, internet, plakati, pa čak i videoigre. Razne reklame (u Hrvatskoj i drugdje u svijetu) možemo naći i na prijevoznim sredstvima (tramvajima, autobusima,automobilima...), autobusnim i tramvajskim stanicama itd. Oglašavački materijal se stavlja gdje ga svi ljudi mogu lako uočiti. Oglašavanje u svrhu promoviranja koriste i političke stranke, vjerske organizacije, vojska, neprofitne organizacije...Reklame se danas pojavljuju kao preporučeni izbor nečega što ta osoba najviše pretražuje. 2015 je EU uredbom donesen zakon da se na članke starije od 3 godine ta pravila ne primjenjuje zbog već postojećih plaćenih reklama na tim stranicama. Reklame se nalaze na stranici sve dok se sama stranica ne ukloni. Prva hrvatska reklama napravljena je u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1926. godine. Radilo se o reklami za pastu za zube, Kalodont, koju je u Beogradu snimio i režirao Josip Novak. Trajala je 7 minuta i 42 sekunde i emitirala se u kinima.

Novi!!: Olimpijske igre i Oglašavanje · Vidi više »

Olimpija

Olimpija (grčki: Ολυμπία), je bilo svetište u antičkoj Grčkoj i današnji grad u prefekture Elidi.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpija · Vidi više »

Olimpijada

*Olimpijske igre.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpijada · Vidi više »

Olimpijska himna

Olimpijska himna prvi je put izvedena u Ateni 1896. za vrijeme svečanosti otvaranja prvih olimpijskih igara nove ere.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpijska himna · Vidi više »

Olimpijska povelja

Olimpijska povelja je skup pravila, temeljnih načela i smjernica za organizaciju Olimpijskih igara.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpijska povelja · Vidi više »

Olimpijska prisega

Olimpijska prisega je prisega koju polažu po jedan sportaš u ime svih natjecatelja i jedan sudac u ime sudačke službe na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpijska prisega · Vidi više »

Olimpijska svečanost

Ceremonija otvaranja dostiže svoj klimaks paljenjem Olimpijskog plamena. U posljednje vrijeme, radi atraktivnosti i originalnosti, plamen pali na različite načine. Na slici: paljenje Olimpijskog plamena u Salt Lake Cityju, 8. veljače 2002. Svečanost otvaranja Olimpijskih igara protkana je mnogim običajima koji su postali tradicionalni.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpijska svečanost · Vidi više »

Olimpijske međuigre – Atena 1906.

Olimpijske međuigre – Atena 1906. Države sudionice Olimpijske međuigre (engleski: Intercalated games) su održane 1906. godine u Ateni, u Grčkoj, povodom proslave 10-godišnjice prvih modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpijske međuigre – Atena 1906. · Vidi više »

Olimpijski plamen

Olimpijski plamen u Torinu 2006. Olimpijski plamen je jedno od najpoznatijih Olimpijskih znamenja.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpijski plamen · Vidi više »

Olimpijski pobjednik

Olimpijski pobjednik je u najvećem broju športova najveće dostignuće koje može postići neki športaš.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpijski pobjednik · Vidi više »

Olimpijsko primirje

Olimpijsko primirje je razdoblje mira i prekida sukoba između grčkih polisa u drevnoj Grčkoj.

Novi!!: Olimpijske igre i Olimpijsko primirje · Vidi više »

Palestina

Palestina može značiti.

Novi!!: Olimpijske igre i Palestina · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Olimpijske igre i Pariz · Vidi više »

Pierre de Coubertin

Pierre de Coubertin Barun Pierre de Coubertin (Pariz, 1. siječnja 1863. – Ženeva, 2. rujna 1937.), rođen kao Pierre de Frédy francuski pedagog i povjesničar.

Novi!!: Olimpijske igre i Pierre de Coubertin · Vidi više »

Pitijske igre

Pogled na stadion u Delfima na kojem su se održavale Pitijske igre. Kameno gledalište s lijeve strane izgrađeno je za Rima Startna linija na Delfijskom stadionu koja se koristila na Pitijskim igrama Pitijske igre (ili Delfijske igre) su bile jedne od četiri Panhelenskih (svegrčkih) igara stare Grčke iz kojih su se razvile moderne Olimpijske igre.

Novi!!: Olimpijske igre i Pitijske igre · Vidi više »

Plivanje

Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.

Novi!!: Olimpijske igre i Plivanje · Vidi više »

Pokrata

Pokrata ili akronim (grčki: akros.

Novi!!: Olimpijske igre i Pokrata · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Olimpijske igre i Politika · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Olimpijske igre i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Ragbi

Ragbi (izvorno rugby) se razvio u školi Rugby u Engleskoj.

Novi!!: Olimpijske igre i Ragbi · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Olimpijske igre i Rumunjska · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Olimpijske igre i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Koreja

Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.

Novi!!: Olimpijske igre i Sjeverna Koreja · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Olimpijske igre i Skandinavija · Vidi više »

Skijaški skokovi

Skijaški skokovi su sport u kojem se skijaš spušta niz posebno konstruiranu rampu (skakaonicu) te nakon odraza pokušava 'preletjeti' što veću udaljenost.

Novi!!: Olimpijske igre i Skijaški skokovi · Vidi više »

Skijaško trčanje

Skijaško trčanje Skijaško trčanje je popularna disciplina nordijskog skijanja.

Novi!!: Olimpijske igre i Skijaško trčanje · Vidi više »

Snowboard

Snowboarder u skoku Snowboard ili daskanje na snijegu je zimski šport u kojem snowboarderi stoje na dasci (snowboardu) koja je u prosjeku dugačka između 150 i 160 cm i široka 25 cm.

Novi!!: Olimpijske igre i Snowboard · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Olimpijske igre i Socijalizam · Vidi više »

Sorbonne

Natpis iznad ulaza u zgradu Sorbonne je svjetski poznato francusko sveučilište u Parizu.

Novi!!: Olimpijske igre i Sorbonne · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Olimpijske igre i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sportski savez

Hrvatski nogometni savez krovno je sportsko tijelo za nogomet u Hrvatskoj. Sportski savez je uglavnom javna, državna ili područna ustanova, pravni subjekt, koji upravlja, usklađuje, provodi i omogućuje sve djelatnosti vezane uz pojedini sport na razini države ili jedinice mjesne samouprave, od provođenja ligaških i drugih natjecanja, nadzora rada sportskih društva do promidžbe sporta i svojih djelatnosti te sportske pedagogije.

Novi!!: Olimpijske igre i Sportski savez · Vidi više »

Srebro

Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.

Novi!!: Olimpijske igre i Srebro · Vidi više »

Stadion

Santiago Bernabéu u Madridu. Stadion je građevina ili mjesto predviđeno za održavanje sportskih ili glazbenih priredba: sastoji se od borilišta ili pozornice, koji mogu biti djelomično ili potpuno okruženi strukturama koje omogućuju posjetiteljima da (stojeći ili sjedeći) promatraju priredbu.

Novi!!: Olimpijske igre i Stadion · Vidi više »

Svjetska izložba

Svjetska izložba je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine 19. stoljeća pa do danas.

Novi!!: Olimpijske igre i Svjetska izložba · Vidi više »

Svjetska organizacija vodenih športova

Svjetska organizacija vodenih športova (fr. Fédération Internationale de Natation Amateur - FINA) krovna je organizacija svih nacionalnih športskih saveza za ove športove: plivanje, skokovi u vodu, sinkronizirano plivanje i vaterpolo.

Novi!!: Olimpijske igre i Svjetska organizacija vodenih športova · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Olimpijske igre i Televizija · Vidi više »

Teodozije I. Veliki

Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.

Novi!!: Olimpijske igre i Teodozije I. Veliki · Vidi više »

Terorizam

Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.

Novi!!: Olimpijske igre i Terorizam · Vidi više »

Thomas Bach

Thomas Bach, (Würzburg, 29. prosinca 1953.), zapadnonjemački je mačevalac koji je osvojio zlatno odličje u mačevanju (floret momčadski) na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. Bio je također i svjetski prvak u Buenos Airesu 1977.

Novi!!: Olimpijske igre i Thomas Bach · Vidi više »

Tiberije

Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. – 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14. do 37.

Novi!!: Olimpijske igre i Tiberije · Vidi više »

Umjetničko klizanje

Plesni par za vrijeme nastupa Umjetničko klizanje je u kojem natjecatelj ili više njih mora kližući na ledu izvesti okrete, skokove i druge elemente demonstrirajući spretnost i eleganciju, često uz pratnju glazbe.

Novi!!: Olimpijske igre i Umjetničko klizanje · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Olimpijske igre i Varšavski ugovor · Vidi više »

Veslanje

minijatura Dvojac bez kormilara. Veslač bliže krmi, na slici bliže, naziva se štroker i on daje tempo i količinu snage u zaveslaj. Veslanje je pojedinačni i grupni sport na vodi, u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u čamcu pokreću čamac u kojem sjede snagom svojih mišića preko poluga koja se zovu veslima.

Novi!!: Olimpijske igre i Veslanje · Vidi više »

VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920.

VII.

Novi!!: Olimpijske igre i VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920. · Vidi više »

VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.

VIII.

Novi!!: Olimpijske igre i VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924. · Vidi više »

XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.

XI.

Novi!!: Olimpijske igre i XI. Olimpijske igre – Berlin 1936. · Vidi više »

XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968.

XIX.

Novi!!: Olimpijske igre i XIX. Olimpijske igre – Ciudad de México 1968. · Vidi više »

XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994.

XVII.

Novi!!: Olimpijske igre i XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994. · Vidi više »

XX. Olimpijske igre – München 1972.

XX.

Novi!!: Olimpijske igre i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »

XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.

XXI.

Novi!!: Olimpijske igre i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »

XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.

XXII.

Novi!!: Olimpijske igre i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »

XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014.

XXII.

Novi!!: Olimpijske igre i XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014. · Vidi više »

XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.

XXIV.

Novi!!: Olimpijske igre i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »

XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.

XXVIII.

Novi!!: Olimpijske igre i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »

XXX. Olimpijske igre – London 2012.

XXX.

Novi!!: Olimpijske igre i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »

Zeus

Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.

Novi!!: Olimpijske igre i Zeus · Vidi više »

Zimske olimpijske igre

Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.

Novi!!: Olimpijske igre i Zimske olimpijske igre · Vidi više »

Zimski športovi

Zimski športovi Biatlon Zimski športovi - športovi koji se najčešće igraju zimi, vezani su za obično snijeg i led.

Novi!!: Olimpijske igre i Zimski športovi · Vidi više »

Zlato

zlato.

Novi!!: Olimpijske igre i Zlato · Vidi više »

14. travnja

14.

Novi!!: Olimpijske igre i 14. travnja · Vidi više »

16. lipnja

16.

Novi!!: Olimpijske igre i 16. lipnja · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 17. stoljeće · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1870. · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1871. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1894. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1896. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 19. stoljeće · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Olimpijske igre i 1900. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1906. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1908. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1916. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1920. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1924. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1926. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1936. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1960-ih · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1967. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Olimpijske igre i 1970-ih · Vidi više »

1980-ih

250px.

Novi!!: Olimpijske igre i 1980-ih · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1988. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1990-ih · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Olimpijske igre i 1992. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 1994. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Olimpijske igre i 1998. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Olimpijske igre i 2000. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Olimpijske igre i 2002. · Vidi više »

21. rujna

21.

Novi!!: Olimpijske igre i 21. rujna · Vidi više »

23. lipnja

23.

Novi!!: Olimpijske igre i 23. lipnja · Vidi više »

27. travnja

27.

Novi!!: Olimpijske igre i 27. travnja · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: Olimpijske igre i 31. listopada · Vidi više »

391.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 391. · Vidi više »

393.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 393. · Vidi više »

5. rujna

5.

Novi!!: Olimpijske igre i 5. rujna · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: Olimpijske igre i 5. travnja · Vidi više »

776. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Olimpijske igre i 776. pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

OI.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »