Brže od pregledniku!
59 odnosi: Abasidi, Afrika, Ali, Arapski jezik, Arapski poluotok, Azija, Španjolska, Bitka za Carigrad, Bizant, Bjelokost, Bordeaux, Carigrad, Córdoba, Damask, Džamija, Egipat, Europa, Ferdinand II. Aragonski, Flota, Francuska, Granada, Hamam, Ibn Haldun, Ibn Rušd, Inkvizicija, Irak, Islam, Italija, Izabela I. Kastiljska, Jezid III. ibn al-Walid, Križarski ratovi, Lyon, Málaga, Medina, Meka, Muavija I., Muhamed, Omejidski Kalifat, Perzija (razdvojba), Pirenejski poluotok, Pošta, Pravedni kalifi, Sevilla, Sirija, Sjeverna Afrika, Srebro, Sud, Sveučilište, Svila, Vakuf, ..., Vizigotsko Kraljevstvo, Zlato, 1031., 1198., 1216., 1232., 1486., 1492., 756.. Proširite indeks (9 više) »
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Novi!!: Omejidi i Abasidi · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Omejidi i Afrika · Vidi više »
Ali
Većina šijita vjeruje da je Ali pokopan u džamiji u Nedžafu Ali, punim imenom Ali bin Abi Talib (arap.: علي بن أﺑﻲ طالب), je kod sunita poznat kao četvrti od četiri pravedna kalifa.
Novi!!: Omejidi i Ali · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Omejidi i Arapski jezik · Vidi više »
Arapski poluotok
alt.
Novi!!: Omejidi i Arapski poluotok · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Omejidi i Azija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Omejidi i Španjolska · Vidi više »
Bitka za Carigrad
Opsada Carigrada od 674.
Novi!!: Omejidi i Bitka za Carigrad · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Omejidi i Bizant · Vidi više »
Bjelokost
Slonove kljove pripremljene za prijevoz. Bjelokost (slonovača) je koštana tvar što izgrađuje kljove slona, mamuta, vodenkonja, morža, ulješure, divlje svinje i dr.; također predmeti od slonove kosti.
Novi!!: Omejidi i Bjelokost · Vidi više »
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Novi!!: Omejidi i Bordeaux · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Omejidi i Carigrad · Vidi više »
Córdoba
Córdoba može označavati.
Novi!!: Omejidi i Córdoba · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Omejidi i Damask · Vidi više »
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Novi!!: Omejidi i Džamija · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Omejidi i Egipat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Omejidi i Europa · Vidi više »
Ferdinand II. Aragonski
Ferdinand Katolički Ferdinand II.
Novi!!: Omejidi i Ferdinand II. Aragonski · Vidi više »
Flota
Omanskom zaljevu za vrijeme Operacije ''Enduring Freedom''Flota je ukupnost ratnih brodova jedne države, odnosno trgovačkih, putničkih ili riječnih brodova u vlasništvu neke kompanije (brodara) ili države.
Novi!!: Omejidi i Flota · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Omejidi i Francuska · Vidi više »
Granada
Granada je grad i središte istoimene provincije u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji.
Novi!!: Omejidi i Granada · Vidi više »
Hamam
Hamam (od turske riječi hamam, حمّام) je kupalište nastalo na srednjem istoku.
Novi!!: Omejidi i Hamam · Vidi više »
Ibn Haldun
Ibn Haldunov kip u Tunisu Ibn Haldun, punim imenom Abu Zaid 'Abd al-Rahman ibn Muhamed ibn Haldun al-Hadrami (27. svibnja 1332. – 19. travnja 1406.), slavni arapski povjesničar, historiograf i političar.
Novi!!: Omejidi i Ibn Haldun · Vidi više »
Ibn Rušd
Ibn Rušd Ibn Rušd (ar. Abū l-Walīd Muhammad ibn Ahmad ibn Muhammad ibn Rušd) ili Averroes (Córdoba, 1126. – Marakeš,1198.), pravnik, liječnik i najistaknutiji i najutjecajniji islamski filozof aristotelovac.
Novi!!: Omejidi i Ibn Rušd · Vidi više »
Inkvizicija
Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.
Novi!!: Omejidi i Inkvizicija · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Omejidi i Irak · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Omejidi i Islam · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Omejidi i Italija · Vidi više »
Izabela I. Kastiljska
Izabelin portret Izabela I. Kastiljska (špa. Isabel I de Castilla) ili Izabela Katolička (Madrigal de las Altas Torres, 22. travnja 1451. – Medini del Campo, 26. studenoga 1504.), bila je kraljica Kastilije i Leona.
Novi!!: Omejidi i Izabela I. Kastiljska · Vidi više »
Jezid III. ibn al-Walid
Yazid ibn al-Walid ibn 'Abd al-Malik ili Yazid III (701. – 3/4. listopada 744.) (arapski يزيد ابن الوليد ابن عبد الملك) bio je omejadski kalif koji je vladao šest mjeseci - od 15.
Novi!!: Omejidi i Jezid III. ibn al-Walid · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Omejidi i Križarski ratovi · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: Omejidi i Lyon · Vidi više »
Málaga
Málaga je grad i luka u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji, na obali Sredozemnog mora, u regiji Costa del Sol.
Novi!!: Omejidi i Málaga · Vidi više »
Medina
Medina Medina (المدينة المنورة), grad u Saudijskoj Arabiji.
Novi!!: Omejidi i Medina · Vidi više »
Meka
Mekka (Makka al-Mukarrama) je grad s oko 1,4 milijuna stanovnika (2003.) koji se nalazi u zapadnom dijelu Saudijske Arabije.
Novi!!: Omejidi i Meka · Vidi više »
Muavija I.
Muavija I. (puno ime: Muavija ibn Abi Sufijan (rođen u Meki između 597. i 605. - umro u Damasku u travnju 680.) - utemeljitelj i kalif Omejidskog Kalifata, koji je njime vladao od 661. godine do smrti 680. godine. Jedan je od sinova Abu Sufjana, vođe mekanske opozicije proroka Muhameda. Postao je kalif i utemeljitelj omejidske dinastije, nakon što je prisilio Hasana ibn Alija, sina Ali ibn Abi Taliba, na abdikaciju (da se odrekne hilafeta). Muavija I. bio je Osmanov rođak i osvetio se za ubojstvo (u to vrijeme bio je namjesnik u Siriji), što je praktično predstavljalo početak preotimanja hilafeta od Alija, koji niti je mogao postići dogovor s njim niti poduzeti odlučnu akciju kako bi zadržao političku moć. Alijev je sin Hasan nakon Alijeve smrti bez borbe prepustio vlast Muaviji I. Kada je postao kalif, Muavija I. primorao je potomke ashaba, da prihvate njegovog sina Jezida kao nasljednika hilafeta, čineći tako ovu izbornu funkciju de facto nasljednom. Kalif Omer, kada bi sretao Muaviju I., običavao je reći: "ovo je arapski Cezar".
Novi!!: Omejidi i Muavija I. · Vidi više »
Muhamed
Muhamed ibn Abdulah (arapski: مُحَمَّد ٱبن عَبْد ٱللَّٰه, romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c. 570. – Medina, 8. lipnja 632.) bio je arapski religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije islama.
Novi!!: Omejidi i Muhamed · Vidi više »
Omejidski Kalifat
Omejidski kalifat u svom najvećem obimu Omejidski Kalifat (arap. الخلافة الأموية, Al-Ḫilāfat al-ʾumawiyya) je drugi od četiri velika islamska kalifata utvrđena nakon smrti Muhameda.
Novi!!: Omejidi i Omejidski Kalifat · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Omejidi i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Omejidi i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Pošta
Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.
Novi!!: Omejidi i Pošta · Vidi više »
Pravedni kalifi
Pravedni kalifi (Arapski الخلفاء الراشدون Transkr. Hulefau-rašidun) je termin koji se koristi u sunitskom islamu da označi četvoricu kalifa koji su vladali nakon smrti Muhameda.
Novi!!: Omejidi i Pravedni kalifi · Vidi više »
Sevilla
Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.
Novi!!: Omejidi i Sevilla · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Omejidi i Sirija · Vidi više »
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Novi!!: Omejidi i Sjeverna Afrika · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Omejidi i Srebro · Vidi više »
Sud
Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.
Novi!!: Omejidi i Sud · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Omejidi i Sveučilište · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: Omejidi i Svila · Vidi više »
Vakuf
Vakuf (arapski: وقف, awqāf, turski: vakıf) je institut islamskog prava, koji se razvijao od XI.
Novi!!: Omejidi i Vakuf · Vidi više »
Vizigotsko Kraljevstvo
Širenje vizigotskog kraljevstva po fazama i susjedne države. Vizigotsko Kraljevstvo je bio naziv za nekoliko državnih tvorevina kojima su vladali Zapadni Goti na prostoru rimskih provincija Galije i Hispanije.
Novi!!: Omejidi i Vizigotsko Kraljevstvo · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Omejidi i Zlato · Vidi više »
1031.
Robert, grof Mortain, 2.
Novi!!: Omejidi i 1031. · Vidi više »
1198.
Bez opisa.
Novi!!: Omejidi i 1198. · Vidi više »
1216.
Bez opisa.
Novi!!: Omejidi i 1216. · Vidi više »
1232.
Bez opisa.
Novi!!: Omejidi i 1232. · Vidi više »
1486.
Bez opisa.
Novi!!: Omejidi i 1486. · Vidi više »
1492.
Bez opisa.
Novi!!: Omejidi i 1492. · Vidi više »
756.
Bez opisa.
Novi!!: Omejidi i 756. · Vidi više »
