Sličnosti između Optička os i Žarišna duljina
Optička os i Žarišna duljina imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Žarište, Dioptar, Dioptrijska ploha, Indeks loma, Kugla, Leća (optika), Pravac, Prizma (optika), Promjer, Staklo, Sunčeva svjetlost, Umjetni izvori svjetla, Zrak.
Žarište
udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Žarište ili fokus (oznaka F) u geometrijskoj optici je točka kroz koju prolaze sve zrake svjetlosti što padaju na neki optički sustav paralelno s optičkom osi toga sustava.
Optička os i Žarište · Žarišna duljina i Žarište ·
Dioptar
Dioptar je uređaj za viziranje. Dioptar (grč. δίοπτρον: zrcalo) je uređaj za viziranje.
Dioptar i Optička os · Dioptar i Žarišna duljina ·
Dioptrijska ploha
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Dioptrijska ploha ili dioptar je granična ploha između dvaju optičkih sredstava, na primjer zraka i stakla, na kojoj se događaju refleksija ili refrakcija svjetlosti.
Dioptrijska ploha i Optička os · Dioptrijska ploha i Žarišna duljina ·
Indeks loma
Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.
Indeks loma i Optička os · Indeks loma i Žarišna duljina ·
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Kugla i Optička os · Kugla i Žarišna duljina ·
Leća (optika)
Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).
Leća (optika) i Optička os · Leća (optika) i Žarišna duljina ·
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Optička os i Pravac · Pravac i Žarišna duljina ·
Prizma (optika)
Plastična prizma. Prolaz zrake svjetlosti kroz prizmu s kutom prizme ''α''. Područja 0, 1 i 2 imaju indekse loma ''n0'', ''n1'' i ''n2''. Kut ''θ’'' označuje kut nakon loma svjetlosti. Lom svjetlosti u prizmi. dugine boje. Prizma ili optička prizma, u optici, je obično trostrana prizma, od stakla ili nekoga drugoga prozirnog materijala.
Optička os i Prizma (optika) · Prizma (optika) i Žarišna duljina ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Optička os i Promjer · Promjer i Žarišna duljina ·
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Optička os i Staklo · Staklo i Žarišna duljina ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Optička os i Sunčeva svjetlost · Sunčeva svjetlost i Žarišna duljina ·
Umjetni izvori svjetla
Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.
Optička os i Umjetni izvori svjetla · Umjetni izvori svjetla i Žarišna duljina ·
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Optička os i Žarišna duljina imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Optička os i Žarišna duljina
Usporedba između Optička os i Žarišna duljina
Optička os ima 19 odnose, a Žarišna duljina ima 22. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 31.71% = 13 / (19 + 22).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Optička os i Žarišna duljina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: