Brže od pregledniku!
28 odnosi: Štefan Kühar, Bratonci, Dokležovje, Gančani, Granica, Hrvatska, Ižakovci, Ivan Baša, Jožef Marko Dravec, Jožef Pustaj, Lipa (Beltinci, Slovenija), Lipovci, Mađarska, Mađarski jezik, Maribor, Melinci, Metar, Njemački jezik, Općina, Općina Beltinci, Pešta, Peter Kolar, Pomurje (regija), Prekmurje, Prekomurski jezik, Slovenija, Vinko Škafar, Vlado Kreslin.
Štefan Kühar
Števan Kühar. Štefan Kühar (mađarski: Kühár István) (Gradišče, 28. kolovoza, 1887. – Beltinci, 1. siječnja, 1922.) je slovenski pisac, političar i rimokatolički svećenik.
Novi!!: Općina Beltinci i Štefan Kühar · Vidi više »
Bratonci
Bratonci (mađarski: Bratonc, njemački: Neuhof) su naselje u slovenskoj Općini Beltincu.
Novi!!: Općina Beltinci i Bratonci · Vidi više »
Dokležovje
Dokležovje (mađarski: Murahely, prekomurski: Dekležovje, njemački: Neufellsdorf), naselje u slovenskoj Općini Beltincu.
Novi!!: Općina Beltinci i Dokležovje · Vidi više »
Gančani
Gančani (mađarski: Lendvarózsavölgy) su naselje u slovenskoj Općini Beltincu.
Novi!!: Općina Beltinci i Gančani · Vidi više »
Granica
Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.
Novi!!: Općina Beltinci i Granica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Općina Beltinci i Hrvatska · Vidi više »
Ižakovci
Ižakovci (mađarski: Murasziget, prekomurski Ižekovci), naselje u slovenskoj Općini Beltincu.
Novi!!: Općina Beltinci i Ižakovci · Vidi više »
Ivan Baša
Ivan Baša (mađarski Bassa Iván) (11. travnja, 1875. – 13. veljače, 1931.) slovenski (prekomurski) je pisac i rimokatolički svećenik, političar.
Novi!!: Općina Beltinci i Ivan Baša · Vidi više »
Jožef Marko Dravec
Jožef Marko Dravec (Beltinci, 20. ožujka, 1697. – Vesprim, 17. srpnja, 1779.) slovenski je rimokatolički svećenik, kanonik, dekan i pisac.
Novi!!: Općina Beltinci i Jožef Marko Dravec · Vidi više »
Jožef Pustaj
Jožef Pustaj, originalno ime Jožef Pozderec (mađ.: Pusztai József) (Beltinci, 26. siječnja, 1864. – Beltinci, 13. veljače, 1934.) slovenski je pisac, pjesnik, učitelj, kantor i novinar u Mađarskoj.
Novi!!: Općina Beltinci i Jožef Pustaj · Vidi više »
Lipa (Beltinci, Slovenija)
Lipa (mađarski: Kislippa), naselje u slovenskoj Općini Beltincu.
Novi!!: Općina Beltinci i Lipa (Beltinci, Slovenija) · Vidi više »
Lipovci
Lipovci (mađarski: Hársliget, prekomurski: Lipouvci), naselje u slovenskoj Općini Beltincu.
Novi!!: Općina Beltinci i Lipovci · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Općina Beltinci i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Općina Beltinci i Mađarski jezik · Vidi više »
Maribor
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.
Novi!!: Općina Beltinci i Maribor · Vidi više »
Melinci
Melinci (mađarski: Muramelence), naselje u slovenskoj Općini Beltincu.
Novi!!: Općina Beltinci i Melinci · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Općina Beltinci i Metar · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Općina Beltinci i Njemački jezik · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Općina Beltinci i Općina · Vidi više »
Općina Beltinci
Beltinci (mađarski Belatinc, njemački Fellsdorf, prekomurski Böltinci) ime je male općine u sjeveroistočnom dijelu Slovenije - 50 km sjeverno od Maribora i vrlo blizu granice s Mađarskom na istoku i Hrvatskom na jugu.
Novi!!: Općina Beltinci i Općina Beltinci · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: Općina Beltinci i Pešta · Vidi više »
Peter Kolar
Mála biblija z-kejpami ''(Mala Biblija sa slikama),'' treće izdanje 1898. godine. Peter Kolar (mađarski: Kollár Péter) (Ratkovci, 18. lipnja 1855. – Beltinci, 31. prosinca 1908.) slovenski je pisac i rimokatolički svećenik.
Novi!!: Općina Beltinci i Peter Kolar · Vidi više »
Pomurje (regija)
Statistične regije Slovenije Pomurje ili Pomurska regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.
Novi!!: Općina Beltinci i Pomurje (regija) · Vidi više »
Prekmurje
Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.
Novi!!: Općina Beltinci i Prekmurje · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: Općina Beltinci i Prekomurski jezik · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Općina Beltinci i Slovenija · Vidi više »
Vinko Škafar
Vinko Avguštin Škafar (Beltinci, Slovenija, 27. kolovoza 1939.) slovenski je kapucinski redovnik, katolički svećenik, teolog i publicist.
Novi!!: Općina Beltinci i Vinko Škafar · Vidi više »
Vlado Kreslin
Vlado Kreslin (Beltinci, 29. studenoga 1953.) slovenski je folk rock glazbenik.
Novi!!: Općina Beltinci i Vlado Kreslin · Vidi više »
