Sličnosti između Orebić i Pelješac
Orebić i Pelješac imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Donja Banda, Državna cesta D414, Dubrovačka Republika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska, Ikavski govor, Južnočakavski dijalekt, Kućište (Orebić), Kuna Pelješka, Lovište, Nakovanj (Orebić), Oskorušno, Osobjava, Pijavičino, Podgorje (Orebić), Podobuče, Potomje, Stanković (Orebić), Trstenik (Orebić), Viganj, XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984., Zapadna Hercegovina.
Donja Banda
Donja Banda naselje je u sastavu općine Orebić na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Donja Banda i Orebić · Donja Banda i Pelješac ·
Državna cesta D414
D414 je državna cesta u Hrvatskoj.
Državna cesta D414 i Orebić · Državna cesta D414 i Pelješac ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dubrovačka Republika i Orebić · Dubrovačka Republika i Pelješac ·
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Dubrovačko-neretvanska županija i Orebić · Dubrovačko-neretvanska županija i Pelješac ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Orebić · Hrvatska i Pelješac ·
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Ikavski govor i Orebić · Ikavski govor i Pelješac ·
Južnočakavski dijalekt
Južnočakavski ili ikavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.
Južnočakavski dijalekt i Orebić · Južnočakavski dijalekt i Pelješac ·
Kućište (Orebić)
Kućište ili Kučište je mjesto na poluotoku Pelješcu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Kućište (Orebić) i Orebić · Kućište (Orebić) i Pelješac ·
Kuna Pelješka
Kuna Pelješka je naselje smješteno u unutrašnjosti Pelješca u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.
Kuna Pelješka i Orebić · Kuna Pelješka i Pelješac ·
Lovište
Lovište je naselje na poluotoku Pelješcu u općini Orebić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Lovište i Orebić · Lovište i Pelješac ·
Nakovanj (Orebić)
Nakovanj ili Nakovana (starosjedilačko ime), malo je naselje na poluotoku Pelješac u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.
Nakovanj (Orebić) i Orebić · Nakovanj (Orebić) i Pelješac ·
Oskorušno
panorama sa sjevera Oskorušno je naselje u općini Orebić na poluotoku Pelješac u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Orebić i Oskorušno · Oskorušno i Pelješac ·
Osobjava
Osobjava je selo na poluotoku Pelješcu, Općina Janjina, Dubrovačko-neretvanska županija u Republici Hrvatskoj.
Orebić i Osobjava · Osobjava i Pelješac ·
Pijavičino
Pijavičino je naseljeno mjesto općine Orebić na poluotoku Pelješac, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Orebić i Pijavičino · Pelješac i Pijavičino ·
Podgorje (Orebić)
Podgorje je naselje na poluotoku Pelješac u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.
Orebić i Podgorje (Orebić) · Pelješac i Podgorje (Orebić) ·
Podobuče
Podobuče je uvala i naselje na poluotoku Pelješac, u općini Orebić.
Orebić i Podobuče · Pelješac i Podobuče ·
Potomje
Potomje je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Orebić.
Orebić i Potomje · Pelješac i Potomje ·
Stanković (Orebić)
Stankovići su naselje na poluotoku Pelješac u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.
Orebić i Stanković (Orebić) · Pelješac i Stanković (Orebić) ·
Trstenik (Orebić)
Trstenik je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Orebić.
Orebić i Trstenik (Orebić) · Pelješac i Trstenik (Orebić) ·
Viganj
Viganj je mjesto na poluotoku Pelješcu, pripada općini Orebić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Orebić i Viganj · Pelješac i Viganj ·
XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.
XIV.
Orebić i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984. · Pelješac i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984. ·
Zapadna Hercegovina
Zapadna Hercegovina je manja regija na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Orebić i Zapadna Hercegovina · Pelješac i Zapadna Hercegovina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Orebić i Pelješac imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Orebić i Pelješac
Usporedba između Orebić i Pelješac
Orebić ima 55 odnose, a Pelješac ima 122. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 12.43% = 22 / (55 + 122).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Orebić i Pelješac. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: