Brže od pregledniku!Sličnosti između Oružane snage Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja
Oružane snage Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Domovinski rat, Hrvatska ratna mornarica, Hrvatski sabor, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”, Litva, MiG-21, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, NATO, NBK obrana, Obalna straža Republike Hrvatske, Operacija Oluja, Oružane snage Republike Hrvatske, Počasno-zaštitna bojna, Poljska, RBS-15, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske, Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, Zagreb, Zoran Milanović, 1996., 2016., 28. svibnja, 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci".
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Domovinski rat i Oružane snage Republike Hrvatske · Domovinski rat i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Hrvatska ratna mornarica i Oružane snage Republike Hrvatske · Hrvatska ratna mornarica i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Oružane snage Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (kratica HRZ) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u združenim operacijama.
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Oružane snage Republike Hrvatske · Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”
Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman” (HVU) visoka je obrazovna vojna ustanova Oružanih snaga Republike Hrvatske, a sastoji se od više podređenih visokoškolskih ustanova.
Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman” i Oružane snage Republike Hrvatske · Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman” i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Litva i Oružane snage Republike Hrvatske · Litva i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
MiG-21
Mikojan-Gurjevič MiG-21 (Ruski: Микоян и Гуревич МиГ-21; NATO naziv: "Fishbed") je laki višenamjenski nadzvučni zrakoplov s jednim mlaznim motorom.
MiG-21 i Oružane snage Republike Hrvatske · MiG-21 i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Oružane snage Republike Hrvatske · Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Oružane snage Republike Hrvatske · Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske
Oznaka načelnika Glavnog stožera Zapovjedna zastava načelnika GS OS RH Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske nalazi se na čelu Glavnog stožera.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i Oružane snage Republike Hrvatske · Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
NATO i Oružane snage Republike Hrvatske · NATO i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
NBK obrana
Simboli za opasnost od radioaktivnosti, biološku opasnosti i toksičnost Hrvatske vojske NBKO (nuklearno-biološko-kemijska obrana) ili ABKO (atomsko-biološko-kemijska obrana) rod je oružanih snaga čija je namjena detekcija i prevencija posljedica napada atomskog naoružanja, upotrebe bioloških ili bakterioloških, virusnih oblika napada, ili obrana od upotrebe bojnih otrova.
NBK obrana i Oružane snage Republike Hrvatske · NBK obrana i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Obalna straža Republike Hrvatske
Obalna straža Republike Hrvatske je vojna organizacija s policijskim ovlastima na moru i nalazi se u sastavu Hrvatske ratne mornarice.
Obalna straža Republike Hrvatske i Oružane snage Republike Hrvatske · Obalna straža Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Operacija Oluja i Oružane snage Republike Hrvatske · Operacija Oluja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Oružane snage Republike Hrvatske i Oružane snage Republike Hrvatske · Oružane snage Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Počasno-zaštitna bojna
Počasno-zaštitna bojna je pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH, zadužena za izvršavanje počasno – ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha (Predsjednik Republike, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane) te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika OSRH.
Oružane snage Republike Hrvatske i Počasno-zaštitna bojna · Počasno-zaštitna bojna i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Oružane snage Republike Hrvatske i Poljska · Poljska i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
RBS-15
Inačica '''RBS 15F''' koji se koristi kao naoružanje vojnih zrakoplova RBS-15 (Robotsystem 15) je protubrodski projektil velikog dometa.
Oružane snage Republike Hrvatske i RBS-15 · RBS-15 i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Oružane snage Republike Hrvatske i Ujedinjeno Kraljevstvo · Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske
Oznaka Vojne policije na vozilu Pripadnik Vojne policije Vozilo s oznaka Vojne policije Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske (VP OSRH) pruža potporu Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske obavljanjem namjenskih vojnopolicijskih poslova u miru i ratu te borbenih zadaća u ratu.
Oružane snage Republike Hrvatske i Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske · Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske ·
Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske
Oznaka Vrhovnog zapovjednika Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske je prema Ustavu Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske.
Oružane snage Republike Hrvatske i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske · Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Oružane snage Republike Hrvatske i Zagreb · Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zagreb ·
Zoran Milanović
Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.
Oružane snage Republike Hrvatske i Zoran Milanović · Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja i Zoran Milanović ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Oružane snage Republike Hrvatske · 1996. i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
2016. i Oružane snage Republike Hrvatske · 2016. i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
28. svibnja
28.
28. svibnja i Oružane snage Republike Hrvatske · 28. svibnja i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"
Četvrta gardijska brigada, poznata i po poslijeratnom nazivu "Pauci", bila je elitna postrojba Hrvatske vojske čiji je doprinos za vrijeme Domovinskog rata nemjerljiv.
4. motorizirana gardijska brigada "Pauci" i Oružane snage Republike Hrvatske · 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci" i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Oružane snage Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Oružane snage Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja
Usporedba između Oružane snage Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja
Oružane snage Republike Hrvatske ima 141 odnose, a Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja ima 171. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 8.65% = 27 / (141 + 171).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Oružane snage Republike Hrvatske i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
