Brže od pregledniku!Sličnosti između Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Osijek
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Osijek imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Budimpešta, Donji grad (Osijek), Europska avenija, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Hrvatska, Industrijska četvrt (Osijek), Josipovac, Jug II, Knjižnica, Mađarski jezik, Osječko-baranjska županija, Retfala, Sarvaš, Slavonija i Baranja, Sveučilište, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Tenja, 19. stoljeće, 1975., 1997..
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek · Budimpešta i Osijek ·
Donji grad (Osijek)
Donji grad je gradska četvrt na sjeveroistoku Osijeka.
Donji grad (Osijek) i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek · Donji grad (Osijek) i Osijek ·
Europska avenija
Europska avenija je ulica u gradu Osijeku.
Europska avenija i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek · Europska avenija i Osijek ·
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO) djeluje kao knjižnica s dvojnom funkcijom; kao središnja (matična) javna/narodna knjižnica grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, te središnja sveučilišna/znanstvena knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informacija (znanstvenih, obrazovnih, stručnih, kulturnih i dr.) na raznovrsnim medijima (tiskana građa: knjige, časopisi, novine i sl., AV građa, elektronski mediji i dr.) najširem krugu stvarnih i potencijalnih korisnika – građana Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije te studenata, profesora, znanstvenih, stručnih i drugih djelatnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek · Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Osijek ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Hrvatska · Hrvatska i Osijek ·
Industrijska četvrt (Osijek)
Industrijska četvrt je jedna od površinom većih gradskih četvrti, često ju kolokvijalno nazivaju Inča, Bosutsko naselje ili Mačkamama.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Industrijska četvrt (Osijek) · Industrijska četvrt (Osijek) i Osijek ·
Josipovac
Josipovac (njemački: Josefsdorf) je prigradsko naselje u sastavu Grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Josipovac · Josipovac i Osijek ·
Jug II
Jug II osječka je gradska četvrt smještena u jugoistočnom dijelu grada.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Jug II · Jug II i Osijek ·
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Knjižnica · Knjižnica i Osijek ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Mađarski jezik · Mađarski jezik i Osijek ·
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Osječko-baranjska županija · Osijek i Osječko-baranjska županija ·
Retfala
Retfala je osječka gradska četvrt koja se nalazi na zapadnom dijelu grada.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Retfala · Osijek i Retfala ·
Sarvaš
Sarvaš je prigradsko naselje grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Sarvaš · Osijek i Sarvaš ·
Slavonija i Baranja
Slavonija (tamnoplavo) i Baranja iznad nje Slavonija i Baranja, istočni dio Hrvatske koji obuhvaća Slavoniju i Baranju.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Slavonija i Baranja · Osijek i Slavonija i Baranja ·
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Sveučilište · Osijek i Sveučilište ·
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku smješteno je u gradu Osijeku, središtu hrvatske istočne Slavonije.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku · Osijek i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ·
Tenja
Tenja je naselje u istočnoj Hrvatskoj.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Tenja · Osijek i Tenja ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek · 19. stoljeće i Osijek ·
1975.
Bez opisa.
1975. i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek · 1975. i Osijek ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek · 1997. i Osijek ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Osijek imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Osijek
Usporedba između Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Osijek
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek ima 60 odnose, a Osijek ima 327. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 5.17% = 20 / (60 + 327).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Osijek. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
