Brže od pregledniku!Sličnosti između Osmansko Carstvo i Povijest Europe
Osmansko Carstvo i Povijest Europe imaju 63 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afrika, Azija, Azov, Židovi, Balkan, Bizant, Bugarska, Crno more, Egipat, Europa, Grčka, Habsburg, Jan III. Sobjeski, Katarina II. Velika, Krim, Krimski rat, Mađarska, Mala Azija, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mletačka Republika, Moldavija, Mustafa II., Opsada Beča 1683., Parlament, Peloponez, Perzija (razdvojba), Petar I. Aleksejevič Romanov, Pokrajina, Poljska, Prvi svjetski rat, ..., Rumunjska, Selim III., Srbija, Sredozemno more, Tunis, 1453., 1517., 1566., 16. stoljeće, 1683., 1687., 1697., 1703., 1711., 1715., 1768., 1770., 1774., 1783., 1791., 1804., 1805., 1830., 1848., 1856., 19. stoljeće, 1914., 1917., 1918., 1919., 1920., 1922., 20. stoljeće. Proširite indeks (33 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Afrika i Osmansko Carstvo · Afrika i Povijest Europe ·
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Azija i Osmansko Carstvo · Azija i Povijest Europe ·
Azov
Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji.
Azov i Osmansko Carstvo · Azov i Povijest Europe ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Osmansko Carstvo i Židovi · Povijest Europe i Židovi ·
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Balkan i Osmansko Carstvo · Balkan i Povijest Europe ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Osmansko Carstvo · Bizant i Povijest Europe ·
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Bugarska i Osmansko Carstvo · Bugarska i Povijest Europe ·
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Crno more i Osmansko Carstvo · Crno more i Povijest Europe ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Egipat i Osmansko Carstvo · Egipat i Povijest Europe ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Osmansko Carstvo · Europa i Povijest Europe ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Grčka i Osmansko Carstvo · Grčka i Povijest Europe ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Habsburg i Osmansko Carstvo · Habsburg i Povijest Europe ·
Jan III. Sobjeski
Jan III.
Jan III. Sobjeski i Osmansko Carstvo · Jan III. Sobjeski i Povijest Europe ·
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Katarina II. Velika i Osmansko Carstvo · Katarina II. Velika i Povijest Europe ·
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Krim i Osmansko Carstvo · Krim i Povijest Europe ·
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Krimski rat i Osmansko Carstvo · Krimski rat i Povijest Europe ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Mađarska i Osmansko Carstvo · Mađarska i Povijest Europe ·
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Mala Azija i Osmansko Carstvo · Mala Azija i Povijest Europe ·
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Mir u Srijemskim Karlovcima i Osmansko Carstvo · Mir u Srijemskim Karlovcima i Povijest Europe ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Mletačka Republika i Osmansko Carstvo · Mletačka Republika i Povijest Europe ·
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Moldavija i Osmansko Carstvo · Moldavija i Povijest Europe ·
Mustafa II.
Mustafa II. (6. veljače 1664. – 28. prosinca 1703.) turski sultan Sultan Mustafa II. Mustafa II.
Mustafa II. i Osmansko Carstvo · Mustafa II. i Povijest Europe ·
Opsada Beča 1683.
Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva opsjela Beč, glavni grad Habsburške Monarhije.
Opsada Beča 1683. i Osmansko Carstvo · Opsada Beča 1683. i Povijest Europe ·
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Osmansko Carstvo i Parlament · Parlament i Povijest Europe ·
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Osmansko Carstvo i Peloponez · Peloponez i Povijest Europe ·
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Osmansko Carstvo i Perzija (razdvojba) · Perzija (razdvojba) i Povijest Europe ·
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Osmansko Carstvo i Petar I. Aleksejevič Romanov · Petar I. Aleksejevič Romanov i Povijest Europe ·
Pokrajina
Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.
Osmansko Carstvo i Pokrajina · Pokrajina i Povijest Europe ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Osmansko Carstvo i Poljska · Poljska i Povijest Europe ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Osmansko Carstvo i Prvi svjetski rat · Povijest Europe i Prvi svjetski rat ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Osmansko Carstvo i Rumunjska · Povijest Europe i Rumunjska ·
Selim III.
Selim III. (24. prosinca 1761. – 28. srpnja 1808.) osmanski sultan Sultan Selim III. Selim III.
Osmansko Carstvo i Selim III. · Povijest Europe i Selim III. ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Osmansko Carstvo i Srbija · Povijest Europe i Srbija ·
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Osmansko Carstvo i Sredozemno more · Povijest Europe i Sredozemno more ·
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Osmansko Carstvo i Tunis · Povijest Europe i Tunis ·
1453.
Bez opisa.
1453. i Osmansko Carstvo · 1453. i Povijest Europe ·
1517.
Bez opisa.
1517. i Osmansko Carstvo · 1517. i Povijest Europe ·
1566.
Bez opisa.
1566. i Osmansko Carstvo · 1566. i Povijest Europe ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Osmansko Carstvo · 16. stoljeće i Povijest Europe ·
1683.
Bez opisa.
1683. i Osmansko Carstvo · 1683. i Povijest Europe ·
1687.
Bez opisa.
1687. i Osmansko Carstvo · 1687. i Povijest Europe ·
1697.
Bez opisa.
1697. i Osmansko Carstvo · 1697. i Povijest Europe ·
1703.
Bez opisa.
1703. i Osmansko Carstvo · 1703. i Povijest Europe ·
1711.
Bez opisa.
1711. i Osmansko Carstvo · 1711. i Povijest Europe ·
1715.
Bez opisa.
1715. i Osmansko Carstvo · 1715. i Povijest Europe ·
1768.
Bez opisa.
1768. i Osmansko Carstvo · 1768. i Povijest Europe ·
1770.
Bez opisa.
1770. i Osmansko Carstvo · 1770. i Povijest Europe ·
1774.
Bez opisa.
1774. i Osmansko Carstvo · 1774. i Povijest Europe ·
1783.
Bez opisa.
1783. i Osmansko Carstvo · 1783. i Povijest Europe ·
1791.
Bez opisa.
1791. i Osmansko Carstvo · 1791. i Povijest Europe ·
1804.
Bez opisa.
1804. i Osmansko Carstvo · 1804. i Povijest Europe ·
1805.
Bez opisa.
1805. i Osmansko Carstvo · 1805. i Povijest Europe ·
1830.
Bez opisa.
1830. i Osmansko Carstvo · 1830. i Povijest Europe ·
1848.
Bez opisa.
1848. i Osmansko Carstvo · 1848. i Povijest Europe ·
1856.
Bez opisa.
1856. i Osmansko Carstvo · 1856. i Povijest Europe ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Osmansko Carstvo · 19. stoljeće i Povijest Europe ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i Osmansko Carstvo · 1914. i Povijest Europe ·
1917.
Bez opisa.
1917. i Osmansko Carstvo · 1917. i Povijest Europe ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Osmansko Carstvo · 1918. i Povijest Europe ·
1919.
Bez opisa.
1919. i Osmansko Carstvo · 1919. i Povijest Europe ·
1920.
Bez opisa.
1920. i Osmansko Carstvo · 1920. i Povijest Europe ·
1922.
Bez opisa.
1922. i Osmansko Carstvo · 1922. i Povijest Europe ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Osmansko Carstvo · 20. stoljeće i Povijest Europe ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Osmansko Carstvo i Povijest Europe imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Osmansko Carstvo i Povijest Europe
Usporedba između Osmansko Carstvo i Povijest Europe
Osmansko Carstvo ima 249 odnose, a Povijest Europe ima 816. Kao što im je zajedničko 63, Jaccard indeks 5.92% = 63 / (249 + 816).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Osmansko Carstvo i Povijest Europe. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
