Brže od pregledniku!Sličnosti između Osovina i Spojka
Osovina i Spojka imaju 56 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alat, Broj okretaja, Brušenje, Centrifugalna sila, Cilindar, Deformacija, Dosjed, Elastičnost, Elektromotor, Kaljenje, Kardanski prijenos, Klin (strojni dio), Koljenasto vratilo, Korozija, Kotač, Kovanje, Kut, Kutna brzina, Lanac, Ležaj, Lijevano željezo, Lom materijala, Masa, Materijal, Mehanički prijenos, Metar, Moment sile, Motor s unutarnjim izgaranjem, Naprezanje, Opruga, ..., Opterećenje, Pero (strojni dio), Poluga, Promjer, Rad (fizika), Remenski prijenos, Rezonancija, Savijanje, Sila, Sisaljka, Stožac, Strojarstvo, Strojevi, Strojni dio, Svornjak, Težina, Titranje, Tlak, Torzija, Turbina, Valjni ležaj, Vibracije, Vratilo, Vrtnja, Zamašnjak, Zupčanik. Proširite indeks (26 više) »
Alat
Moderna kutija s alatom. Prapovijesni alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska). Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer. Nedelišću. alatnog stroja. Francuskoj. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Potkivanje konja. Parni stroj u radu. Alat (tur. alât; dolazi od arap. mn. ālāt, jed. āla) je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić.
Alat i Osovina · Alat i Spojka ·
Broj okretaja
Prikaz rada četverotaktnog motora Pužni prijenos Broj okretaja ili brzina vrtnje u minuti (oznaka: n) se vrlo često koristi u tehnici da bi se izrazila kutna brzina, a mjerna jedinica je broj okretaja u minuti.
Broj okretaja i Osovina · Broj okretaja i Spojka ·
Brušenje
profila. Slikoviti prikaz kako abrazivne čestice u brusnoj ploči odstranjuju materijal (bruse) s radnog komada. Primjeri različitih procesa brušenja: 1. obodno plošno brušenje 2. čeono plošno brušenje 3. kružno vanjsko uzdužno brušenje 4. poprečno vanjsko kružno brušenje 5. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Brusna ploča ili brusno kolo koje brusi svojim obodom. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Osnovni prikaz unutarnjeg kružnog brušenja. Strelice prikazuju smjer vrtnje alata i obratka. reznog alata. Brušenje, u strojarstvu, je oblikovanje materijala odvajanjem čestica, kojim se postižu glatke površine (kovine, drva), točne izmjere ili potreban oblik (oštrenje alata, brušenje stakla, brušenje dijamanata i dragoga kamenja).
Brušenje i Osovina · Brušenje i Spojka ·
Centrifugalna sila
sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje. Centrifugalna sila jest sila kojom se u rotirajućim sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje tijela u smjeru od središta vrtnje.
Centrifugalna sila i Osovina · Centrifugalna sila i Spojka ·
Cilindar
* valjak, geometrijsko tijelo.
Cilindar i Osovina · Cilindar i Spojka ·
Deformacija
Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.
Deformacija i Osovina · Deformacija i Spojka ·
Dosjed
Vrste dosjeda osovine i provrta. Mjerna tolerancija osovine i provrta Tolerancija dužinskih mjera prema standardu ISO 286 iz 1980. Načini nanošenja tolerancija dosjeda na tehnički crtež i tolerirana vanjska i unutarnja mjera prema ISO 286. Dosjed je odnos dvaju oblikovanih strojnih elemenata (npr. provrt i osovina, utor i pero, itd.), koji imaju jednake nazivne mjere.
Dosjed i Osovina · Dosjed i Spojka ·
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Elastičnost i Osovina · Elastičnost i Spojka ·
Elektromotor
Različiti elektromotori. Rotor i stator elektromotora. vodiči statora ''(F)'' priključak namota ili vodiča, ''(E)'' vodilica četkice. indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. mikrovalne pećnice. Razne izvedbe servomotora. Elektromotor ili električni motor je stroj koji pretvara električnu energiju u mehanički rad.
Elektromotor i Osovina · Elektromotor i Spojka ·
Kaljenje
otvrdnjavanja površine čelika. Dijagram kontinuiranog hlađenja ili CCT dijagram za čelik prikazuje uvjete za stvaranje martenzita ili kaljenje. Kaljeni čelik nakon popuštanja. Različite boje pokazuju temperature na koje je čelik bio zagrijan. Svijetlo žuta boja na lijevoj strani prikazuje temperaturu od 204 °C, a svijetlo plava boja na desnoj strani pokazuje temperaturu od 337 °C. engl. ''Time-temperature transformation'') za čelik. Krivulja hlađenja čistog željeza. Kaljenje čelika je toplinska obrada kojom se postiže otvrdnuće čelika.
Kaljenje i Osovina · Kaljenje i Spojka ·
Kardanski prijenos
Kardanski ili križni zglob. Kardanski ili križni zglob: osi srednjeg dijela sijeku se. Каrdansko vratilo. Kardanski prijenos s dva kardanska zgloba i kardanskom osovinom. Dvostruki kardanski zglob. Homokinetički zglob. ključevima za stezanje vijaka. Kardanski prijenos (po G. Cardanu) služi za prijenos snage, odnosno okretnog momenta, između pojedinih razmaknutih pogonskih sklopova automobila koji nisu međusobno kruto vezani, ili im se osi vratila ne poklapaju, ili je čak međusobni položaj pojedinih sklopova promjenjiv.
Kardanski prijenos i Osovina · Kardanski prijenos i Spojka ·
Klin (strojni dio)
Primjer utornog ili uzdužnog kukastog klina (gore) i poprečnog klina. Primjer primjene poprečnog klina. vratila. Segmentni Woodruffov klin. Segmentni Woodruffov klin izvađen. Konusni segmentni Woodruffov klin. Klin je strojni dio stožastog oblika, obično s nagibom 1:100, koji se primjenom sile umeću između glavčine i vratila.
Klin (strojni dio) i Osovina · Klin (strojni dio) i Spojka ·
Koljenasto vratilo
stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. rezanja kamena (antički Rim) u Hierapolisu, Anatolija. Koljenasto vratilo ili radilica je vratilo u stapnim i klipnim strojevima (motor s unutarnjim izgaranjem); dio je njihova mehanizma kojim se pravocrtno gibanje stapova ili klipova (translacija) pretvara u kružno gibanje (vrtnja ili rotacija).
Koljenasto vratilo i Osovina · Koljenasto vratilo i Spojka ·
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Korozija i Osovina · Korozija i Spojka ·
Kotač
Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.
Kotač i Osovina · Kotač i Spojka ·
Kovanje
obrade metala. batom. Koljenasto vratilo se izrađuje kovanjem. kristalnih zrna. Otvoreno kovanje u ukovnju (s dva ukovnja), gdje se od ingota dobiva kovani kotač. batom od 50 kilograma. Hidraulička preša za kovanje. Kovanje prstena. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. '''Područje plastičnih deformacija''' 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Dva proizvoda dobivena kovanjem. Koljenasta vratila dobivena kovanjem. Kovanje u ukovnjima. žarenja (od 550 °C do 1300 °C). Kovanje je prostorno oblikovanje metala deformiranjem u toplom (užarenom), polutoplom ili hladnom stanju.
Kovanje i Osovina · Kovanje i Spojka ·
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Kut i Osovina · Kut i Spojka ·
Kutna brzina
Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.
Kutna brzina i Osovina · Kutna brzina i Spojka ·
Lanac
Člankasti lanac. prijenos snage. Gallov lanac s 4 lamele po članku. Temeljni oblici pogonskih lanaca: a) valjkasti, b) zupčasti. Različite vrste završnih članaka valjkastih lanaca: a) s rascjepkom, b) s pruživim stremenom, c) savinuti članak za lance s neparnim brojem članaka. Valjkasti lanci: a) jednostruki, 1) svornjak, 2) vanjske i unutarnje lamele, 3) distancioni tuljak, 4) slobodnookretljivi valjak. Valjkasti lanci: b) dvostruki, c) trostruki. Valjkasti lanac s tuljcima. Prikaz djelovanja zupčastog lanca s unutarnjim vođenjem. Zupčasti lanac s: a) vanjskim, b) unutarnjim vođenjem. Lanac: a) s čeličnim svornjacima i b) rastavljivi zglobni lanac. bregastog vratila. Lanac, u tehnici, je niz gibljivo povezanih čeličnih dijelova koji, nalik užetu, služi za prijenos snage, vezivanje, vješanje tereta i drugo.
Lanac i Osovina · Lanac i Spojka ·
Ležaj
Presjek kroz poprečni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. kugličnog ležaja. Poprečni dvodijelni klizni ležaj kao kompletan sklop stroja ili naprave. Jednostavni poprečni klizni ležaj s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko podmazivanje. Jednostavni kuglični ležaj. Samopodesivi kuglični ležaj. Valjkasti ležaj. Stožasti ili konični ležaj. Igličasti ležaj. Aksijalni valjkasti ležaj. magnetnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Stožasti ili konični ležaji. zračnim ležajem. Šiljasti ležaj s ravnom dodirnom površinom s dodatnim usredišćivanjem (centriranjem) osi šiljastoga rukavca i ležaja. Ležaj, u strojarstvu, je strojni dio koji služi za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (na primjer osovine, vratila, njihajne poluge, kotača i slično) na mirujuće dijelove (na primjer postolja, kućišta i slično).
Ležaj i Osovina · Ležaj i Spojka ·
Lijevano željezo
Ploče od lijevanog željeza na klaviru. željeza i ugljika, te nekih drugih legirnih elemenata, gdje je sadržaj ugljika veći od 2,06% (maseni udio). Cijevi od lijevanog željeza. Tava od lijevanog željeza (sivi lijev). Most od lijevanog željeza. Stare peći na drva od lijevanog željeza. Žilavi lijev (mikrostruktura) pod povećanjem od 100 puta. http://www.scribd.com/doc/41574523/Lecture-1-Part-II-Engineering-Materials Asst. Prof. Yaqub, Ejaz, Asst. Prof. Arshad, Rizwan: "ME-140 Workshop Technology - Slide 25", publisher.
Lijevano željezo i Osovina · Lijevano željezo i Spojka ·
Lom materijala
Tipični dijagram naprezanja za aluminij 1. Vlačna čvrstoća ''σM'' 2. Granica razvlačenja ''σ0,2'' 3. Granica elastičnosti 4. '''Lom materijala''' ili lomna čvrstoća 5. Plastično produljenje ispitnog uzorka (tipično 0,2%) Razlikuju se tri načina otvaranja pukotine: jednostavno otvaranje pukotine (lijevo), uzdužno smicanje (u sredini) i poprečno smicanje (desno). Krhki lom aluminijske ručice. Svijetli dio: krhki lom. Tamni dio: lom zbog umora materijala. stakla kidalici. Prikaz koraka kod žilavog loma (čisto vlačno naprezanje). Pucanje osovine zbog umora materijala Razvoj pukotina tokom vremena (cikličko naprezanje) zbog umora materijala Lom materijala se može odrediti kao makroskopsko razdvajanje materijala, koje dovodi do gubitka nosivosti čvrstog tijela.
Lom materijala i Osovina · Lom materijala i Spojka ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Masa i Osovina · Masa i Spojka ·
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Materijal i Osovina · Materijal i Spojka ·
Mehanički prijenos
Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Mehanički prijenos helikoptera. opruge sustavom zupčanika ubrzava do brzine vrtnje sekundne kazaljke. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.
Mehanički prijenos i Osovina · Mehanički prijenos i Spojka ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Osovina · Metar i Spojka ·
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Moment sile i Osovina · Moment sile i Spojka ·
Motor s unutarnjim izgaranjem
Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske energije u mehanički rad.
Motor s unutarnjim izgaranjem i Osovina · Motor s unutarnjim izgaranjem i Spojka ·
Naprezanje
kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.
Naprezanje i Osovina · Naprezanje i Spojka ·
Opruga
zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.
Opruga i Osovina · Opruga i Spojka ·
Opterećenje
gredu (na primjer snijeg). savijanja. Konzola opterećena silom ''F'' na slobodnom kraju. Opterećenje ili teret, u mehanici, su sve sile i momenti sila koji djeluju na neko tijelo u promatranome trenutku.
Opterećenje i Osovina · Opterećenje i Spojka ·
Pero (strojni dio)
vratila. vratilu. vratilu. Glavčina s utorom za pero. Presjek kroz spoj s perom. Pero i spoj s perima najčešće je korišten spoj vratila i glavčine, prvenstveno primjeren za mirna opterećenja.
Osovina i Pero (strojni dio) · Pero (strojni dio) i Spojka ·
Poluga
jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Osovina i Poluga · Poluga i Spojka ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Osovina i Promjer · Promjer i Spojka ·
Rad (fizika)
sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.
Osovina i Rad (fizika) · Rad (fizika) i Spojka ·
Remenski prijenos
Remenski prijenos s klinastim remenom, dvije remenice i zateznom remenicom. Plosnati remen i valjkasta remenica. Remenski prijenos s plosnatim remenom. Križni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Otvoreni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja između vratila, a naročito je prikladan za veće razmake osi vratila.
Osovina i Remenski prijenos · Remenski prijenos i Spojka ·
Rezonancija
frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.
Osovina i Rezonancija · Rezonancija i Spojka ·
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.
Osovina i Savijanje · Savijanje i Spojka ·
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Osovina i Sila · Sila i Spojka ·
Sisaljka
Ručna stapna sisaljka. električni pogon. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Prikaz tipičnog modernog injektora. Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu. Lamelna sisaljka. Zupčasta sisaljka. Vijčana sisaljka. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje. Sisaljka, crpka ili pumpa (njem. Pumpe pumpa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
Osovina i Sisaljka · Sisaljka i Spojka ·
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Osovina i Stožac · Spojka i Stožac ·
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Osovina i Strojarstvo · Spojka i Strojarstvo ·
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Osovina i Strojevi · Spojka i Strojevi ·
Strojni dio
Homokinetički zglob. Vijčani spoj. Sirova zakovica. kugličnog ležaja. nehrđajućeg čelika. Remenski prijenosnik. Pužni prijenosnik. osovinu (3). Lančani prijenos kod bicikla. podvozja zrakoplova. Vrste dosjeda osovine i provrta. geometrijskih dimenzija i tolerancije položaja za otvor na ploči. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. vlačnoj čvrstoći za ugljični čelik. naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M. kidalici. opterećenja. Wöhlerove krivulje za čelik (plavo) i aluminij (crveno). Wöhlerova krivulja za krhki aluminij. Strojni dio je gotovi, ugradivi dio stroja za čiju ugradnju nisu potrebni naknadni radovi prilikom ugradnje, a u pravilu se sastoje od većeg broja dijelova (vijak, matica, zatik, klin).
Osovina i Strojni dio · Spojka i Strojni dio ·
Svornjak
rascjepkom. Primjer nerastavljivog svornjaka. spoj sa svornjakom. vijčanim nastavkom, e) elastični šuplji s procijepom, f) elastični šuplji s lomljenim procjepom. Zglobni zatik ili svornjak: a) površinski tlak, b) naprezanje na savijanje. Svornjak ili zglobni zatik je spojni dio (element) valjkasta oblika koji se provuče kroz provrte dvaju ili više strojnih dijelova, i tako ih zglobno spoji.
Osovina i Svornjak · Spojka i Svornjak ·
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Osovina i Težina · Spojka i Težina ·
Titranje
opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).
Osovina i Titranje · Spojka i Titranje ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Osovina i Tlak · Spojka i Tlak ·
Torzija
Torzija tanke osovine, koja je na jednom kraju pročvršćena za nepokretni oslonac U mehanici čvrstih tijela, torzija predstavlja uvijanje tijela zbog djelovanja momenta.
Osovina i Torzija · Spojka i Torzija ·
Turbina
Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.
Osovina i Turbina · Spojka i Turbina ·
Valjni ležaj
Presjek kroz radijalni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. Prikaz rada kugličnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Valjni ležaj ili kotrljajući ležaj je strojni dio koji omogućuje, slično kao i klizni ležaj, vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratilo), umetnutih u odgovarajuće kućište.
Osovina i Valjni ležaj · Spojka i Valjni ležaj ·
Vibracije
konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.
Osovina i Vibracije · Spojka i Vibracije ·
Vratilo
stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Savitljivo vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). Simetrično vratilo s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. žlijebljenim spojem u sredini. rukavaca: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti. Žlijebljeni spoj na vratilu ili pogonskoj osovini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. Pogonska osovina ili vratilo vlaka Shinkansen, a to je mreža vlakova velikih brzinâ u Japanu. lokomotivi. Pogonska osovina ili vratilo bicikla. Tokarilica s više vratila. Vratilo je strojni dio koji prenosi rotacijsko gibanje i zakretni moment, to jest snagu.
Osovina i Vratilo · Spojka i Vratilo ·
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Osovina i Vrtnja · Spojka i Vrtnja ·
Zamašnjak
parnoj lokomotivi iz 1802. Izgled današnjeg automobilskog zamašnjaka. Zamašnjak je teški kotač koji, kada se zavrti, velikim momentom tromosti ili inercije ublažuje nemirni rad stroja (zbog udarnih opterećenja drobilica, alatnih ili valjaoničkih strojeva i drugo), nakupljenom kinetičkom energijom svladava mrtve točke strojeva (na primjer parnoga stroja), ili služi za stabilizaciju gibanja vozila, satelita, projektila i drugo (zvrk).
Osovina i Zamašnjak · Spojka i Zamašnjak ·
Zupčanik
Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom. Planetarni prijenosnik. Glavni dijelovi zupčanika. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Osovina i Spojka imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Osovina i Spojka
Usporedba između Osovina i Spojka
Osovina ima 108 odnose, a Spojka ima 196. Kao što im je zajedničko 56, Jaccard indeks 18.42% = 56 / (108 + 196).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Osovina i Spojka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
