Brže od pregledniku!Sličnosti između Osovina i Strojni dio
Osovina i Strojni dio imaju 39 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Amplituda, Žlijebljeni spoj, Brušenje, Deformacija, Dinamika, Dizalica, Dosjed, Elastičnost, Klin (strojni dio), Klizni ležaj, Korozija, Ležaj, Lom materijala, Materijal, Moment sile, Motor s unutarnjim izgaranjem, Naprezanje, Opruga, Opterećenje, Parni stroj, Pero (strojni dio), Poliranje, Remenski prijenos, Savijanje, Sila, Standard, Strojevi, Svornjak, Tlak, Tolerancija dužinskih mjera, ..., Torzija, Turbina, Ugljični čelik, Uskočnik, Valjni ležaj, Vlačna čvrstoća, Vratilo, Vrtnja, Zupčanik. Proširite indeks (9 više) »
Amplituda
Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.
Amplituda i Osovina · Amplituda i Strojni dio ·
Žlijebljeni spoj
Detalj žlijebljenog spoja. Pogonsko vratilo s žlijebljenim spojem za prijenos velikih okretnih momenata sile. Žlijebljeni spoj je spoj koji služi za prijenos većih okretnih momenata, te izmjeničnih i udarnih opterećenja.
Osovina i Žlijebljeni spoj · Strojni dio i Žlijebljeni spoj ·
Brušenje
profila. Slikoviti prikaz kako abrazivne čestice u brusnoj ploči odstranjuju materijal (bruse) s radnog komada. Primjeri različitih procesa brušenja: 1. obodno plošno brušenje 2. čeono plošno brušenje 3. kružno vanjsko uzdužno brušenje 4. poprečno vanjsko kružno brušenje 5. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Brusna ploča ili brusno kolo koje brusi svojim obodom. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Osnovni prikaz unutarnjeg kružnog brušenja. Strelice prikazuju smjer vrtnje alata i obratka. reznog alata. Brušenje, u strojarstvu, je oblikovanje materijala odvajanjem čestica, kojim se postižu glatke površine (kovine, drva), točne izmjere ili potreban oblik (oštrenje alata, brušenje stakla, brušenje dijamanata i dragoga kamenja).
Brušenje i Osovina · Brušenje i Strojni dio ·
Deformacija
Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.
Deformacija i Osovina · Deformacija i Strojni dio ·
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Dinamika i Osovina · Dinamika i Strojni dio ·
Dizalica
Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Dizalica i Osovina · Dizalica i Strojni dio ·
Dosjed
Vrste dosjeda osovine i provrta. Mjerna tolerancija osovine i provrta Tolerancija dužinskih mjera prema standardu ISO 286 iz 1980. Načini nanošenja tolerancija dosjeda na tehnički crtež i tolerirana vanjska i unutarnja mjera prema ISO 286. Dosjed je odnos dvaju oblikovanih strojnih elemenata (npr. provrt i osovina, utor i pero, itd.), koji imaju jednake nazivne mjere.
Dosjed i Osovina · Dosjed i Strojni dio ·
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Elastičnost i Osovina · Elastičnost i Strojni dio ·
Klin (strojni dio)
Primjer utornog ili uzdužnog kukastog klina (gore) i poprečnog klina. Primjer primjene poprečnog klina. vratila. Segmentni Woodruffov klin. Segmentni Woodruffov klin izvađen. Konusni segmentni Woodruffov klin. Klin je strojni dio stožastog oblika, obično s nagibom 1:100, koji se primjenom sile umeću između glavčine i vratila.
Klin (strojni dio) i Osovina · Klin (strojni dio) i Strojni dio ·
Klizni ležaj
Radijalni dvodijelni klizni ležaj kao kompletan sklop stroja ili naprave. Klizni stol s četiri klizna ležaja. Jednostavni radijalni klizni ležaj s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko podmazivanje. Odgovarajućim oblikom blazinice ležaja, koji odstupa od kruga, može se osigurati više uljnih klinova po obodu ležaja. Stvaranje takozvanog "uljnog klina" s utorom na kliznom ležaju. Klizni ležaj je ležaj koji omogućuje vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratilo) i prijenos opterećenja s rukavca osovine ili vratila na blazinicu ležaja.
Klizni ležaj i Osovina · Klizni ležaj i Strojni dio ·
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Korozija i Osovina · Korozija i Strojni dio ·
Ležaj
Presjek kroz poprečni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. kugličnog ležaja. Poprečni dvodijelni klizni ležaj kao kompletan sklop stroja ili naprave. Jednostavni poprečni klizni ležaj s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko podmazivanje. Jednostavni kuglični ležaj. Samopodesivi kuglični ležaj. Valjkasti ležaj. Stožasti ili konični ležaj. Igličasti ležaj. Aksijalni valjkasti ležaj. magnetnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Stožasti ili konični ležaji. zračnim ležajem. Šiljasti ležaj s ravnom dodirnom površinom s dodatnim usredišćivanjem (centriranjem) osi šiljastoga rukavca i ležaja. Ležaj, u strojarstvu, je strojni dio koji služi za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (na primjer osovine, vratila, njihajne poluge, kotača i slično) na mirujuće dijelove (na primjer postolja, kućišta i slično).
Ležaj i Osovina · Ležaj i Strojni dio ·
Lom materijala
Tipični dijagram naprezanja za aluminij 1. Vlačna čvrstoća ''σM'' 2. Granica razvlačenja ''σ0,2'' 3. Granica elastičnosti 4. '''Lom materijala''' ili lomna čvrstoća 5. Plastično produljenje ispitnog uzorka (tipično 0,2%) Razlikuju se tri načina otvaranja pukotine: jednostavno otvaranje pukotine (lijevo), uzdužno smicanje (u sredini) i poprečno smicanje (desno). Krhki lom aluminijske ručice. Svijetli dio: krhki lom. Tamni dio: lom zbog umora materijala. stakla kidalici. Prikaz koraka kod žilavog loma (čisto vlačno naprezanje). Pucanje osovine zbog umora materijala Razvoj pukotina tokom vremena (cikličko naprezanje) zbog umora materijala Lom materijala se može odrediti kao makroskopsko razdvajanje materijala, koje dovodi do gubitka nosivosti čvrstog tijela.
Lom materijala i Osovina · Lom materijala i Strojni dio ·
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Materijal i Osovina · Materijal i Strojni dio ·
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Moment sile i Osovina · Moment sile i Strojni dio ·
Motor s unutarnjim izgaranjem
Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske energije u mehanički rad.
Motor s unutarnjim izgaranjem i Osovina · Motor s unutarnjim izgaranjem i Strojni dio ·
Naprezanje
kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.
Naprezanje i Osovina · Naprezanje i Strojni dio ·
Opruga
zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.
Opruga i Osovina · Opruga i Strojni dio ·
Opterećenje
gredu (na primjer snijeg). savijanja. Konzola opterećena silom ''F'' na slobodnom kraju. Opterećenje ili teret, u mehanici, su sve sile i momenti sila koji djeluju na neko tijelo u promatranome trenutku.
Opterećenje i Osovina · Opterećenje i Strojni dio ·
Parni stroj
stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.
Osovina i Parni stroj · Parni stroj i Strojni dio ·
Pero (strojni dio)
vratila. vratilu. vratilu. Glavčina s utorom za pero. Presjek kroz spoj s perom. Pero i spoj s perima najčešće je korišten spoj vratila i glavčine, prvenstveno primjeren za mirna opterećenja.
Osovina i Pero (strojni dio) · Pero (strojni dio) i Strojni dio ·
Poliranje
Poliranje pribora za jelo. Poliranje se koristi i za reflektore svjetlosti. Poliranje je postupak strojne obrade skidanjem čestica, koji se koristi za poboljšanje izgleda obratka, za uklanjanje oksidacije, za stvaranje reflektirajuće površine, za smanjenje trenja na stjenkama cijevi, u medicini za sprječavanje onečišćenja instrumenata.
Osovina i Poliranje · Poliranje i Strojni dio ·
Remenski prijenos
Remenski prijenos s klinastim remenom, dvije remenice i zateznom remenicom. Plosnati remen i valjkasta remenica. Remenski prijenos s plosnatim remenom. Križni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Otvoreni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja između vratila, a naročito je prikladan za veće razmake osi vratila.
Osovina i Remenski prijenos · Remenski prijenos i Strojni dio ·
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.
Osovina i Savijanje · Savijanje i Strojni dio ·
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Osovina i Sila · Sila i Strojni dio ·
Standard
pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.
Osovina i Standard · Standard i Strojni dio ·
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Osovina i Strojevi · Strojevi i Strojni dio ·
Svornjak
rascjepkom. Primjer nerastavljivog svornjaka. spoj sa svornjakom. vijčanim nastavkom, e) elastični šuplji s procijepom, f) elastični šuplji s lomljenim procjepom. Zglobni zatik ili svornjak: a) površinski tlak, b) naprezanje na savijanje. Svornjak ili zglobni zatik je spojni dio (element) valjkasta oblika koji se provuče kroz provrte dvaju ili više strojnih dijelova, i tako ih zglobno spoji.
Osovina i Svornjak · Strojni dio i Svornjak ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Osovina i Tlak · Strojni dio i Tlak ·
Tolerancija dužinskih mjera
osovine i provrta. Vrste dosjeda osovine i provrta. Tolerancija dužinskih mjera prema standardu ISO 286 iz 1980. Načini nanošenja tolerancija pojedinačnih dijelova na crtež i tolerirana vanjska i unutarnja mjera prema ISO 286. NNačini nanošenja tolerancija dosjeda na crtež i tolerirana vanjska i unutarnja mjera prema ISO 286. Tolerancija dužinskih mjera nastaje sistematiziranim podacima o veličini dopuštenih odstupanja prilagođenih potrebama funkcionalnosti strojeva i mogućnostima ekonomične izrade i kontrole, sadržani su u standardiziranom sistemu mjernih tolerancija.
Osovina i Tolerancija dužinskih mjera · Strojni dio i Tolerancija dužinskih mjera ·
Torzija
Torzija tanke osovine, koja je na jednom kraju pročvršćena za nepokretni oslonac U mehanici čvrstih tijela, torzija predstavlja uvijanje tijela zbog djelovanja momenta.
Osovina i Torzija · Strojni dio i Torzija ·
Turbina
Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.
Osovina i Turbina · Strojni dio i Turbina ·
Ugljični čelik
zavarljivosti. Podvodno zavarivanje. armiranje betona. Vlak. termoelektranu. Prvi automobil. Siska Ugljični čelik ili nelegirani čelik je čelik običnog kvaliteta, i tu se svrstava pretežno prema mehaničkim svojstvima, te se koristi za slabije opterećene dijelove strojeva, uređaja, vozila ili za šipke i rešetke.
Osovina i Ugljični čelik · Strojni dio i Ugljični čelik ·
Uskočnik
Uskočnici Unutarnji uskočnik Uskočnik ili sigurnosni prsten (stariji naziv: Seegerov prsten) služi kao osigurač od osnog pomaka osovine ili vratila, odnosno dijelova koji leže na osovini ili vratilu, ili su umetnuti u odgovarajuće kućište.
Osovina i Uskočnik · Strojni dio i Uskočnik ·
Valjni ležaj
Presjek kroz radijalni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. Prikaz rada kugličnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Valjni ležaj ili kotrljajući ležaj je strojni dio koji omogućuje, slično kao i klizni ležaj, vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratilo), umetnutih u odgovarajuće kućište.
Osovina i Valjni ležaj · Strojni dio i Valjni ležaj ·
Vlačna čvrstoća
Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Univerzalna kidalica Vlačna čvrstoća (oznaka: σM) je osnovno mehaničko svojstvo materijala, uz granicu razvlačenja, na osnovu kojeg se materijali vrednuju prema njihovoj mehaničkoj otpornosti na naprezanje.
Osovina i Vlačna čvrstoća · Strojni dio i Vlačna čvrstoća ·
Vratilo
stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Savitljivo vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). Simetrično vratilo s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. žlijebljenim spojem u sredini. rukavaca: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti. Žlijebljeni spoj na vratilu ili pogonskoj osovini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. Pogonska osovina ili vratilo vlaka Shinkansen, a to je mreža vlakova velikih brzinâ u Japanu. lokomotivi. Pogonska osovina ili vratilo bicikla. Tokarilica s više vratila. Vratilo je strojni dio koji prenosi rotacijsko gibanje i zakretni moment, to jest snagu.
Osovina i Vratilo · Strojni dio i Vratilo ·
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Osovina i Vrtnja · Strojni dio i Vrtnja ·
Zupčanik
Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom. Planetarni prijenosnik. Glavni dijelovi zupčanika. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Osovina i Strojni dio imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Osovina i Strojni dio
Usporedba između Osovina i Strojni dio
Osovina ima 108 odnose, a Strojni dio ima 118. Kao što im je zajedničko 39, Jaccard indeks 17.26% = 39 / (108 + 118).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Osovina i Strojni dio. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
