Brže od pregledniku!Sličnosti između Otok i Popis otoka Hrvatske
Otok i Popis otoka Hrvatske imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Badija, Cres, Galicija (otok), Hrid, Hrvatska, Jadransko more, Kornat, Krk, Otok, Pag, Smokvica Vela (Kornat), Vele Orjule.
Badija
Badija je jedan od najvećih otoka u Korčulanskom otočju, u blizini grada Korčule (20 minuta vožnje brodom od Korčulanske luke).
Badija i Otok · Badija i Popis otoka Hrvatske ·
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Cres i Otok · Cres i Popis otoka Hrvatske ·
Galicija (otok)
Galicija je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Galicija (otok) i Otok · Galicija (otok) i Popis otoka Hrvatske ·
Hrid
Hrid Ravica Hrid je erozijski oblik marinskog procesa, stjenoviti ostatak abrazijom razorenoga otočića ili stijenskoga bloka, koji se uvijek nalazi iznad morske razine.
Hrid i Otok · Hrid i Popis otoka Hrvatske ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Otok · Hrvatska i Popis otoka Hrvatske ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Jadransko more i Otok · Jadransko more i Popis otoka Hrvatske ·
Kornat
Kornat je najveći otok u otočju Kornati u Jadranskom moru.
Kornat i Otok · Kornat i Popis otoka Hrvatske ·
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Krk i Otok · Krk i Popis otoka Hrvatske ·
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Otok i Otok · Otok i Popis otoka Hrvatske ·
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Otok i Pag · Pag i Popis otoka Hrvatske ·
Smokvica Vela (Kornat)
Smokvica Vela (Smokica Vela, u nekim zemljovidima i Šmokvica) nenaseljeni je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Otok i Smokvica Vela (Kornat) · Popis otoka Hrvatske i Smokvica Vela (Kornat) ·
Vele Orjule
Vele Orjule su, iako množinskog naziva, zapravo jedan otočić u Jadranskom moru.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Otok i Popis otoka Hrvatske imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Otok i Popis otoka Hrvatske
Usporedba između Otok i Popis otoka Hrvatske
Otok ima 20 odnose, a Popis otoka Hrvatske ima 588. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 1.97% = 12 / (20 + 588).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Otok i Popis otoka Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
