Brže od pregledniku!Sličnosti između Paneuropski prometni koridor i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo
Paneuropski prometni koridor i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beograd, Budimpešta, Hrvatska, Ljubljana, Paneuropski prometni koridor V, Paneuropski prometni koridor X, Rijeka, Salzburg, Solun, Zagreb.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Paneuropski prometni koridor · Beograd i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Paneuropski prometni koridor · Budimpešta i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Paneuropski prometni koridor · Hrvatska i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Ljubljana i Paneuropski prometni koridor · Ljubljana i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Paneuropski prometni koridor V
Paneuropski prometni koridor V označen crveno. Paneuropski prometni koridor V je jedan od Paneuropskih prometnih koridora.
Paneuropski prometni koridor i Paneuropski prometni koridor V · Paneuropski prometni koridor V i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Paneuropski prometni koridor X
Paneuropski prometni koridor X označen crveno. Paneuropski prometni koridor X je jedan od Paneuropskih prometnih koridora.
Paneuropski prometni koridor i Paneuropski prometni koridor X · Paneuropski prometni koridor X i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Paneuropski prometni koridor i Rijeka · Rijeka i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.
Paneuropski prometni koridor i Salzburg · Salzburg i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Paneuropski prometni koridor i Solun · Solun i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Paneuropski prometni koridor i Zagreb · Zagreb i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Paneuropski prometni koridor i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Paneuropski prometni koridor i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo
Usporedba između Paneuropski prometni koridor i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo
Paneuropski prometni koridor ima 132 odnose, a Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo ima 35. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 5.99% = 10 / (132 + 35).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Paneuropski prometni koridor i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
