Komunikacija

276 odnosi: Adolf Hitler, Afrika, Aglomeracija, Alžir, Alžir (grad), Albanija, Amman, Amsterdam, Antički Rim, Arche de la Défense, Argentina, Armenija, Arsenal F.C., Atena (grad), Auguste Rodin, Australija, Autocesta, Azija, Île de la Cité, Île-de-France, Španjolska, Švicarska, Ženeva, Češka, Čile, École nationale des ponts et chaussées, École nationale supérieure d'arts et métiers, École nationale supérieure des mines de Paris, École Normale Supérieure, École polytechnique, Barcelona, Bartolomejska noć, Beirut, Berlin, Bogoslovlje, Bordeaux, Brazil, Bruto domaći proizvod, Bruxelles, Buenos Aires, Bugarska, Bulonjska šuma, Burgundija, Casablanca, Centar Georges Pompidou, Charles Aznavour, Chicago, Christian Dior, Ciudad de México, Claude Chabrol, ..., Claude Lelouch, Danska, Doba kuge, Drugi svjetski rat, Drugo Francusko Carstvo, Edith Piaf, Egipat, Eiffelov toranj, Ekonomija, Elektronika, Elizejska palača, Elizejske poljane, Erevan, Ernest Hemingway, ESCP Business School, ESSEC Business School, Euro, Eurosport, Eurozona, Exposition Universelle, Pariz 1889., Exposition Universelle, Pariz 1900., FC Barcelona, Filip II., kralj Francuske, Finale UEFA Lige prvaka 2006., Financije, Fizika, François Truffaut, France 24, Francuska, Francuska nacionalna knjižnica, Francuska nogometna reprezentacija, Francuska revolucija, Francuske regije, Francuski departmani, Francuski jezik, Francusko-pruski rat, Franjo I., kralj Francuske, Frankfurt na Majni, Gali, Genocid nad Armencima, Glavni grad, Glazba, Gotika, Gradonačelnik, Grčka, Gruzija, Gustave Eiffel, HEC Paris, Henrik IV., kralj Francuske, Henrik VI., kralj Engleske, Hugenotski ratovi, Igor Stravinski, II. Olimpijske igre – Pariz 1900., Impresionizam, Indonezija, Industrija zabave, Industrijska revolucija, INSEAD, Institut d'études politiques de Paris, Italija, Jakarta, Japan, Jean-Luc Godard, Jemen, Jordan, Južna Koreja, Julijan (rimski car), Kairo, Kalmici, Kanada, Karlo IX., kralj Francuske, Karlo Veliki, Karlo VII., kralj Francuske, Karlo X., kralj Francuske, Katedrala Notre-Dame u Parizu, Köln, Köppenova klasifikacija klime, Kelti, Kina, Kip slobode, Klodvig I., Košarka, Kolera, Kontinentalna Francuska, Kontinentalna Kina, Kopenhagen, Kozaci, Kronologija starog Rima, Kultura, Kyoto, La Défense, Latinski jezik, Libanon, Lille, Lisabon, Loire, London, Louvre, Luc Besson, Luj Filip, kralj Francuza, Luj XIII., kralj Francuske, Luj XIV., kralj Francuske, Lutecija, LVMH, Lyon, Madrid, Marija de' Medici, Maroko, Marseille, Masovni mediji, Maurice Chevalier, Međunarodna fonetska abeceda, Megalopolis, Meksiko, Microsoft, Milska Venera, Moda, Mona Lisa, Montmartre, Montparnasse, Montparnasse (neboder), Montréal, Moskva, Moulin Rouge, Muzej d'Orsay, Napoleon Bonaparte, Napoleon III., Neoklasicizam, Nicolas Sarkozy, Njemačka, Nogomet, Obrazovanje, Oceanska klima, Olympia, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Pablo Picasso, Panteon u Parizu, Pariška komuna, Pariški metro, Paris Basket Racing, Paris Handball, Paris Saint-Germain FC, Peking, Politika, Poljska, Popis francuskih vladara, Porto Alegre, Portugal, Prag, Protokol iz Kyota, Prva bitka na Marni, Prvenstvo šest nacija, Prvi svjetski rat, Québec (grad), Računalo, Rabat, Rijad, Rim, Roland Garros, Rugby union, Rukomet, Rusija, Ruska revolucija, Rusko Carstvo, Saint-Denis, Sainte-Chapelle, Salvador Dalí, San Francisco, Kalifornija, Sana (grad), Sankt-Peterburg, Santiago de Chile, Saudijska Arabija, Savez za narodni pokret, São Paulo, Seine, Seul, Sjedinjene Američke Države, Sjevernoatlantska struja, Skolastika, Slavoluk pobjede u Parizu, Sofija, Sorbonne, Srednji vijek, Srednjoeuropsko vrijeme, Stade de France, Stogodišnji rat, Strasbourg, Svijet, Svjetska baština, Svjetska izložba, Svjetski kup u ragbiju 2007., Svjetsko prvenstvo u nogometu, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998., Sydney, Télécom Paris, Tbilisi, Tenis, TF1, TGV, Tirana, Tokio, Tour de France, Trg sloge, Tunis, Tunis (grad), Turizam, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umjetnost, UNESCO, Université de Versailles Saint-Quentin en Yvelines, Urbanizam, Varšava, Versailles, VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924., Vlak velikih brzina, Washington, Zdravstvo, Znanost, 1991., 2005., 2013., 3. stoljeće pr. Kr., 400., 5. tisućljeće pr. Kr., 52. pr. Kr.. Proširite indeks (226 više) » « Stisni indeks

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Pariz i Adolf Hitler · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Pariz i Afrika · Vidi više »

Aglomeracija

Aglomeracija (od lat. agglomerare: skupljati) može značiti.

Novi!!: Pariz i Aglomeracija · Vidi više »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Pariz i Alžir · Vidi više »

Alžir (grad)

Alžir, Alger  ili Algir (ar. ولاية الجزائر, Medinat al-Džaz'ir, ili skraćeno دزاير‎ Al-Džaz'ir; fr. Alger) je luka i glavni grad Alžira.

Novi!!: Pariz i Alžir (grad) · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Pariz i Albanija · Vidi više »

Amman

Amman (arapski عمّان), je glavni i najveći grad u Jordanu,u kojemu stanuje otprilike 4,000,000 stanovnika te ima površinu od 1680 km².

Novi!!: Pariz i Amman · Vidi više »

Amsterdam

Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.

Novi!!: Pariz i Amsterdam · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Pariz i Antički Rim · Vidi više »

Arche de la Défense

Arche de la Défense (Grande Arche) poslovna je zgrada u četvrti La Défense zapadno od Pariza, na teritoriju općine Puteaux.

Novi!!: Pariz i Arche de la Défense · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Pariz i Argentina · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Pariz i Armenija · Vidi više »

Arsenal F.C.

Arsenal Football Club je engleski nogometni klub sa sjedištem u sjevernom Londonu.

Novi!!: Pariz i Arsenal F.C. · Vidi više »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: Pariz i Atena (grad) · Vidi više »

Auguste Rodin

François-Auguste-René Rodin (čita se: fʁɑ̃ˈswa oˈgyst ʁəˈne ʁɔˈdɛ̃, fransoa ogist rene roden) (Pariz, 12. studenog 1840. – okolica Pariza, 17. studenog 1917.), francuski kipar.

Novi!!: Pariz i Auguste Rodin · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Pariz i Australija · Vidi više »

Autocesta

A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.

Novi!!: Pariz i Autocesta · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Pariz i Azija · Vidi više »

Île de la Cité

Zapadni jezičak otoka Île de la Cité i most Pont Neuf danas Istočni jezičak Île de la Cité Notre-Dame de Paris Plan Île de la Cité iz 1609. godine Spomen ploča Jacques de Molay na mostu Pont Neuf Île de la Cité je otok na rijeci Seini i najstariji je dio Pariza.

Novi!!: Pariz i Île de la Cité · Vidi više »

Île-de-France

Île-de-France je pokrajina Francuske u kojoj se nalazi 8 departmana, uključujući glavni grad Pariz.

Novi!!: Pariz i Île-de-France · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Pariz i Španjolska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Pariz i Švicarska · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: Pariz i Ženeva · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Pariz i Češka · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Pariz i Čile · Vidi više »

École nationale des ponts et chaussées

École nationale des ponts et chaussées (École des Ponts ParisTech, École des Ponts et Chaussées) je francuska inženjerska škola.

Novi!!: Pariz i École nationale des ponts et chaussées · Vidi više »

École nationale supérieure d'arts et métiers

École nationale supérieure d'arts et métiers, također poznata i pod imenom Arts et Métiers, je francuski inženjerski i istraživački institut visokog obrazovanja.

Novi!!: Pariz i École nationale supérieure d'arts et métiers · Vidi više »

École nationale supérieure des mines de Paris

École nationale supérieure des mines de Paris, također poznata i pod imenom Mines ParisTech, francuska je grande école i sastavni fakultet Université Paris sciences et lettres.

Novi!!: Pariz i École nationale supérieure des mines de Paris · Vidi više »

École Normale Supérieure

École Normale Supérieure, također poznata i pod imenom ENS, jedna od najprestižnijih francuskih visokoškolskih ustanova (grande école).

Novi!!: Pariz i École Normale Supérieure · Vidi više »

École polytechnique

École polytechnique, također poznata i pod imenom l'X, je visokoškolska tehnička ustanova, a od 1976.

Novi!!: Pariz i École polytechnique · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Pariz i Barcelona · Vidi više »

Bartolomejska noć

''Bartolomejska noć'', slika francuskog hugenotskog slikara Françoisa Duboisa (oko 1572. – 84.) Bartolomejska noć (naziva se i "krvavim pariškim pirom") označava noć uoči dana svetog Bartolomeja (24. kolovoza 1572. godine) kada je francuska kraljica Katarina Medici organizirala pokolj istaknutih hugenota (francuskih protestanata) koji su izvršili katolici, a po naredbi svog sina Karla IX., tadašnjeg kralja Francuske.

Novi!!: Pariz i Bartolomejska noć · Vidi više »

Beirut

Beirut (arapski: بيروت, Bayrūt) je glavni, najveći grad i najveća luka Libanona.

Novi!!: Pariz i Beirut · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Pariz i Berlin · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Pariz i Bogoslovlje · Vidi više »

Bordeaux

Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.

Novi!!: Pariz i Bordeaux · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Pariz i Brazil · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Pariz i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: Pariz i Bruxelles · Vidi više »

Buenos Aires

Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.

Novi!!: Pariz i Buenos Aires · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Pariz i Bugarska · Vidi više »

Bulonjska šuma

Gornje jezero u Bulonjskoj šumi. Zelenilo u Bulonjskoj šumi. Bulonjska šuma (fra: Bois de Boulogne) nalazi se u 16.

Novi!!: Pariz i Bulonjska šuma · Vidi više »

Burgundija

* Povijesne regije.

Novi!!: Pariz i Burgundija · Vidi više »

Casablanca

Casablanca je najveći grad Maroka (3,1 milijun stanovnika, tj. 3,85 u širem području grada, po popisu iz rujna 2005.), te glavna marokanska luka na Atlantskom oceanu.

Novi!!: Pariz i Casablanca · Vidi više »

Centar Georges Pompidou

Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou (francuski: Centre national d'art et de culture Georges-Pompidou, CNAC), poznat i kao Beaubourg radi istoimene četvrti u kojoj se nalazi, izgrađen je 1977., a sastoji se od Bibliothèque publique d'information (Javna informativna knjižnica), Musée National d'Art Moderne (Nacionalni muzej moderne umjetnosti) i IRCAM (Centar za muziku i akustična istraživanja).

Novi!!: Pariz i Centar Georges Pompidou · Vidi više »

Charles Aznavour

Charles Aznavour (Pariz, 22. svibnja 1924. – Mouriès, 1. listopada 2018.) pravog imena Shahnour Varenagh Aznavourian ili Charles Aznavurian, francuski autor, skladatelj, šansonijer i glumac armenskog podrijetla.

Novi!!: Pariz i Charles Aznavour · Vidi više »

Chicago

Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: Pariz i Chicago · Vidi više »

Christian Dior

Christian Dior (Granville, 21. siječnja 1905., Montecatini Terme − 23. listopada 1957.), bio je priznat i utjecajan francuski modni dizajner, poznat po jednoj od najpoznatijih modnih kuća u svijetu, koja nosi njegovo ime Christian Dior.

Novi!!: Pariz i Christian Dior · Vidi više »

Ciudad de México

Ciudad de México (eng. Mexico City), skr.

Novi!!: Pariz i Ciudad de México · Vidi više »

Claude Chabrol

Claude Chabrol (Pariz, Francuska, 24. lipnja 1930. – Pariz, Francuska, 12. rujna 2010.) je francuski filmski redatelj, jedan od najistaknutijih umjetnika francuskog novog vala, grupe redatelja koji su postigli uspjeh na prelazu iz 1950-ih u 1960-e. Kao i ostali redatelji iz tog perioda, Jean-Luc Godard, François Truffaut, Éric Rohmer i Jacques Rivette, Chabrol je objavljivao filmske kritike u utjecajnom filmskom časopisu Cahiers du cinéma, prije vlastite karijere u kinematografiji.

Novi!!: Pariz i Claude Chabrol · Vidi više »

Claude Lelouch

Claude Lelouch (Pariz, Francuska, 30. listopada 1937.) je francuski filmski redatelj, scenarist i producent.

Novi!!: Pariz i Claude Lelouch · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Pariz i Danska · Vidi više »

Doba kuge

Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.

Novi!!: Pariz i Doba kuge · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Pariz i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drugo Francusko Carstvo

Drugo Francusko Carstvo ili Drugo Carstvo je imperijalni bonapartistički režim Napoleona III. koji je trajao od 1852. do 1870. (između Druge i Treće Republike).

Novi!!: Pariz i Drugo Francusko Carstvo · Vidi više »

Edith Piaf

Edith Piaf (Pariz, 19. prosinca 1915. – Pariz, 11. listopada 1963.), francuska pjevačica.

Novi!!: Pariz i Edith Piaf · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Pariz i Egipat · Vidi više »

Eiffelov toranj

Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.

Novi!!: Pariz i Eiffelov toranj · Vidi više »

Ekonomija

* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.

Novi!!: Pariz i Ekonomija · Vidi više »

Elektronika

Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.

Novi!!: Pariz i Elektronika · Vidi više »

Elizejska palača

Ulaz u Elizjesku palaču Elizejska palača (fr. Palais de l'Élysée) službena je rezidencija i ured predsjednika Francuske Republike.

Novi!!: Pariz i Elizejska palača · Vidi više »

Elizejske poljane

Slavoluka pobjede left Elizejske poljane (fr. Champs Élysées) naziv je bulevara u Parizu, simbol velegradske raskoši u kojem se nalaze ulične kavane, luksuzne trgovine, hoteli, restorani, kazališta, muzeji i raskošne palače.

Novi!!: Pariz i Elizejske poljane · Vidi više »

Erevan

Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.

Novi!!: Pariz i Erevan · Vidi više »

Ernest Hemingway

Ernest Miller Hemingway (Oak Park, Illinois, 21. srpnja 1899. – Ketchum, Idaho, 2. srpnja 1961.), američki romanopisac.

Novi!!: Pariz i Ernest Hemingway · Vidi više »

ESCP Business School

ESCP Business School (École Supérieure de Commerce Paris Europe) je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Parizu, Londonu, Berlinu, Madridu i Torinu.

Novi!!: Pariz i ESCP Business School · Vidi više »

ESSEC Business School

ESSEC Business School (École supérieure des sciences économiques et commerciales) je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Cergyu, La Défenseu, Singapuru, Rabatu i Mauricijusu.

Novi!!: Pariz i ESSEC Business School · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: Pariz i Euro · Vidi više »

Eurosport

Eurosport je najveći europski sportski satelitski kanal, dostupan u 54 zemalje na 20 različitih jezika i implementiran u više od 116 milijuna kućanstva.

Novi!!: Pariz i Eurosport · Vidi više »

Eurozona

#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

Novi!!: Pariz i Eurozona · Vidi više »

Exposition Universelle, Pariz 1889.

pogled na Svjetsku izložbu 1889 Domoroci s Tierra del Fuego (argentinska Patagonija), koje je na izložbu u Pariz doveo belgijski kitolovski poduzetnik Maurice Maître. Exposition Universelle 1889 bila je svjetska izložba održana u Parizu, Francuska od 6. svibnja, do 31. listopada, 1889. Održana je u 100 godini pada Bastille, simbola početka Francuske revolucije, sajamska izložba uključivala je rekonstrukciju Bastille i njezine okolice.

Novi!!: Pariz i Exposition Universelle, Pariz 1889. · Vidi više »

Exposition Universelle, Pariz 1900.

Eiffelov toranj i Nebeski globus Exposition Universelle 1900 bila je jubilarna svjetska izložba održana u Parizu, Francuska, koja je trebala pokazati dosege proteklog stoljeća i dati poticaja novom.

Novi!!: Pariz i Exposition Universelle, Pariz 1900. · Vidi više »

FC Barcelona

Futbol Club Barcelona (također poznat i pod nazivom Barcelona ili jednostavnije Barça) je profesionalni nogometni klub smješten u Barceloni (Katalonija).

Novi!!: Pariz i FC Barcelona · Vidi više »

Filip II., kralj Francuske

Filip II., kralj Francuske Filip II.

Novi!!: Pariz i Filip II., kralj Francuske · Vidi više »

Finale UEFA Lige prvaka 2006.

Finale UEFA Lige prvaka 2006. je finale UEFA-ine Lige prvaka 2005./06., a održano je 17. svibnja 2006. na pariškom Stade de France stadionu.

Novi!!: Pariz i Finale UEFA Lige prvaka 2006. · Vidi više »

Financije

Financije su područje ekonomije koje se bavi proučavanjem tržišta novca i kapitala te njihove distribucije.

Novi!!: Pariz i Financije · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Pariz i Fizika · Vidi više »

François Truffaut

François Truffaut 1967. François Truffaut (Pariz, 6. veljače 1932. – Neuilly-sur-Seine, kraj Pariza, 21. listopada 1984.), francuski filmski kritičar i redatelj.

Novi!!: Pariz i François Truffaut · Vidi više »

France 24

France 24 je svjetska televizijska postaja koji svoj program prenosi na francuskom, arapskom i engleskom jeziku.

Novi!!: Pariz i France 24 · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Pariz i Francuska · Vidi više »

Francuska nacionalna knjižnica

Čitaonica Nacionalne knjižnice Francuske. Francuska nacionalna knjižnica ili izvorno Bibliothèque nationale de France (skr. BNF) je nacionalna knjižnica Republike Francuske sa sjedištem u Parizu.

Novi!!: Pariz i Francuska nacionalna knjižnica · Vidi više »

Francuska nogometna reprezentacija

Francuska nogometna reprezentacija predstavlja Francusku u međunarodnim nogometnim natjecanjima.

Novi!!: Pariz i Francuska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: Pariz i Francuska revolucija · Vidi više »

Francuske regije

Francuske regije (francuska riječ je la région) ili pokrajine su najviše upravne i teritorijalne jedinice Francuske Republike kojima je procesom decentralizacije dodijeljeno pravo statusa pravnih osoba kao i sloboda samoupravljanja.

Novi!!: Pariz i Francuske regije · Vidi više »

Francuski departmani

Francuski departmani (jednina: département, množina: départements) su upravne jedinice u Francuskoj.

Novi!!: Pariz i Francuski departmani · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Pariz i Francuski jezik · Vidi više »

Francusko-pruski rat

Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.

Novi!!: Pariz i Francusko-pruski rat · Vidi više »

Franjo I., kralj Francuske

'''Franjo I.''' Franjo I. (fr. François Ier) (12. rujna 1494. – 31. srpnja 1547.), francuski kralj od 1.

Novi!!: Pariz i Franjo I., kralj Francuske · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Pariz i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Gali

Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.

Novi!!: Pariz i Gali · Vidi više »

Genocid nad Armencima

Genocid nad Armencima (Medz yeghern, Veliki zločin) jest skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.

Novi!!: Pariz i Genocid nad Armencima · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Pariz i Glavni grad · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Pariz i Glazba · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Pariz i Gotika · Vidi više »

Gradonačelnik

Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.

Novi!!: Pariz i Gradonačelnik · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Pariz i Grčka · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Pariz i Gruzija · Vidi više »

Gustave Eiffel

Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. – Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski inženjer, poznat po konstrukciji Eiffelova tornja u Parizu.

Novi!!: Pariz i Gustave Eiffel · Vidi više »

HEC Paris

HEC Paris HEC Paris (École des hautes études commerciales de Paris) je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Parizu, Qataru i Jouy-en-Josasu.

Novi!!: Pariz i HEC Paris · Vidi više »

Henrik IV., kralj Francuske

Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. – 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589. do smrti, i kralj Navarre od 9. lipnja 1572. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.

Novi!!: Pariz i Henrik IV., kralj Francuske · Vidi više »

Henrik VI., kralj Engleske

'''Henrik VI''', kralj Engleske i Francuske Henrik VI. (Dvorac Windsor 6. prosinca 1421. – London Tower 21./22. svibnja 1471.), engleski kralj od 1422. – 1461. i od 1470. – 1471., te francuski kralj 1422. – 1453. godine. Bio je jedini sin u braku engleskog kralja Henrika V. i kćeri francuskog kralja Karla VI. Katarine od Valoisa, a koji brak je sklopljen Sporazumom iz Troyesa (1420.) nakon vojnih uspjeha koje je postigao Henrik V. u Francuskoj.

Novi!!: Pariz i Henrik VI., kralj Engleske · Vidi više »

Hugenotski ratovi

Francuski religiozni ratovi (fra. Guerres de religion) ili Hugenotski ratovi odnose se na razdoblje građanskih ratova i vojnih sukoba od 1562. do 1598. u Francuskoj, između dvije grane kršćanstva – katoličanstva i protestantizma.

Novi!!: Pariz i Hugenotski ratovi · Vidi više »

Igor Stravinski

Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća.

Novi!!: Pariz i Igor Stravinski · Vidi više »

II. Olimpijske igre – Pariz 1900.

II.

Novi!!: Pariz i II. Olimpijske igre – Pariz 1900. · Vidi više »

Impresionizam

Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.

Novi!!: Pariz i Impresionizam · Vidi više »

Indonezija

Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.

Novi!!: Pariz i Indonezija · Vidi više »

Industrija zabave

Koncert U2-a Industrija zabave ili šoubiznis (engleski: show business) je naziv pod kojim se podrazumijevaju sve profesionalne, odnosno komercijalne aktivnosti pružanja usluga zabave.

Novi!!: Pariz i Industrija zabave · Vidi više »

Industrijska revolucija

U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.

Novi!!: Pariz i Industrijska revolucija · Vidi više »

INSEAD

INSEAD (Institut européen d'administration des affaires) je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Parizu, Singapuru i Abu Dhabi.

Novi!!: Pariz i INSEAD · Vidi više »

Institut d'études politiques de Paris

Institut d'études politiques de Paris (Sciences Po Paris, Pariškog instituta političkih znanosti) je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Parizu.

Novi!!: Pariz i Institut d'études politiques de Paris · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Pariz i Italija · Vidi više »

Jakarta

Jakarta (indonezijski: Jakarta, ranije Batavia, Sunda Kelapa, Djakarta) je glavni i najveći grad Indonezije.

Novi!!: Pariz i Jakarta · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Pariz i Japan · Vidi više »

Jean-Luc Godard

Jean-Luc Godard (Pariz, 3. prosinca 1930. – Rolle, 13. rujna 2022.) bio je francusko-švicarski filmski redatelj.

Novi!!: Pariz i Jean-Luc Godard · Vidi više »

Jemen

Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru.

Novi!!: Pariz i Jemen · Vidi više »

Jordan

Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.

Novi!!: Pariz i Jordan · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Pariz i Južna Koreja · Vidi više »

Julijan (rimski car)

Julijan Apostat Julijan Apostat (lat. Flavius Claudius Iulianus) (Carigrad, 17. studenog 331. – Ktezifont, Perzija, 26. travnja 363.), rimski car (361. – 363.), filozof i pisac.

Novi!!: Pariz i Julijan (rimski car) · Vidi više »

Kairo

Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.

Novi!!: Pariz i Kairo · Vidi više »

Kalmici

Kalmici (kalmički: Хальмгуд, mongolski: Халимагууд, ruski: Калмыки) mongolski je narod koji pretežito živi u Rusiji (Kalmikija), a čiji su se preci doselili iz Džungarije.

Novi!!: Pariz i Kalmici · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Pariz i Kanada · Vidi više »

Karlo IX., kralj Francuske

Karlo IX., kralj Francuske Karlo IX.

Novi!!: Pariz i Karlo IX., kralj Francuske · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Pariz i Karlo Veliki · Vidi više »

Karlo VII., kralj Francuske

Karlo VII. Pobjednik Karlo VII.

Novi!!: Pariz i Karlo VII., kralj Francuske · Vidi više »

Karlo X., kralj Francuske

Karlo X., kralj Francuske Karlo X. (Versailles, 9. listopada 1757. – Nova Gorica, Slovenija, 6. studenog 1836.), kralj Francuske od 1824. – 1830. godine Poslije smrti braće Luja XVI. i Luja XVIII. bez muških potomaka Karlo X. je postao kralj Francuske 1824. godine.

Novi!!: Pariz i Karlo X., kralj Francuske · Vidi više »

Katedrala Notre-Dame u Parizu

Notre-Dame 2008. godine Katedrala Notre-Dame de Paris (ili jednostavno Notre-Dame; fr.: "Naše Gospe") katedralna je crkva Pariške nadbiskupije posvećena Blaženoj Djevici Mariji.

Novi!!: Pariz i Katedrala Notre-Dame u Parizu · Vidi više »

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Pariz i Köln · Vidi više »

Köppenova klasifikacija klime

Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.

Novi!!: Pariz i Köppenova klasifikacija klime · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Pariz i Kelti · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Pariz i Kina · Vidi više »

Kip slobode

Kip slobode (en.:Statue of Liberty, punim nazivom Liberty Enlightening the World) spomenik je u Sjedinjenim Američkim Državama, na ušću rijeke Hudson u New Yorku.

Novi!!: Pariz i Kip slobode · Vidi više »

Klodvig I.

Klodvig I. Klodvig I. (466. – 511.), franački kralj od 481. – 511. godine.

Novi!!: Pariz i Klodvig I. · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Pariz i Košarka · Vidi više »

Kolera

Kolera je akutna infekcija koju uzrokuje Vibrio cholerae i koja zahvaća cijelo tanko crijevo, a karakterizirana profuznim vodenastim proljevom, povraćanjem, grčevima u mišićima, dehidracijom, oligurijom i kolapsom.

Novi!!: Pariz i Kolera · Vidi više »

Kontinentalna Francuska

Kontinentalna Francuska Izraz kontinentalna Francuska označava onaj dio Francuske koji se nalazi u Europi.

Novi!!: Pariz i Kontinentalna Francuska · Vidi više »

Kontinentalna Kina

Kontinentalna Kina Kontinentalna Kina, Kinesko kopno ili jednostavno Kopno (kineski: 中國大陸 / 中国大陆 Zhōngguó dàlù) je geopolitički pojam koji se odnosi na područje pod jurisdikcijom Narodne Republike Kine.

Novi!!: Pariz i Kontinentalna Kina · Vidi više »

Kopenhagen

Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.

Novi!!: Pariz i Kopenhagen · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Pariz i Kozaci · Vidi više »

Kronologija starog Rima

Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.

Novi!!: Pariz i Kronologija starog Rima · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Pariz i Kultura · Vidi više »

Kyoto

Kyoto (jap. 京都市, Kyōto-shi; čita se "Kjoto-ši") je grad u Japanu kojeg nastanjuje 1,5 milijuna stanovnika.

Novi!!: Pariz i Kyoto · Vidi više »

La Défense

Neboderi La Défensea La Défense (službeno: Paris-La Défense) pariška je četvrt, najveća poslovna četvrt u Europi.

Novi!!: Pariz i La Défense · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Pariz i Latinski jezik · Vidi više »

Libanon

Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.

Novi!!: Pariz i Libanon · Vidi više »

Lille

Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.

Novi!!: Pariz i Lille · Vidi više »

Lisabon

Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.

Novi!!: Pariz i Lisabon · Vidi više »

Loire

Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.

Novi!!: Pariz i Loire · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Pariz i London · Vidi više »

Louvre

Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.

Novi!!: Pariz i Louvre · Vidi više »

Luc Besson

Luc Paul Maurice Besson (Pariz, 18. ožujka 1959.) je francuski filmski redatelj, scenarist i producent.

Novi!!: Pariz i Luc Besson · Vidi više »

Luj Filip, kralj Francuza

'''Kralj Louis-Philippe''' Luj Filip (Pariz, 6. listopada 1773. – Clermont, 26. kolovoza 1850.), francuski kralj od 1830. – 1848. godine.

Novi!!: Pariz i Luj Filip, kralj Francuza · Vidi više »

Luj XIII., kralj Francuske

Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.

Novi!!: Pariz i Luj XIII., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Novi!!: Pariz i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »

Lutecija

Galije u 1. stoljeću pr. Kr., na kojoj je prikazana Lutecija. Lutecija (Lutetia ili Lutetia Parisiorum na latinskom, Lukotekia na galskom, Lutèce na francuskom) je bio grad u pred-rimskoj i rimskoj Galiji.

Novi!!: Pariz i Lutecija · Vidi više »

LVMH

LVMH je kratica francuskog koncerna Moët Hennessy - Louis Vuitton S.A., s preko 60 luksuznih marki.

Novi!!: Pariz i LVMH · Vidi više »

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Novi!!: Pariz i Lyon · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Novi!!: Pariz i Madrid · Vidi više »

Marija de' Medici

'''Marija de' Medici''' Marija de' Medici (Firenca, 26. travnja 1573. – Köln, 3. srpnja 1642.), francuska kraljica, regentica od 1610.

Novi!!: Pariz i Marija de' Medici · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Pariz i Maroko · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Pariz i Marseille · Vidi više »

Masovni mediji

Masovni mediji ili skraćeno masmediji (eng. massmedia), jesu mediji široke potrošnje i širokoga opsega, među njima i internet, dnevne novine, radio i televiziju.

Novi!!: Pariz i Masovni mediji · Vidi više »

Maurice Chevalier

Maurice Chevalier (Pariz, 12. rujna 1888. – Pariz, 1. siječnja 1972.), francuski glumac i šansonijer.

Novi!!: Pariz i Maurice Chevalier · Vidi više »

Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (kratica: MFA ili IPA od engl. International Phonetic Alphabet) sustav je znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.

Novi!!: Pariz i Međunarodna fonetska abeceda · Vidi više »

Megalopolis

Megalopolisi su velika, povezana, urbana područja s najmanje 10 milijuna stanovnika.

Novi!!: Pariz i Megalopolis · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Pariz i Meksiko · Vidi više »

Microsoft

Microsoft Corporation (skr. MS; NASDAQ) je američka multinacionalna tehnološka tvrtka sa sjedištem u Redmondu (Washington).

Novi!!: Pariz i Microsoft · Vidi više »

Milska Venera

Afrodita s Mela (grčki: Αφροδίτη της Μήλου, Aphroditē tēs Mēlou), poznatija kao Milska Venera, je jedno od najpoznatijih umjetničkih djela.

Novi!!: Pariz i Milska Venera · Vidi više »

Moda

Marija Antoaneta bila je pobornica mode. Moda (od lat. modus - način) je naziv za nove i prolazno prihvaćene oblike života.

Novi!!: Pariz i Moda · Vidi više »

Mona Lisa

Mona Lisa (tal. Monna Lisa ili La Gioconda, franc. La Joconde) ulje na drvetu, jedna od najpoznatijih umjetničkih slika na svijetu, rad talijanskog renesansnog majstora Leonarda da Vincija.

Novi!!: Pariz i Mona Lisa · Vidi više »

Montmartre

Basilika Sacré-Cœur Pogled na Montmartre i Sacré-Cœur Montmartre je sjeverni i ujedno najviši dio Pariza, glavnog grada Francuske (nadmorska visina 127 m), s kojeg se pruža pogled na ostale dijelove grada.

Novi!!: Pariz i Montmartre · Vidi više »

Montparnasse

Montparnasse Montparnasse je poznata pariška četvrt.

Novi!!: Pariz i Montparnasse · Vidi više »

Montparnasse (neboder)

Montparnasse, (fr. Tour Maine-Montparnasse poznatiji kao Tour Montparnasse) je neboder koji se nalazi u Pariškoj četvrti Montparnasse.

Novi!!: Pariz i Montparnasse (neboder) · Vidi više »

Montréal

Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.

Novi!!: Pariz i Montréal · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Pariz i Moskva · Vidi više »

Moulin Rouge

Moulin Rouge na Boulevard de Clichy noću Moulin Rouge (hrv. Crveni mlin) je varieté u pariškoj četvrti Montmartre i jedna od najvećih pariških turističkih atrakcija.

Novi!!: Pariz i Moulin Rouge · Vidi više »

Muzej d'Orsay

Muzej d'Orsay (francuski: Musée d'Orsay) je jedan od najvećih muzeja umjetnosti na svijetu.

Novi!!: Pariz i Muzej d'Orsay · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Pariz i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleon III.

Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.

Novi!!: Pariz i Napoleon III. · Vidi više »

Neoklasicizam

Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.

Novi!!: Pariz i Neoklasicizam · Vidi više »

Nicolas Sarkozy

Nicolas Sarkozy (rođen kao Nicolas Paul Stéphane Sarközy de Nagy-Bocsa, Pariz, 28. siječnja 1955.), francuski političar i bivši predsjednik Francuske.

Novi!!: Pariz i Nicolas Sarkozy · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Pariz i Njemačka · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Pariz i Nogomet · Vidi više »

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.

Novi!!: Pariz i Obrazovanje · Vidi više »

Oceanska klima

Karta svijeta s područjima oceanske klime Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba.

Novi!!: Pariz i Oceanska klima · Vidi više »

Olympia

Ulazno pročelje (2016.) Olympia, poznata i kao L'Olympia ili Olympia Hall, poznata je koncertna dvorana smještena na Bulevardu kapucina u Parizu.

Novi!!: Pariz i Olympia · Vidi više »

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

Bez opisa.

Novi!!: Pariz i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj · Vidi više »

Pablo Picasso

Pablo Diego José Francisco de Paula Juan Nepomuceno María de los Remedios Cipriano de la Santísima Trinidad Clito Ruiz y Picasso, poznatiji samo kao Pablo Picasso (Malaga, 25. listopada 1881. - Mougins, 8. travnja 1973.), bio je španjolski slikar, suosnivač kubizma i jedan od najpoznatijih umjetnika 20.

Novi!!: Pariz i Pablo Picasso · Vidi više »

Panteon u Parizu

'''Panteon u Parizu''' Nacrt pročelja Panteon u Parizu, prvobitno Crkva Sv.

Novi!!: Pariz i Panteon u Parizu · Vidi više »

Pariška komuna

Pariška komuna (ili Francuska komuna) od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., je prvi svjetski poznati primjer radničke socijalističke revolucije.

Novi!!: Pariz i Pariška komuna · Vidi više »

Pariški metro

Vlak tipa MP73 na liniji 6 kod stanice Passy. Pariški metro (francuski: Métro de Paris) je sustav gradsko-prigradske željeznice zatvorenog tipa, koji opslužuje Pariško metropolitansko područje (Pariz i njegovu širu okolicu).

Novi!!: Pariz i Pariški metro · Vidi više »

Paris Basket Racing

Paris Basket Racing je bivši francuski košarkaški klub iz Pariza.

Novi!!: Pariz i Paris Basket Racing · Vidi više »

Paris Handball

Paris Saint-Germain Handball (kraći naziv: PSG Handball) (bivši: Paris Handball) je francuski rukometni klub iz Pariza.

Novi!!: Pariz i Paris Handball · Vidi više »

Paris Saint-Germain FC

PSG-ov stari grb Paris Saint-Germain (također znan i pod kraticama Paris SG ili samo PSG) je francuski profesionalni nogometni klub, smješten u glavnom gradu Parizu.

Novi!!: Pariz i Paris Saint-Germain FC · Vidi više »

Peking

Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.

Novi!!: Pariz i Peking · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Pariz i Politika · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Pariz i Poljska · Vidi više »

Popis francuskih vladara

Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.

Novi!!: Pariz i Popis francuskih vladara · Vidi više »

Porto Alegre

Panorama grada. Porto Alegre je grad u Brazilu.

Novi!!: Pariz i Porto Alegre · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Pariz i Portugal · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Pariz i Prag · Vidi više »

Protokol iz Kyota

Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime dodatak je međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova.

Novi!!: Pariz i Protokol iz Kyota · Vidi više »

Prva bitka na Marni

Prva bitka na Marni je bitka tijekom Prvog svjetskog rata, koja se vodila od 5. rujna 1914. do 12. rujna 1914.

Novi!!: Pariz i Prva bitka na Marni · Vidi više »

Prvenstvo šest nacija

Prvenstvo šest nacija je najznačajnije natjecanje u rugbyu.

Novi!!: Pariz i Prvenstvo šest nacija · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Pariz i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Québec (grad)

Québec (fr., također Ville de Québec, neslužbeno engleski Quebec City) glavni je grad istoimene kanadske provincije Québec, u kojoj je i treći najveći grad (nakon Montréala i Lavala).

Novi!!: Pariz i Québec (grad) · Vidi više »

Računalo

right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.

Novi!!: Pariz i Računalo · Vidi više »

Rabat

Rabat (arapski: الرباط; tamazight: ar-Rabāṭ ili ar-Ribāṭje, što znači "Utvrđena palača"; francuski: Ville de Rabat; španjolski: Ciudad de Rabat) je glavni grad, političko i upravno središte, te treći po veličini grad Maroka.

Novi!!: Pariz i Rabat · Vidi više »

Rijad

Rijad (arapski: الرياض, ar-Riyāḍ) glavni je i najveći grad Saudijske Arabije.

Novi!!: Pariz i Rijad · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Pariz i Rim · Vidi više »

Roland Garros

'''Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros''' (središnji stadion). Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam turnira.

Novi!!: Pariz i Roland Garros · Vidi više »

Rugby union

Ragbijaški pokušaj zaustavljanja igrača s loptom Rugby union (skraćenica za rugby union football i pojam pod kojim se podrazumijeva današnji rugby, još poznat i kao union u državama gdje se igra i rugby league), vanjski je sport koji se igra između dvije momčadi sastavljene od petnaest igrača čiji je cilj upravljanje ovalnom loptom i postizanje što više bodova tijekom utakmice.

Novi!!: Pariz i Rugby union · Vidi više »

Rukomet

Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.

Novi!!: Pariz i Rukomet · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Pariz i Rusija · Vidi više »

Ruska revolucija

Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917. koje su započele zbacivanjem monarhije na čelu s carem Nikolom II., a završile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljševičkog režima koji će kasnije prerasti u Sovjetski Savez.

Novi!!: Pariz i Ruska revolucija · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Pariz i Rusko Carstvo · Vidi više »

Saint-Denis

Saint-Denis je grad u Francuskoj u regiji Île-de-France, u departmanu Seine-Saint-Denis.

Novi!!: Pariz i Saint-Denis · Vidi više »

Sainte-Chapelle

Strop Svete kapele La Sainte-Chapelle (Sveta kapela) je gotička kapela koja se nalazi u Parizu u Francuskoj.

Novi!!: Pariz i Sainte-Chapelle · Vidi više »

Salvador Dalí

Salvador Domingo Felipe Jacinto Dalí i Domènech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dalí Domènech, znan kao Salvador Dalí (Figueras, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. siječnja 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova.

Novi!!: Pariz i Salvador Dalí · Vidi više »

San Francisco, Kalifornija

San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i dvanaesti u SAD-u. Prema procjeni iz 2009. godine ima 845.559 stanovnika.

Novi!!: Pariz i San Francisco, Kalifornija · Vidi više »

Sana (grad)

Sana je glavni grad države Jemen i istoimene muhafaze, iako sam grad ne pripada toj muhafazi već samostalnoj upravnoj jedinici Amanat al-Asema.

Novi!!: Pariz i Sana (grad) · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Pariz i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Santiago de Chile

Santiago je glavni grad Republike Čile i upravno središte istoimene pokrajine.

Novi!!: Pariz i Santiago de Chile · Vidi više »

Saudijska Arabija

Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.

Novi!!: Pariz i Saudijska Arabija · Vidi više »

Savez za narodni pokret

Union pour un mouvement populaire (hrv. Savez za narodni pokret, kratica: UMP) je savez francuskih konzervativnih stranaka osnovan 23.

Novi!!: Pariz i Savez za narodni pokret · Vidi više »

São Paulo

São Paulo sɐ̃u̯mˈpau̯lu (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu.

Novi!!: Pariz i São Paulo · Vidi više »

Seine

Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.

Novi!!: Pariz i Seine · Vidi više »

Seul

Seul (hangul: 서울) je glavni i najveći grad Republike Koreje, kulturni, trgovački i prometni centar s lukom na rijeci Han.

Novi!!: Pariz i Seul · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Pariz i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjevernoatlantska struja

Sjevernoatlantska struja (u anglo-literaturi je nalazimo kao "North Atlantic Current, North Atlantic Drift i North Atlantic Sea Movement) je snažna topla morska struja, koja je nastavak Golfske struje prema sjeveroistoku.

Novi!!: Pariz i Sjevernoatlantska struja · Vidi više »

Skolastika

Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.

Novi!!: Pariz i Skolastika · Vidi više »

Slavoluk pobjede u Parizu

Slavoluk pobjede Slavoluk pobjede u Parizu (fr. Arc de triomphe) spomenik je koji se nalazi u središtu Trga Charlesa de Gaullea (fr. Place Charles de Gaulle), poznatog i kao Place de l'Étoile (fr., Trg zvijezde).

Novi!!: Pariz i Slavoluk pobjede u Parizu · Vidi više »

Sofija

Grad Sofija (bugarski: Софи&#1103), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.

Novi!!: Pariz i Sofija · Vidi više »

Sorbonne

Natpis iznad ulaza u zgradu Sorbonne je svjetski poznato francusko sveučilište u Parizu.

Novi!!: Pariz i Sorbonne · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Pariz i Srednji vijek · Vidi više »

Srednjoeuropsko vrijeme

Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.

Novi!!: Pariz i Srednjoeuropsko vrijeme · Vidi više »

Stade de France

Stade de France je francuski nacionalni stadion koji se nalazi u pariškom predgrađu Saint-Denis.

Novi!!: Pariz i Stade de France · Vidi više »

Stogodišnji rat

Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.

Novi!!: Pariz i Stogodišnji rat · Vidi više »

Strasbourg

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.

Novi!!: Pariz i Strasbourg · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Pariz i Svijet · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Pariz i Svjetska baština · Vidi više »

Svjetska izložba

Svjetska izložba je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine 19. stoljeća pa do danas.

Novi!!: Pariz i Svjetska izložba · Vidi više »

Svjetski kup u ragbiju 2007.

Sudionice Svj. kupa: azijske su narančasto označene, azijske ljubičasto, američke zeleno, europske plavo i oceanijske žuto. Za pravo sudjelovanja se ukupno borilo 90 momčadi. Svjetski kup u ragbiju 2007. se održava u Francuskoj, uz nekoliko susreta i u Walesu i Škotskoj.

Novi!!: Pariz i Svjetski kup u ragbiju 2007. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. FIFA-ino svjetsko prvenstvo u nogometu (poznato i pod imenom Svjetsko nogometno prvenstvo ili najjednostavnije Svjetsko prvenstvo) međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije.

Novi!!: Pariz i Svjetsko prvenstvo u nogometu · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.

Zemlje koje su se kvalificirale Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938. godine treće je izdanje toga natjecanja, a održavalo se od 4.

Novi!!: Pariz i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998. (fra. Coupe du monde de football de 1998), bilo je šesnaesto svjetsko nogometno natjecanje koje se u razdoblju od 10. lipnja do 12. srpnja 1998. godine održalo u Francuskoj.

Novi!!: Pariz i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998. · Vidi više »

Sydney

Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.

Novi!!: Pariz i Sydney · Vidi više »

Télécom Paris

Télécom Paris (poznat i kao ENST ili Télécom ili École nationale supérieure des télécommunications, također Télécom ParisTech do 2019.) je francuska inženjerska škola.

Novi!!: Pariz i Télécom Paris · Vidi više »

Tbilisi

Tbilisi je glavni grad Gruzije.

Novi!!: Pariz i Tbilisi · Vidi više »

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Novi!!: Pariz i Tenis · Vidi više »

TF1

TF1 je privatni francuski TV kanal pod upravom TF1 Groupe, čiji veliki udio ima Bouygues.

Novi!!: Pariz i TF1 · Vidi više »

TGV

TGV u Parizu, ''Gare de Lyon'' TGV La Poste AGV, nasljednik TGV tehnologije TGV (fran. train à grande vitesse) je vlak velikih brzina Francuskih željeznica.

Novi!!: Pariz i TGV · Vidi više »

Tirana

Tirana (albanski: Tiranë ili Tirana) je glavni i najveći grad Albanije.

Novi!!: Pariz i Tirana · Vidi više »

Tokio

Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.

Novi!!: Pariz i Tokio · Vidi više »

Tour de France

'''Tour de France 2006.''', (20 etapa; 3653,6 km). Tour de France je godišnje natjecanje u biciklizmu koje se održava kroz cijelu Francusku uz povremene posjete susjednim zemljama.

Novi!!: Pariz i Tour de France · Vidi više »

Trg sloge

Place de la Concorde s mosta Pont de la Concorde: ispred je Luksorski obelisk, a iza njega Kraljevska ulica i crkva La Madeleine dok je lijevo Hôtel de Crillon, a desno Francusko ministarstvo pomorstva. Trg sloge (francuski: Place de la Concorde) je najveći trg u Parizu, površine 21,35 hektara, i drugi najveći trg u Francuskoj.

Novi!!: Pariz i Trg sloge · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Pariz i Tunis · Vidi više »

Tunis (grad)

Tunis, Toûnis (arapski: تونس‎, Tūnis) je glavni grad i luka istoimenog tuniškog vilajeta i Republike Tunis.

Novi!!: Pariz i Tunis (grad) · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Pariz i Turizam · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Pariz i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Pariz i Umjetnost · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Pariz i UNESCO · Vidi više »

Université de Versailles Saint-Quentin en Yvelines

Université de Versailles Saint-Quentin en Yvelines je svjetski poznato francusko sveučilište u Versaillesu.

Novi!!: Pariz i Université de Versailles Saint-Quentin en Yvelines · Vidi više »

Urbanizam

Boulevard Haussmann u Parizu Urbanizam je znanstvena disciplina i djelatnost koja se bavi proučavanjem, uređivanjem gradova i planiranjem njihova razvoja (urbanističko planiranje).

Novi!!: Pariz i Urbanizam · Vidi više »

Varšava

Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.

Novi!!: Pariz i Varšava · Vidi više »

Versailles

Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.

Novi!!: Pariz i Versailles · Vidi više »

VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.

VIII.

Novi!!: Pariz i VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924. · Vidi više »

Vlak velikih brzina

Vlak velikih brzina je podskup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama izrađen specifično za prijevoz putnika velikim brzinama.

Novi!!: Pariz i Vlak velikih brzina · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Pariz i Washington · Vidi više »

Zdravstvo

Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.

Novi!!: Pariz i Zdravstvo · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Pariz i Znanost · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Pariz i 1991. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Pariz i 2005. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Pariz i 2013. · Vidi više »

3. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Pariz i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

400.

Bez opisa.

Novi!!: Pariz i 400. · Vidi više »

5. tisućljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Pariz i 5. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »

52. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Pariz i 52. pr. Kr. · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni