Brže od pregledniku!
69 odnosi: Alkmeon, Anaksimandar, Anaksimen, Antička filozofija, Apeiron, Arhita, Aristotel, Askeza, Bitak, Broj, Diogen Laertije, Dioniz, Doksografija, Doktrina, Empedoklo, Filolaj, Filozofija, Glazba, Glazbena ljestvica, Harmonija, Heraklit, Homer, Ipse dixit, Istok, Italija, Jamblih, Kozmogonija, Kozmologija, Kroton, Ksenofan, Kvarta, Kvinta, Magna Graecia, Matematika, Medicina, Miletska škola, Misticizam, Mjesec, Nebo, Oktava, Olimp, Orfizam, Otok, Parmenid, Pitagora, Planet, Platon, Poema, Polibije, Politika, ..., Predsokratovska filozofija, Priroda, Prirodni broj, Sam, Sekta, Sfera, Skiti, Stara Grčka, Sunce, Svemir, Taranto, Ton, Tracija, Trojanski rat, Vatra, Zapad, Zemlja, Zrak, Zvijezda. Proširite indeks (19 više) »
Alkmeon
Alkmeon (grč., živio oko 500. pr. Kr.), grčki filozof i liječnik iz Krotona, Pitagorin učenik.
Novi!!: Pitagorejska škola i Alkmeon · Vidi više »
Anaksimandar
Anaksimandar, detalj s Rafaelove slike Atenska škola iz 1512. Anaksimandar (grč. Αναξίμανδρος; 610. - 546. pr. Kr.) bio je starogrčki filozof, uz Talesa i Anaksimena pripadnik miletske škole.
Novi!!: Pitagorejska škola i Anaksimandar · Vidi više »
Anaksimen
Anaksimen (grč.), 585. pr. Kr. - 525. pr. Kr. bio je starogrčki filozof predsokratovac, pripadnik Miletske škole koja je kao temeljni filozofski problem postavila pitanje o počelu (pratemelju, prauzroku) svijeta.
Novi!!: Pitagorejska škola i Anaksimen · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Pitagorejska škola i Antička filozofija · Vidi više »
Apeiron
Apeiron (grč.), ono bezgranično, neograničeno, beskrajno, beskonačno, neizmjerno, neuređeno, neoblikovano.
Novi!!: Pitagorejska škola i Apeiron · Vidi više »
Arhita
Arhita Arhita iz Terenta (r. 435. – 410. pr. Kr.; u. 355. – 350. pr. Kr.), grčki filozof, matematičar i fizičar.
Novi!!: Pitagorejska škola i Arhita · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Pitagorejska škola i Aristotel · Vidi više »
Askeza
Askeza (starogrčki ασκισις askezis – vježba) je način života koji se sastoji u odricanju od strasti i tjelesnih potreba, kako bi se postiglo duhovno pročišćenje.
Novi!!: Pitagorejska škola i Askeza · Vidi više »
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Novi!!: Pitagorejska škola i Bitak · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Pitagorejska škola i Broj · Vidi više »
Diogen Laertije
Vitae et sententiae philosophorum, 1611. Diogen Laertije (grč. Διογένης ὁ Λαέρτιος) bio je grčki povjesničar filozofije i pisac biografija grčkih filozofa.
Novi!!: Pitagorejska škola i Diogen Laertije · Vidi više »
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Novi!!: Pitagorejska škola i Dioniz · Vidi više »
Doksografija
Doksografija (grč. δόξα.
Novi!!: Pitagorejska škola i Doksografija · Vidi više »
Doktrina
Doktrina (latinski doctrina: nauk, naučavanje) je skup mišljenja, postavki ili načela u nekom smjeru u filozofiji, znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Pitagorejska škola i Doktrina · Vidi više »
Empedoklo
Empedoklo Empedoklo (oko 490. pr. Kr. - 430. pr. Kr.) bio je grčki, predsokratovski filozof i živio je na Siciliji-grčkoj koloniji.
Novi!!: Pitagorejska škola i Empedoklo · Vidi više »
Filolaj
Filolaj iz Krotona (grč., 470. – 390. pr. Kr.), južnoitalski grčki filozof, astronom, fizičar i matematičar, pripadnik pitagorejske škole, učenik mu je bio Arhita.
Novi!!: Pitagorejska škola i Filolaj · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Pitagorejska škola i Filozofija · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Pitagorejska škola i Glazba · Vidi više »
Glazbena ljestvica
Glazbena ljestvica je niz tonova razvrstanih u oktave, koji se nazivaju prema slovnom označivanju.
Novi!!: Pitagorejska škola i Glazbena ljestvica · Vidi više »
Harmonija
*Harmonija (mitologija) - lik iz grčke mitologije.
Novi!!: Pitagorejska škola i Harmonija · Vidi više »
Heraklit
'''Heraklit'''Rafael, ''Atenska škola'' (1509. – 1510.), detalj Heraklit Efežanin (grč.; 535. pr. Kr. – 475. pr. Kr.) je grčki filozof predsokratovac.
Novi!!: Pitagorejska škola i Heraklit · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Pitagorejska škola i Homer · Vidi više »
Ipse dixit
Marko Tulije Ciceron skovao je frazu ''ipse dixit'' koja se s latinskog prevodi kao "on je rekao". Ipse dixit (lat. "on je rekao") uzrečica je koja se rabi za označivanje i opisivanje vrste proizvoljne dogmatske tvrdnje koju govornik očekuje da će slušatelj prihvatiti kao valjanu.
Novi!!: Pitagorejska škola i Ipse dixit · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Pitagorejska škola i Istok · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Pitagorejska škola i Italija · Vidi više »
Jamblih
Jamblih iz Halkide (grč. Ἰάμβλιχος) (Halkida (današnji Qinnesrin), Sirija, o.250. - ?, o.330.), grčki novoplatonistički filozof iz Sirije i jedan od posljednjih značajnijih predstavnika antičke filozofije.
Novi!!: Pitagorejska škola i Jamblih · Vidi više »
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Novi!!: Pitagorejska škola i Kozmogonija · Vidi više »
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.
Novi!!: Pitagorejska škola i Kozmologija · Vidi više »
Kroton
* Kroton (rod), biljni rod.
Novi!!: Pitagorejska škola i Kroton · Vidi više »
Ksenofan
Ksenofan iz Kolofona. Crtež iz "''Povijesti filozofije''" Thomasa Stanleya iz 1665. Ksenofan iz Kolofona (grč., (570. pr. Kr. - 480. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac, pjesnik, te društveni i vjerski kritičar. Naše poznavanje njegovih gledišta je dobiveno iz njegove sačuvane poezije, koju su drugi grčki pisci citirali. Njegova poezija je kritizirala i ismijavala mnoge ideje, kao i vjerovanje u antropomorfne bogove, kao i grčko poštovanje atletike. Ksenofan je odbijao tadašnje vjerovanje u mnogo bogova, kao i ideju da bi bogovi bili oblikom slični ljudima. Jedan je poznati odlomak ismijao tu ideju tvrdeći da, kad bi bikovi bili u mogućnosti zamišljati bogove, onda bi ti bogovi bili odraz bikova. Budući da je prema njegovom shvaćanju bog bio jedan, apstraktan, univerzalan, nepromjenjiv, nepokretan i uvijek prisutan, Ksenofan se često uzima kao prvi monoteist u zapadnoj filozofiji religije. On je, također, pisao da pjesnici trebaju pisati samo o bogovima koji izazivaju društveno oduševljenje, i ovo je samo jedno od njegovih mišljenja koja su prethodila djelima Platona. Istraživajući fosile, Ksenofan je zaključio da je voda nekada morala pokrivati čitav planet. Njegova epistemologija govori da istina postoji, ali da je ljudi kao smrtnici ne mogu spoznati. Ovo je značilo da je moguće djelovati vodeći se hipotezom: možemo djelovati kao da znamo istinu. Ovo je Ksenofanovo učenje ponovo oživio Karl Popper i ono je osnova Kritičkog racionalizma. Do 1950. godine bilo je dosta kontroverzije oko Ksenofana, uključujući i pitanje može li se on karakterizirati kao filozof ili ne. Današnje je filozofsko mišljenje da je Ksenofan bio jedan od najvažnijih predsokratovaca. Ranije se često smatrao Zenonovim učiteljem, Parmenidovim kolegom, i osnivačem Elejske škole, ali je današnje opće mišljenje različito.
Novi!!: Pitagorejska škola i Ksenofan · Vidi više »
Kvarta
Kvarta je interval od četiri stupnja na glazbenoj ljestvici.
Novi!!: Pitagorejska škola i Kvarta · Vidi više »
Kvinta
Kvinta (lat.) je interval od pet stupnjeva na glazbenoj ljestvici.
Novi!!: Pitagorejska škola i Kvinta · Vidi više »
Magna Graecia
Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.
Novi!!: Pitagorejska škola i Magna Graecia · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Pitagorejska škola i Matematika · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Pitagorejska škola i Medicina · Vidi više »
Miletska škola
'''Jonije''' U 6. stoljeću pr. Kr., u glavnom gradu Jonije, Miletu, trgovačkom i kulturnom centru Grčke na zapadnoj obali Male Azije, razvila se miletska škola, što je naziv za učenja tri miletska filozofa: Talesa, Anaksimena i Anaksimandra.
Novi!!: Pitagorejska škola i Miletska škola · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Pitagorejska škola i Misticizam · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Pitagorejska škola i Mjesec · Vidi više »
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.
Novi!!: Pitagorejska škola i Nebo · Vidi više »
Oktava
interval oktave Oktava (tal. ottava) glazbeni je interval (razmak između dva tona) od osam tonova, od kojih ona viša ima dvostruko veću frekvenciju od niže.
Novi!!: Pitagorejska škola i Oktava · Vidi više »
Olimp
Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.
Novi!!: Pitagorejska škola i Olimp · Vidi više »
Orfizam
Orfizam je umjetnički avangardistički pokret nastao 1911. u Francuskoj. Dobio je naziv prema mitskom pjevaču/sviraču Orfeju.
Novi!!: Pitagorejska škola i Orfizam · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Pitagorejska škola i Otok · Vidi više »
Parmenid
Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.
Novi!!: Pitagorejska škola i Parmenid · Vidi više »
Pitagora
'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.
Novi!!: Pitagorejska škola i Pitagora · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Pitagorejska škola i Planet · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Pitagorejska škola i Platon · Vidi više »
Poema
Poema (grč. "poíema.
Novi!!: Pitagorejska škola i Poema · Vidi više »
Polibije
Polibije (oko 210. – 120. pr. Kr.), starogrčki i rimski povjesničar.
Novi!!: Pitagorejska škola i Polibije · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Pitagorejska škola i Politika · Vidi više »
Predsokratovska filozofija
Predsokratovska filozofija pojam je kojim se označava grčka filozofska misao koja se razvijala u antičkoj filozofiji prije Sokrata, kao i ona koja se razvijala za njegova života ali na temelju mišljenja i zaključaka koji su bili izvedeni prije Sokratovog stupanja na povijesnu scenu.
Novi!!: Pitagorejska škola i Predsokratovska filozofija · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Pitagorejska škola i Priroda · Vidi više »
Prirodni broj
Prirodni brojevi koriste se za pobrojavanje: jedna jabuka u košari, dvije jabuke u košari, tri jabuke u košari; šest jabuka u tri košare. U matematici, prirodni brojevi jesu brojevi jedan (1), dva (2), tri (3), četiri (4) i tako redom.
Novi!!: Pitagorejska škola i Prirodni broj · Vidi više »
Sam
Sam ili SamosSlaven Ravlić, gl.
Novi!!: Pitagorejska škola i Sam · Vidi više »
Sekta
Sekta ili sljedba je svaka religiozna grupa koja ima vlastiti i svojstveni pogled na svijet, što proizlazi iz naučavanja jedne od glavnih religija svijeta, ali nije s njime identičan.
Novi!!: Pitagorejska škola i Sekta · Vidi više »
Sfera
right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).
Novi!!: Pitagorejska škola i Sfera · Vidi više »
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Novi!!: Pitagorejska škola i Skiti · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Pitagorejska škola i Stara Grčka · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Pitagorejska škola i Sunce · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Pitagorejska škola i Svemir · Vidi više »
Taranto
Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").
Novi!!: Pitagorejska škola i Taranto · Vidi više »
Ton
Ton je zvuk koji ima određenu visinu, jačinu, trajanje i boju, što ga razlikuje od drugih, neodređenih zvukova (kao npr. šumova).
Novi!!: Pitagorejska škola i Ton · Vidi više »
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Novi!!: Pitagorejska škola i Tracija · Vidi više »
Trojanski rat
Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Novi!!: Pitagorejska škola i Trojanski rat · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Pitagorejska škola i Vatra · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Pitagorejska škola i Zapad · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Pitagorejska škola i Zemlja · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Pitagorejska škola i Zrak · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Pitagorejska škola i Zvijezda · Vidi više »
