Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Planet i Sunčev sustav

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Planet i Sunčev sustav

Planet vs. Sunčev sustav

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite. Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Sličnosti između Planet i Sunčev sustav

Planet i Sunčev sustav imaju 107 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afel, Amonijak, Antika, Asteroidni pojas, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Brzina, Cassini-Huygens, Celzij, Cerera (patuljasti planet), Dan, Deimos (mjesec), Ekliptika, Ekvator, Elektron, Elipsa, Elongacija, Energija, Fobos (mjesec), Galileo Galilei, Godina, Gravitacija, Grčka mitologija, Gustoća, Helij, Johann Gottfried Galle, Jovijanski planeti, Jupiter, ..., Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kisik, Kozmogonija, Latinski jezik, Led, Mariner 10, Mars, Masa, Mehanika, Merkur, Metan, Metar, Mjesec, Molekula, Nebeska sfera, Neptun, Neptun (mitologija), Nuklearna fuzija, Obujam, Opća teorija relativnosti, Opozicija (astronomija), Organska kemija, Patuljasti planet, Perihel, Pioneer 11, Planetarna putanja, Plin, Plinoviti div, Pluton, Polimer, Prirodni satelit, Prividna magnituda, Promjer, Retrogradno gibanje, Rimska mitologija, Saturn, Saturnovi prsteni, Siderički dan, Silicij, Silikati, Sinodički dan, Stijena, Stupanj (kut), Sumporovodik, Sunčev sustav, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemirske letjelice, Svjetlosna godina, Teleskop, Temperatura, Terestrički planet, Tlak, Tranzit (astronomija), Ubrzanje, Ubrzanje Zemljine sile teže, Uran, Urbain Le Verrier, Vega, Venera, Venerine mijene, Voda, Vodik, Voyager 1, Voyager 2, Vrtnja, William Herschel, Zakret perihela, Zemlja, Zemljina putanja, Zvijezda, Zvjezdana godina, 136108 Haumea, 136199 Erida, 1846., 23. rujna. Proširite indeks (77 više) »

Afel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.

Afel i Planet · Afel i Sunčev sustav · Vidi više »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Amonijak i Planet · Amonijak i Sunčev sustav · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Antika i Planet · Antika i Sunčev sustav · Vidi više »

Asteroidni pojas

Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.

Asteroidni pojas i Planet · Asteroidni pojas i Sunčev sustav · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Astronomija i Planet · Astronomija i Sunčev sustav · Vidi više »

Astronomska jedinica

Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.

Astronomska jedinica i Planet · Astronomska jedinica i Sunčev sustav · Vidi više »

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Astronomski objekt i Planet · Astronomski objekt i Sunčev sustav · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Atmosfera i Planet · Atmosfera i Sunčev sustav · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Brzina i Planet · Brzina i Sunčev sustav · Vidi više »

Cassini-Huygens

Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.

Cassini-Huygens i Planet · Cassini-Huygens i Sunčev sustav · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Celzij i Planet · Celzij i Sunčev sustav · Vidi više »

Cerera (patuljasti planet)

Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.

Cerera (patuljasti planet) i Planet · Cerera (patuljasti planet) i Sunčev sustav · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Dan i Planet · Dan i Sunčev sustav · Vidi više »

Deimos (mjesec)

Fobosa i Deimosa Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita.

Deimos (mjesec) i Planet · Deimos (mjesec) i Sunčev sustav · Vidi više »

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Ekliptika i Planet · Ekliptika i Sunčev sustav · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Ekvator i Planet · Ekvator i Sunčev sustav · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Elektron i Planet · Elektron i Sunčev sustav · Vidi više »

Elipsa

Elipsa:'''a'''.

Elipsa i Planet · Elipsa i Sunčev sustav · Vidi više »

Elongacija

kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).

Elongacija i Planet · Elongacija i Sunčev sustav · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Energija i Planet · Energija i Sunčev sustav · Vidi više »

Fobos (mjesec)

Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.

Fobos (mjesec) i Planet · Fobos (mjesec) i Sunčev sustav · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Galileo Galilei i Planet · Galileo Galilei i Sunčev sustav · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Godina i Planet · Godina i Sunčev sustav · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Gravitacija i Planet · Gravitacija i Sunčev sustav · Vidi više »

Grčka mitologija

Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Grčka mitologija i Planet · Grčka mitologija i Sunčev sustav · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Gustoća i Planet · Gustoća i Sunčev sustav · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Helij i Planet · Helij i Sunčev sustav · Vidi više »

Johann Gottfried Galle

Johann Galle Johann Gottfried Galle (9. lipnja 1812. – 10. srpnja 1910.) je bio njemački astronom koji je sa studentom Heinrichom d'Arrestom u opservatoriju u Berlinu 23. rujna 1846. otkrio planet Neptun.

Johann Gottfried Galle i Planet · Johann Gottfried Galle i Sunčev sustav · Vidi više »

Jovijanski planeti

Jovijanski planeti u istom mjerilu. U Sunčevom sustavu nalaze se 4 divovska planeta koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima.

Jovijanski planeti i Planet · Jovijanski planeti i Sunčev sustav · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Jupiter i Planet · Jupiter i Sunčev sustav · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Kilogram i Planet · Kilogram i Sunčev sustav · Vidi više »

Kilogram po metru kubnom

Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.

Kilogram po metru kubnom i Planet · Kilogram po metru kubnom i Sunčev sustav · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Kisik i Planet · Kisik i Sunčev sustav · Vidi više »

Kozmogonija

Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.

Kozmogonija i Planet · Kozmogonija i Sunčev sustav · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Latinski jezik i Planet · Latinski jezik i Sunčev sustav · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Led i Planet · Led i Sunčev sustav · Vidi više »

Mariner 10

Mariner 10 je američka automatska svemirska letjelica iz programa Mariner, lansirana 3. studenog 1973. prema Merkuru i Veneri.

Mariner 10 i Planet · Mariner 10 i Sunčev sustav · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Mars i Planet · Mars i Sunčev sustav · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Masa i Planet · Masa i Sunčev sustav · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Mehanika i Planet · Mehanika i Sunčev sustav · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Merkur i Planet · Merkur i Sunčev sustav · Vidi više »

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Metan i Planet · Metan i Sunčev sustav · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Metar i Planet · Metar i Sunčev sustav · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Mjesec i Planet · Mjesec i Sunčev sustav · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Molekula i Planet · Molekula i Sunčev sustav · Vidi više »

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Nebeska sfera i Planet · Nebeska sfera i Sunčev sustav · Vidi više »

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Neptun i Planet · Neptun i Sunčev sustav · Vidi više »

Neptun (mitologija)

Angelo Bronzino: Neptun, drži trozup u ruci U rimskoj mitologiji, Neptun (latinski Neptunus) je starorimski bog mora i potresa.

Neptun (mitologija) i Planet · Neptun (mitologija) i Sunčev sustav · Vidi više »

Nuklearna fuzija

Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.

Nuklearna fuzija i Planet · Nuklearna fuzija i Sunčev sustav · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Obujam i Planet · Obujam i Sunčev sustav · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Opća teorija relativnosti i Planet · Opća teorija relativnosti i Sunčev sustav · Vidi više »

Opozicija (astronomija)

kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.

Opozicija (astronomija) i Planet · Opozicija (astronomija) i Sunčev sustav · Vidi više »

Organska kemija

Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.

Organska kemija i Planet · Organska kemija i Sunčev sustav · Vidi više »

Patuljasti planet

Patuljasti planet je vrsta nebeskog tijela.

Patuljasti planet i Planet · Patuljasti planet i Sunčev sustav · Vidi više »

Perihel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.

Perihel i Planet · Perihel i Sunčev sustav · Vidi više »

Pioneer 11

Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4.

Pioneer 11 i Planet · Pioneer 11 i Sunčev sustav · Vidi više »

Planetarna putanja

Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike. Ravnine putanja Neptuna i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°. godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Planetarna putanja ili orbita, u astronomiji i astronautici, je putanja u obliku konike po kojoj se giba nebesko tijelo manje mase u gravitacijskom polju nebeskog tijela veće mase.

Planet i Planetarna putanja · Planetarna putanja i Sunčev sustav · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Planet i Plin · Plin i Sunčev sustav · Vidi više »

Plinoviti div

plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.

Planet i Plinoviti div · Plinoviti div i Sunčev sustav · Vidi više »

Pluton

Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.

Planet i Pluton · Pluton i Sunčev sustav · Vidi više »

Polimer

pmid.

Planet i Polimer · Polimer i Sunčev sustav · Vidi više »

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Planet i Prirodni satelit · Prirodni satelit i Sunčev sustav · Vidi više »

Prividna magnituda

Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.

Planet i Prividna magnituda · Prividna magnituda i Sunčev sustav · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Planet i Promjer · Promjer i Sunčev sustav · Vidi više »

Retrogradno gibanje

Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.

Planet i Retrogradno gibanje · Retrogradno gibanje i Sunčev sustav · Vidi više »

Rimska mitologija

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.

Planet i Rimska mitologija · Rimska mitologija i Sunčev sustav · Vidi više »

Saturn

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.

Planet i Saturn · Saturn i Sunčev sustav · Vidi više »

Saturnovi prsteni

Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita. Saturnovi prsteni su veoma složeni i sastoje se od stotina tisuća prstenčića.

Planet i Saturnovi prsteni · Saturnovi prsteni i Sunčev sustav · Vidi više »

Siderički dan

sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Planet i Siderički dan · Siderički dan i Sunčev sustav · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Planet i Silicij · Silicij i Sunčev sustav · Vidi više »

Silikati

Silikati su najveći razred minerala.

Planet i Silikati · Silikati i Sunčev sustav · Vidi više »

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Planet i Sinodički dan · Sinodički dan i Sunčev sustav · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Planet i Stijena · Stijena i Sunčev sustav · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Planet i Stupanj (kut) · Stupanj (kut) i Sunčev sustav · Vidi više »

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Planet i Sumporovodik · Sumporovodik i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Planet i Sunčev sustav · Sunčev sustav i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Planet i Sunčeva svjetlost · Sunčev sustav i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Planet i Sunce · Sunce i Sunčev sustav · Vidi više »

Svemirske letjelice

Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.

Planet i Svemirske letjelice · Sunčev sustav i Svemirske letjelice · Vidi više »

Svjetlosna godina

Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.

Planet i Svjetlosna godina · Sunčev sustav i Svjetlosna godina · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Planet i Teleskop · Sunčev sustav i Teleskop · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Planet i Temperatura · Sunčev sustav i Temperatura · Vidi više »

Terestrički planet

Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.

Planet i Terestrički planet · Sunčev sustav i Terestrički planet · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Planet i Tlak · Sunčev sustav i Tlak · Vidi više »

Tranzit (astronomija)

Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit  tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Planet i Tranzit (astronomija) · Sunčev sustav i Tranzit (astronomija) · Vidi više »

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Planet i Ubrzanje · Sunčev sustav i Ubrzanje · Vidi više »

Ubrzanje Zemljine sile teže

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.

Planet i Ubrzanje Zemljine sile teže · Sunčev sustav i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Planet i Uran · Sunčev sustav i Uran · Vidi više »

Urbain Le Verrier

Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811. – Pariz, 23. rujna 1877.), francuski astronom i matematičar.

Planet i Urbain Le Verrier · Sunčev sustav i Urbain Le Verrier · Vidi više »

Vega

Vega (α Lyrae) je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu (peta po sjaju, druga na sjevernom djelu neba odmah iza Arcturusa), prividne veličine +0,03, u zviježđu Lire.

Planet i Vega · Sunčev sustav i Vega · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Planet i Venera · Sunčev sustav i Venera · Vidi više »

Venerine mijene

Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).

Planet i Venerine mijene · Sunčev sustav i Venerine mijene · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Planet i Voda · Sunčev sustav i Voda · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Planet i Vodik · Sunčev sustav i Vodik · Vidi više »

Voyager 1

Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.

Planet i Voyager 1 · Sunčev sustav i Voyager 1 · Vidi više »

Voyager 2

Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.

Planet i Voyager 2 · Sunčev sustav i Voyager 2 · Vidi više »

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Planet i Vrtnja · Sunčev sustav i Vrtnja · Vidi više »

William Herschel

Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.

Planet i William Herschel · Sunčev sustav i William Herschel · Vidi više »

Zakret perihela

elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.

Planet i Zakret perihela · Sunčev sustav i Zakret perihela · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Planet i Zemlja · Sunčev sustav i Zemlja · Vidi više »

Zemljina putanja

godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.

Planet i Zemljina putanja · Sunčev sustav i Zemljina putanja · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Planet i Zvijezda · Sunčev sustav i Zvijezda · Vidi više »

Zvjezdana godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Planet i Zvjezdana godina · Sunčev sustav i Zvjezdana godina · Vidi više »

136108 Haumea

136108 Haumea (simbol), patuljasti planet, četvrti najveći u Sunčevom sustavu.

136108 Haumea i Planet · 136108 Haumea i Sunčev sustav · Vidi više »

136199 Erida

136199 Erida (simbol:; lat. 136199 Eris), drugi je najveći poznati patuljasti planet, dio raspršenog diska.

136199 Erida i Planet · 136199 Erida i Sunčev sustav · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

1846. i Planet · 1846. i Sunčev sustav · Vidi više »

23. rujna

23.

23. rujna i Planet · 23. rujna i Sunčev sustav · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Planet i Sunčev sustav

Planet ima 153 odnose, a Sunčev sustav ima 304. Kao što im je zajedničko 107, Jaccard indeks 23.41% = 107 / (153 + 304).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Planet i Sunčev sustav. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »