Brže od pregledniku!
158 odnosi: Adalbert Praški, Adolf Hitler, Austrijanci, Austro-Ugarska, Šleska, Šlezi, Šveđani, Židovi, Česi, Bitka kod Tannenberga (1410.), Bjelorusi, Bjelorusija, Božić, Boleslav I. Hrabri, Brašno, Crvena armija, Drugi svjetski rat, Egipat, Estonci, Estonija, Etnički identitet, Frédéric Chopin, Galicija (srednja Europa), Germani, Gniezno, Hrvati, Ignacy Łukasiewicz, Istočni Slaveni, Jan III. Sobjeski, Józef Piłsudski, Jena, Juha, Kašubi, Kalimah, Karibi, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kina, Kirij, Kozaci, Krakov, Križari, Kupus, Kvasac, Latvija, Latvijci, Litavci, Litva, Lombardija, Mak, ..., Meso, Mješko I., Moravska, Napoleon Bonaparte, Nijemci, Njemačka, Odra, Orah, Oton III., car Svetog Rimskog Carstva, Pjastovići, Poljaci u Hrvatskoj, Poljani (pleme), Poljska, Poljski jezik, Polka, Poznanj, Prag, Pskov, Radij, Rusi, Rusifikacija, Ruteni, Slaveni, Slovačka, Slovaci, Slovinci (narod), Sovjetsk, Sovjetski Savez, Srednji vijek, Staroslavenski jezik, Szczecin, Tatari, Tatre, Tijesto, Turci, Ukrajina, Ukrajinci, Uskrs, Varšava, Varna, Velikopoljska, Vez, Visla, Warta, Władysław Gomułka, Zapadni Slaveni, Zlatno doba, 1000., 1002., 1018., 1025., 1031., 1054., 1079., 1113., 1119., 1241., 1385., 1386., 1410., 1444., 1466., 1471., 1490., 1526., 1569., 1579., 1582., 1600., 1605., 1610., 1612., 1620., 1669., 1673., 1697., 1755., 1764., 1791., 1793., 1795., 1806., 1815., 1830., 1846., 1867., 1886., 19. stoljeće, 1903., 1911., 1917., 1918., 1921., 1926., 1930., 1934., 1935., 1939., 1945., 1970., 1976., 1980., 1982., 1983., 1989., 1990., 965., 966.. Proširite indeks (108 više) »
Adalbert Praški
Srebrni relikvijar u katedrali, Gniezno, Poljska. Adalbert Praški ili Vojtjeh Slavniković (češ. Vojtěch; Libice nad Cidlinou, oko 956. – Elbląg, 23. travnja 997.) katolički je mučenik, biskup i svetac.
Novi!!: Poljaci i Adalbert Praški · Vidi više »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Poljaci i Adolf Hitler · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Poljaci i Austrijanci · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Poljaci i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Novi!!: Poljaci i Šleska · Vidi više »
Šlezi
Šlezi (u vlastitom jeziku Ślůnzoki, u dolnjošleskom Schläsinger; ime možda dolazi od riječi Ślęża, kojim se označavaju planine Ślęża i lijeva pritoka Odre, rijeka Ślęza) su jedan od zapadnoslavenskih naroda u bazenu Odre, naseljen na području Gornje Šleske što se prostire između gornjeg toka rijeke Odre i gornjeg toka Visle, a danas je podijeljen između Poljske, Češke i Njemačke.
Novi!!: Poljaci i Šlezi · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Poljaci i Šveđani · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Poljaci i Židovi · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Poljaci i Česi · Vidi više »
Bitka kod Tannenberga (1410.)
Srednjovjekovni prikaz Bitke kod Tannenberga Bitka kod Tannenberga, poznata kao i Prva bitka kod Tannenberga (kako bi se razlikovala od druge dosta kasnije bitke na istome području), također i Bitka kod Grunwalda te Bitka kod Žalgirisa odvila se 15. srpnja 1410. između snaga Teutonskoga reda i združenih snaga Kraljevine Poljske, Velike Kneževine Litve, tatarskih prognanika pod vodstvom izgnanog kana Jalala ad-Dina i njihovih saveznika.
Novi!!: Poljaci i Bitka kod Tannenberga (1410.) · Vidi više »
Bjelorusi
Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.
Novi!!: Poljaci i Bjelorusi · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Poljaci i Bjelorusija · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Poljaci i Božić · Vidi više »
Boleslav I. Hrabri
Boleslav I. Hrabri Boleslav I. Hrabri (pol. Bolesław I Chrobry) (967. – 17. lipnja 1025.), sin Mješka I. i njegove prve supruge Dubravke, je poljski knez i prvi poljski kralj.
Novi!!: Poljaci i Boleslav I. Hrabri · Vidi više »
Brašno
Brašno je proizvod uzastopnoga mehaničkog usitnjavanja (mljevenja) i prosijavanja zrna žitarica, leguminoza, gomolja, sjemena uljarica, ostalih prehrambenih sirovina i začina te drugih tvari.
Novi!!: Poljaci i Brašno · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Poljaci i Crvena armija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Poljaci i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Poljaci i Egipat · Vidi više »
Estonci
Neke narodne nošnje iz Estonije Estonci (est. eestlased, prethodno maarahvas) ili Esti su ugrofinski narod, koji pretežno živi u Estoniji.
Novi!!: Poljaci i Estonci · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Poljaci i Estonija · Vidi više »
Etnički identitet
Etnički identitet je osnovni skupinski identitet različitih kultura i društava.
Novi!!: Poljaci i Etnički identitet · Vidi više »
Frédéric Chopin
Frédéric François Chopin, polj.
Novi!!: Poljaci i Frédéric Chopin · Vidi više »
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Novi!!: Poljaci i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Poljaci i Germani · Vidi više »
Gniezno
Gniezno. Katedrala Gniezno je mjesto u Poljskoj i bivši glavni grad Poljske te važan turistički centar.
Novi!!: Poljaci i Gniezno · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i Hrvati · Vidi više »
Ignacy Łukasiewicz
Ignacy Łukasiewicz Jan Józef Ignacy Łukasiewicz (Zaduszniki, Poljska, 8. ožujka 1822. — Chorkówka, Poljska, 7. siječnja 1882.) je bio poljski kemičar i izumitelj prve metode destilacije kerozina iz nafte.
Novi!!: Poljaci i Ignacy Łukasiewicz · Vidi više »
Istočni Slaveni
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.
Novi!!: Poljaci i Istočni Slaveni · Vidi više »
Jan III. Sobjeski
Jan III.
Novi!!: Poljaci i Jan III. Sobjeski · Vidi više »
Józef Piłsudski
'''Maršal Piłsudski''' Józef Klemens Piłsudski (5. prosinca 1867., Zułów, Litva – 12. svibnja 1935., Varšava), poljski revolucionar, socijalist, državnik, šef države (1918. – 1922.), predsjednik vlade i diktator (1926. – 1935.) II.
Novi!!: Poljaci i Józef Piłsudski · Vidi više »
Jena
Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20 000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.
Novi!!: Poljaci i Jena · Vidi više »
Juha
Juha je obično topla tekuća hrana, koja se može pripremiti od povrća, mesa, kostiju, ribe, rakova, školjaka, masti, začina, soli i drugih sastojaka kuhanih u vodi ili odgovarajućem temeljcu.
Novi!!: Poljaci i Juha · Vidi više »
Kašubi
Kašubi (kašupski: Kaszëbi, poljski: Kaszubi, njemački: Kaschuben) su zapadnoslavenski narod, koji pretežno živi u Poljskoj, na području povijesne pokrajine Pomeranije, čija je nekadašnji teritorij dio današnje Poljske.
Novi!!: Poljaci i Kašubi · Vidi više »
Kalimah
Kalimah (grčki:, Kallimachos; 310. pr. Kr. - 240. pr.Kr) je bio starogrčki pjesnik, kritičar i učenjak rodom iz grada Cirene u današnjoj Libiji.
Novi!!: Poljaci i Kalimah · Vidi više »
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Novi!!: Poljaci i Karibi · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Poljaci i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Poljaci i Katolička Crkva · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Poljaci i Kina · Vidi više »
Kirij
Ovaj element dijeli ime s bračnim parom Curie, Marie i Pierreom.
Novi!!: Poljaci i Kirij · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Poljaci i Kozaci · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: Poljaci i Krakov · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Poljaci i Križari · Vidi više »
Kupus
Divlji kupus (kupus divlji;, još poznato kao zelje), biljna vrsta porodice kupusnjača ili krstašica koja raste na kamenitim obalama Europe, od Sredozemne obale do Irske i još od prethistorijskog doba su ga prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.
Novi!!: Poljaci i Kupus · Vidi više »
Kvasac
''Saccharomyces cerevisiae''. Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana.
Novi!!: Poljaci i Kvasac · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Poljaci i Latvija · Vidi više »
Latvijci
Zemljovid 1898. Latvijci, Letonci, Leti ili Lotiši, narod u sjeveroistočnoj Europi s oko 2,27 milijuna pripadnika (2007.), od čega 1,245 milijuna u Latviji, pripadnici baltičke skupine naroda, indoeuropske etnolingvističke porodice.
Novi!!: Poljaci i Latvijci · Vidi više »
Litavci
''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.
Novi!!: Poljaci i Litavci · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Poljaci i Litva · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Poljaci i Lombardija · Vidi više »
Mak
Makovi (lat. Papaver), biljni rod iz porodice makovki (Papaveraceae) s blizu 100 priznatih vrsta, među kojima su najpoznatiji i poljski i vrtni ili opijumski mak.
Novi!!: Poljaci i Mak · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Poljaci i Meso · Vidi više »
Mješko I.
Mješko I. Mješko I. (935. – 25. svibnja 992.) je poljski knez i prvi povjesno dokazani poljski vladar.
Novi!!: Poljaci i Mješko I. · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Poljaci i Moravska · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Poljaci i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Poljaci i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Poljaci i Njemačka · Vidi više »
Odra
Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.
Novi!!: Poljaci i Odra · Vidi više »
Orah
Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.
Novi!!: Poljaci i Orah · Vidi više »
Oton III., car Svetog Rimskog Carstva
evangelistar Otona III. nastao oko godine 1000., car sjedi na prijestolju okružen knezovima i biskupima Oton III. (njemački Otto III.) (* sredina srpnja 980. u Kesselu, Nizozemska; † 23. ili 24. siječnja 1002. u Paternu, Italija).
Novi!!: Poljaci i Oton III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Pjastovići
Grb dinastije Pjastovića Pjastovići (polj. Piastowie), vladarska dinastija koja je vladala Poljskom od 960. do 1370. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva.
Novi!!: Poljaci i Pjastovići · Vidi više »
Poljaci u Hrvatskoj
Poljska manjina u Hrvatskoj je jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Poljaci i Poljaci u Hrvatskoj · Vidi više »
Poljani (pleme)
Poljani može značiti.
Novi!!: Poljaci i Poljani (pleme) · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Poljaci i Poljska · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Poljaci i Poljski jezik · Vidi više »
Polka
Polka Polka je živahan ples u dvočetvrtinskom taktu kojega je oko 1830. godine izmislila Anna Sleznik, a korijene vuče iz poljskog folklora, odnosno narodnog plesa.
Novi!!: Poljaci i Polka · Vidi više »
Poznanj
Poznanj (poljski: Poznań, njemački: Posen, latinski: Posnania, jidiš: פוזנא or פּױזן Poyzn) je jedan od najstarijih i (po broju stanovnika) najvećih gradova u Poljskoj.
Novi!!: Poljaci i Poznanj · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Poljaci i Prag · Vidi više »
Pskov
Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.
Novi!!: Poljaci i Pskov · Vidi više »
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Novi!!: Poljaci i Radij · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Poljaci i Rusi · Vidi više »
Rusifikacija
Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.
Novi!!: Poljaci i Rusifikacija · Vidi više »
Ruteni
Autohtoni životni prostor srednjovjekovnih Rutena odnosno Ukrajinaca i Bjelorusa Ruteni (ukr. Русини) je srednjovjekovni latinski naziv za Ukrajince formiran na prijelazu s 12.
Novi!!: Poljaci i Ruteni · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Poljaci i Slaveni · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Poljaci i Slovačka · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Poljaci i Slovaci · Vidi više »
Slovinci (narod)
Slovinci su malena zapadnoslavenska etnička skupina koja broji svega nekoliko stotina ljudi i nalazi se između jezera Gardno i Łebsko kod Słupska u poljskom pomeranskom vojvodstvu.
Novi!!: Poljaci i Slovinci (narod) · Vidi više »
Sovjetsk
Sovjetsk (ruski: Советск, njemački: Tilsit, litvanski: Tilžė) je grad na obalama rijeke Njemena u Kalinjingradskoj oblasti, u Rusiji.
Novi!!: Poljaci i Sovjetsk · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Poljaci i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Poljaci i Srednji vijek · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Poljaci i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Szczecin
Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva.
Novi!!: Poljaci i Szczecin · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Poljaci i Tatari · Vidi više »
Tatre
Tatre (slovački: i poljski: Tatry) su planinski lanac koji se prostire na granici Slovačke i Poljske.
Novi!!: Poljaci i Tatre · Vidi više »
Tijesto
Tijesto je masa zamiješana od tekućine (vode ili mlijeka) i brašna.
Novi!!: Poljaci i Tijesto · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Poljaci i Turci · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Poljaci i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Poljaci i Ukrajinci · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Poljaci i Uskrs · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Poljaci i Varšava · Vidi više »
Varna
Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.
Novi!!: Poljaci i Varna · Vidi više »
Velikopoljska
Velikopoljska ili Velika Poljska (poljski: Wielkopolska, njemački:Großpolen) je zemljopisna kao i povijesna regija u zapadnom dijelu Poljske.
Novi!!: Poljaci i Velikopoljska · Vidi više »
Vez
Vez (vezika, treperavi brijest, lat. Ulmus laevis) do 30 m visoko stablo široko zaobljene krošnje, sivo-smeđe kore i žilava lika, koje je odlično za vezanje.
Novi!!: Poljaci i Vez · Vidi više »
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Novi!!: Poljaci i Visla · Vidi više »
Warta
Warta je rijeka u zapadnoj Poljskoj, pritoka Odre.
Novi!!: Poljaci i Warta · Vidi više »
Władysław Gomułka
Władysław Gomułka (Krosno, 6. veljače 1905. – 1. rujna 1982.), poljski komunistički vođa.
Novi!!: Poljaci i Władysław Gomułka · Vidi više »
Zapadni Slaveni
Zapadni Slaveni.- Jedna od triju grana slavenskih naroda indoeuropske jezične obitelji nastanjeni u središnjoj Europi na područjima današnjih država: Poljske, Češke, Slovačke i Njemačke.
Novi!!: Poljaci i Zapadni Slaveni · Vidi više »
Zlatno doba
Lucas Cranach stariji:''Zlatno doba'', oko 1530. Zlatno doba (starogrčki chrýseon génos, latinski aurea aetas ili Saturnia regna za "vladavinu Saturna") je pojam koji dolazi iz grčke mitologije.
Novi!!: Poljaci i Zlatno doba · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1000. · Vidi više »
1002.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1002. · Vidi više »
1018.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1018. · Vidi više »
1025.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1025. · Vidi više »
1031.
Robert, grof Mortain, 2.
Novi!!: Poljaci i 1031. · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1054. · Vidi više »
1079.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1079. · Vidi više »
1113.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1113. · Vidi više »
1119.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1119. · Vidi više »
1241.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1241. · Vidi više »
1385.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1385. · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1386. · Vidi više »
1410.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1410. · Vidi više »
1444.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1444. · Vidi više »
1466.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1466. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1471. · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1490. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1526. · Vidi više »
1569.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1569. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1579. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1582. · Vidi više »
1600.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1600. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1605. · Vidi više »
1610.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1610. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1612. · Vidi više »
1620.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1620. · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1669. · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1673. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1697. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1755. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1764. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1791. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1793. · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1795. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1806. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1815. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1830. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1846. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1867. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1886. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 19. stoljeće · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1903. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1911. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1921. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1926. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1930. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Poljaci i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1935. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1939. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1945. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1970. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1976. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1983. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 1990. · Vidi više »
965.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 965. · Vidi više »
966.
Bez opisa.
Novi!!: Poljaci i 966. · Vidi više »
