Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Povelja o pravima i Povijest Europe

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Povelja o pravima i Povijest Europe

Povelja o pravima vs. Povijest Europe

Povelja o pravima Sjedinjenih Američkih Država Povelja o pravima (engl. Bill of Rights) naziv je za prvih deset izmjena i dopuna na Ustav Sjedinjenih Američkih Država, koja jamče temeljna demokratska i ljudska prava u SAD i ograničavaju moć savezne države. Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.

Sličnosti između Povelja o pravima i Povijest Europe

Povelja o pravima i Povijest Europe imaju 5 stvari u zajedničke (u Unijapedija): James Madison, Ljudska prava, Sjedinjene Američke Države, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, 1791..

James Madison

James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa – izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789. – 1861. Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a.

James Madison i Povelja o pravima · James Madison i Povijest Europe · Vidi više »

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Ljudska prava i Povelja o pravima · Ljudska prava i Povijest Europe · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Povelja o pravima i Sjedinjene Američke Države · Povijest Europe i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.

Povelja o pravima i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Povijest Europe i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

1791. i Povelja o pravima · 1791. i Povijest Europe · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Povelja o pravima i Povijest Europe

Povelja o pravima ima 10 odnose, a Povijest Europe ima 816. Kao što im je zajedničko 5, Jaccard indeks 0.61% = 5 / (10 + 816).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Povelja o pravima i Povijest Europe. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »