Brže od pregledniku!
235 odnosi: Adolf Hitler, Afganistan, Antički Rim, Apsolutizam, Apsolutna monarhija, Arapi, Austrija, Automatizacija, Škotska, Šveđani, Švedska, Švedska akademija, Švedsko Carstvo, Žigica, Čelik, Baltik, Bečki kongres, Beowulf, Bizant, Bjelorusija, Bohuslän, Bosna i Hercegovina, Brandenburg, Bremen, Brodogradnja, Bruto domaći proizvod, Ceh, Cipar, Danci, Danska, Danska-Norveška, Denacionalizacija, Dinastija Vasa, Drugi svjetski rat, Embargo, Engleska, Ep, Estonija, Europa, Europska unija, Fibula (nakit), Filigran, Finska, Francuska, Göteborg, Germani, Gustav I. Vasa, Gustav II. Adolf, Gustav V. Švedski, Hannover, ..., Hanover, Industrijska revolucija, Irak, Island, Jarl, Jämtland, Kalmar, Kalmarska unija, Karlo XII., Karlo XIII. Švedski, Karlo XIV. Ivan, Katolička Crkva, Kijevska Rus', Konkurentnost, Kosovo, Krakov, Kršćanstvo, Krimski rat, Kristijan II., Kristina Švedska, Kriza, Kuga, Kuglični ležaj, Latinski jezik, Liberalizam, Livonija, Lublinska unija, Maršal, Margareta I. Velika, Marshallov plan, Medvjedi, Monarhija, Monopol, Morski lavovi, Moskva, Moss, Nacionalsocijalizam, Napoleon Bonaparte, NATO, Neutralnost, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Obični jelen, Olof Palme, Operacija Barbarossa, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Oskar II. Švedski, Osmansko Carstvo, Pariz, Parlament, Personalna unija, Petroglif, Pjesma o Nibelunzima, Poljska, Poltavska bitka, Pomorje, Porez, Povijesne švedske pokrajine u Finskoj, Pruska, Prvi svjetski rat, Recesija, Referendum, Reformacija, Riksdag, Roskilde (općina), Rudarstvo, Rusija, Sankt-Peterburg, Schleswig-Holstein, Sedmogodišnji rat, Seljačka buna, Sigismund III. Vasa, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Skandinavija, Sob, Sovjetski Savez, Srednji vijek, Stablo, Starije kameno doba, Stockholm, Stockholmska krvava kupka, Tacit, Tallinn, Tanumshede, Tridesetogodišnji rat, Ukrajina, Uppsala, Varšava, Vojvoda, Zapadno Rimsko Carstvo, 1. siječnja, 10. studenoga, 1022., 1050., 1060., 1134., 1156., 12. stoljeće, 1208., 1250., 1266., 13. stoljeće, 1319., 1364., 1389., 1397., 14. kolovoza, 1412., 1434., 1436., 1437., 1477., 15. stoljeće, 1520., 1521., 1523., 1542., 1560., 1561., 1569., 1587., 1592., 1594., 1599., 16. stoljeće, 1604., 1611., 1621., 1629., 1630., 1632., 1638., 1645., 1648., 1654., 1658., 1660., 1661., 1663., 1693., 1697., 17. stoljeće, 1700., 1709., 1714., 1718., 1721., 1741., 1751., 1756., 1763., 1771., 1785., 1786., 1792., 18. stoljeće, 1807., 1809., 1810., 1813., 1814., 1815., 1848., 1850., 1856., 1864., 1866., 1872., 1878., 1890., 1897., 19. stoljeće, 1905., 1907., 1908., 1950., 1986., 1994., 1995., 500. pr. Kr., 7. stoljeće, 8. stoljeće, 98.. Proširite indeks (185 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Povijest Švedske i Adolf Hitler · Vidi više »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Švedske i Afganistan · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Povijest Švedske i Antički Rim · Vidi više »
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Povijest Švedske i Apsolutizam · Vidi više »
Apsolutna monarhija
Apsolutna monarhija ili Apsolutistička monarhija oblik je vlasti koji se u Europi javio u Francuskoj u 17. stoljeću za vrijeme Luja XIV. (Država to sam ja).
Novi!!: Povijest Švedske i Apsolutna monarhija · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Povijest Švedske i Arapi · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Povijest Švedske i Austrija · Vidi više »
Automatizacija
Automatizacija označava tijek prijenosa rada čovjeka na strojeve, obično kroz tehnički napredak.
Novi!!: Povijest Švedske i Automatizacija · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Povijest Švedske i Škotska · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Povijest Švedske i Šveđani · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Povijest Švedske i Švedska · Vidi više »
Švedska akademija
Švedska akademija Švedsku akademiju (šved. Svenska Akademien) utemeljio je 1786.
Novi!!: Povijest Švedske i Švedska akademija · Vidi više »
Švedsko Carstvo
Švedsko Carstvo odnosi se na osvojene teritorije Kraljevine Švedske u baltičkoj regiji tijekom 17.
Novi!!: Povijest Švedske i Švedsko Carstvo · Vidi više »
Žigica
Zapaljena žigica Žigica (ili šibica).
Novi!!: Povijest Švedske i Žigica · Vidi više »
Čelik
nehrđajućeg čelika. Glavni materijal za gradnju brodova je čelik. Čelično uže Sardinija radio teleskop ima ugrađeno oko 3 000 tona čelika. Čelik (nȁdo ili ocal) je slitina željeza s ugljikom (od 0,008% do 2,14 %).
Novi!!: Povijest Švedske i Čelik · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Povijest Švedske i Baltik · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Povijest Švedske i Bečki kongres · Vidi više »
Beowulf
Prva stranica rukopisa u kojem je zapisan ''Beowulf'' Beowulf je staroengleski junački ep s više od tri tisuće stihova, djelo nepoznatog pjesnika.
Novi!!: Povijest Švedske i Beowulf · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Povijest Švedske i Bizant · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Povijest Švedske i Bjelorusija · Vidi više »
Bohuslän
Grb Bohusläna Zemljovid Bohusläna u Švedskoj Bohuslän je švedska pokrajina u Götalandu u zapadnoj Švedskoj.
Novi!!: Povijest Švedske i Bohuslän · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Povijest Švedske i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brandenburg
Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.
Novi!!: Povijest Švedske i Brandenburg · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Povijest Švedske i Bremen · Vidi više »
Brodogradnja
Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.
Novi!!: Povijest Švedske i Brodogradnja · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Povijest Švedske i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Ceh
Ceh (eng. guild) je naziv koji u najširem smislu označava zanatsko udruženje, odnosno skupina, udruženje ljudi koji rade isti posao ili obrt, pa se udružuju radi ostvarivanja svojih prava i viših ciljeva.
Novi!!: Povijest Švedske i Ceh · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Povijest Švedske i Cipar · Vidi više »
Danci
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.
Novi!!: Povijest Švedske i Danci · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Povijest Švedske i Danska · Vidi više »
Danska-Norveška
Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.
Novi!!: Povijest Švedske i Danska-Norveška · Vidi više »
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Novi!!: Povijest Švedske i Denacionalizacija · Vidi više »
Dinastija Vasa
Grb dinastije Vasa Dinastija Vasa vladala je Švedskom od 1521. do 1654. te Poljskom od 1587. do 1668..
Novi!!: Povijest Švedske i Dinastija Vasa · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Švedske i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Embargo
Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.
Novi!!: Povijest Švedske i Embargo · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Povijest Švedske i Engleska · Vidi više »
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Novi!!: Povijest Švedske i Ep · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Povijest Švedske i Estonija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Povijest Švedske i Europa · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Povijest Švedske i Europska unija · Vidi više »
Fibula (nakit)
halštatske kulture liburnska fibula, snimljena u Arheološkom muzeju u Zadru Fibula (latinski za "učvrstiti") (spona, kopča) je predmet koji služi za zapinjanje i pričvršćivanje odjeće, drevni oblik broša.
Novi!!: Povijest Švedske i Fibula (nakit) · Vidi više »
Filigran
Etruščanska naušnica izvedena u tehnici filigrana,5 stoljeće prije Krista,Britanski muzej u Londonu Filigran je jedna od tehnika korištenih u izradi nakita, u pravilu se izvodi isključivo u srebru ili zlatu.
Novi!!: Povijest Švedske i Filigran · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Povijest Švedske i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Povijest Švedske i Francuska · Vidi više »
Göteborg
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.
Novi!!: Povijest Švedske i Göteborg · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Povijest Švedske i Germani · Vidi više »
Gustav I. Vasa
Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti.
Novi!!: Povijest Švedske i Gustav I. Vasa · Vidi više »
Gustav II. Adolf
'''Gustav II. Adolf''' Gustav II.
Novi!!: Povijest Švedske i Gustav II. Adolf · Vidi više »
Gustav V. Švedski
Gustav V. (punim imenom Oscar Gustaf Adolf; 16. lipnja 1858. – 29. listopada 1950.) je bio kralj Švedske od 1907. godine do svoje smrti.
Novi!!: Povijest Švedske i Gustav V. Švedski · Vidi više »
Hannover
Hannover, niskonjemački:Hannober, glavni je grad njemačke pokrajine (Landeshauptstadt) Donje Saske.
Novi!!: Povijest Švedske i Hannover · Vidi više »
Hanover
* Hannover (razdvojba), više značenja.
Novi!!: Povijest Švedske i Hanover · Vidi više »
Industrijska revolucija
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.
Novi!!: Povijest Švedske i Industrijska revolucija · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Švedske i Irak · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Povijest Švedske i Island · Vidi više »
Jarl
Jarl je na sjevernogermanskim jezicima ekvivalent naslova grof i vojvoda (usporedi engleski earl).
Novi!!: Povijest Švedske i Jarl · Vidi više »
Jämtland
Grb Jämtlanda Jämtland je pokrajina u Švedskoj i ima 112 710 stanovnika.
Novi!!: Povijest Švedske i Jämtland · Vidi više »
Kalmar
Kalmar je grad u Švedskoj u istoimenoj županiji s bogatom povijesnom baštinom.
Novi!!: Povijest Švedske i Kalmar · Vidi više »
Kalmarska unija
Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.
Novi!!: Povijest Švedske i Kalmarska unija · Vidi više »
Karlo XII.
Karlo XII., poznat po svom nadimku "Aleksandar Sjevera" (Stockholm, 17. lipnja 1682. - okolica Fredrikshalda, danas Halden, 30. studenog 1718.) bio je švedski kralj.
Novi!!: Povijest Švedske i Karlo XII. · Vidi više »
Karlo XIII. Švedski
Karlo XIII. Švedski Karlo XIII. (Stockholm, 7. listopada 1748. – Stockholm, 5. veljače 1818.), švedski kralj od 1809.
Novi!!: Povijest Švedske i Karlo XIII. Švedski · Vidi više »
Karlo XIV. Ivan
Karlo XIV.
Novi!!: Povijest Švedske i Karlo XIV. Ivan · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Povijest Švedske i Katolička Crkva · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Povijest Švedske i Kijevska Rus' · Vidi više »
Konkurentnost
Globalni indeks konkurentnosti 2008. – 2009. Konkurentnost prema definiciji OECD-a označava sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva.
Novi!!: Povijest Švedske i Konkurentnost · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Povijest Švedske i Kosovo · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: Povijest Švedske i Krakov · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Povijest Švedske i Kršćanstvo · Vidi više »
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Novi!!: Povijest Švedske i Krimski rat · Vidi više »
Kristijan II.
Jan Gossaert, ''Kristijan II. okružen grbovima Danske, Norveške i Švedske'', bakropis iz 1523. Kristijan II.
Novi!!: Povijest Švedske i Kristijan II. · Vidi više »
Kristina Švedska
Kristina Augusta (Stockholm, 8. prosinca 1626. – Rim, 19. travnja 1689.) kasnije poznata i kao Kristina Aleksandra, švedska kraljica.
Novi!!: Povijest Švedske i Kristina Švedska · Vidi više »
Kriza
Kriza (grčki κρίση, krísi, ranije i κρίσις, krísis - prvobitno je značilo mišljenje, procjenu, odluku, a kasnije više u smislu zaoštravanja) označava problematičnu, prijelomnu točku povezanu s potrebom donošenja odluke.
Novi!!: Povijest Švedske i Kriza · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Povijest Švedske i Kuga · Vidi više »
Kuglični ležaj
Prikaz rada kugličnog ležaja Jednostavni kuglični ležaj Samopodesivi kuglični ležaj Samopodesivi kuglični ležaj Kuglični ležaj je vrsta valjnog ležaja, koji je u osnovi namijenjen za prenošenje radijalnih opterećenja, iako neke izvedbe omogućavaju i prijenos aksijalnih opterećenja.
Novi!!: Povijest Švedske i Kuglični ležaj · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Povijest Švedske i Latinski jezik · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Povijest Švedske i Liberalizam · Vidi više »
Livonija
Livonija (let. i lit. Livonija, est. Liivimaa) je povijesna država na Baltiku čiji se teritorij danas nalazi na područjima država Estonije i Latvije.
Novi!!: Povijest Švedske i Livonija · Vidi više »
Lublinska unija
Lublinska unija slika Jana Matejka Lublinska unija (poljski: Unia lubelska; litavski: Liublino unija; ukrajinski: Лю́блінська у́нія; bjeloruski: Лю́блінская у́нія) je bio povijesni akt, zaključen 1569. godine između Poljske i Litve, koji je poslije dugog postojanja personalne unije između ove dvije države (od 1385), doveo do formiranja realne unije Državne zajednice Poljske i Litve.
Novi!!: Povijest Švedske i Lublinska unija · Vidi više »
Maršal
Maršal ili Feldmaršal jedan od najvećih ili najviših vojni činova u nekim državama.
Novi!!: Povijest Švedske i Maršal · Vidi više »
Margareta I. Velika
Margareta I. Velika (Søborg, 1353. – kraj Flensburga, 28. listopada 1412.), regentica i kraljica Danske, Norveške i Švedske iz danske dinastije Estridsen.
Novi!!: Povijest Švedske i Margareta I. Velika · Vidi više »
Marshallov plan
Mapa hladnoratovske Europe i Bliskog istoka koja prikazuje države koje su dobile pomoć od Marshallovog plana. Crveni stupci prikazuju aproksimativnu količinu pomoći po državi. Marshallov plan, službeno nazvan Plan europske obnove, je bio službeni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Švedske i Marshallov plan · Vidi više »
Medvjedi
Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).
Novi!!: Povijest Švedske i Medvjedi · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Povijest Švedske i Monarhija · Vidi više »
Monopol
Monopol (grč. monos, jedan + polein, prodavati) u ekonomiji se definira kao trajna tržišna situacija gdje postoji samo jedan davatelj određene vrste proizvoda ili usluga.
Novi!!: Povijest Švedske i Monopol · Vidi više »
Morski lavovi
Morski lavovi su potporodica životinja iz reda zvijeri.
Novi!!: Povijest Švedske i Morski lavovi · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Povijest Švedske i Moskva · Vidi više »
Moss
Naselje u Norveškoj.
Novi!!: Povijest Švedske i Moss · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Povijest Švedske i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Povijest Švedske i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Povijest Švedske i NATO · Vidi više »
Neutralnost
250px Neutralnost je oblik stajališta koji znači ne zauzimanje bilo čije strane u nekom sukobu, sporu i slično.
Novi!!: Povijest Švedske i Neutralnost · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Povijest Švedske i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Povijest Švedske i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Povijest Švedske i Norveška · Vidi više »
Obični jelen
Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).
Novi!!: Povijest Švedske i Obični jelen · Vidi više »
Olof Palme
Sven Olof Joachim Palme (Stockholm, 30. siječnja 1927. – Stockholm, 1. ožujka, 1986.), švedski političar.
Novi!!: Povijest Švedske i Olof Palme · Vidi više »
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Novi!!: Povijest Švedske i Operacija Barbarossa · Vidi više »
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj · Vidi više »
Oskar II. Švedski
Oskar II. (punim imenom Oscar Fredrik; 21. siječnja 1829. – 8. prosinca 1907.) je bio kralj Švedske i posljednji Bernadotte na prijestolju Norveške.
Novi!!: Povijest Švedske i Oskar II. Švedski · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Povijest Švedske i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Povijest Švedske i Pariz · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Povijest Švedske i Parlament · Vidi više »
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Novi!!: Povijest Švedske i Personalna unija · Vidi više »
Petroglif
Švedskoj su istaknuti crvenom bojom kako bi se bolje vidjeli Petroglifi Foz Côa i Siega Verde (Portugal i Španjolska) su među najstarijima na svijetu. Petroglifi su piktogrami i logogrami uklesani u kamene stijene.
Novi!!: Povijest Švedske i Petroglif · Vidi više »
Pjesma o Nibelunzima
Prijepis iz 1220. godine. Pjesma o Nibelunzima (nje. Nibelungenlied) je germanski ep na srednjogornjonjemačkom jeziku.
Novi!!: Povijest Švedske i Pjesma o Nibelunzima · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Povijest Švedske i Poljska · Vidi više »
Poltavska bitka
Poltavska bitka ili Bitka kod Poltave (rus. Полтавская битва, šve. Slaget vid Poltava, ukr. Битва під Полтавою) je povijesni vojni sukob koji se dogodio na prostoru središnje Ukrajine, grada Poltave, 8.
Novi!!: Povijest Švedske i Poltavska bitka · Vidi više »
Pomorje
pruskoj kraljevini 1905. Pomorje je (povijesna) pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke i sjeverozapadnom dijelu Poljske.
Novi!!: Povijest Švedske i Pomorje · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Povijest Švedske i Porez · Vidi više »
Povijesne švedske pokrajine u Finskoj
Švedska područja prije 1809. godine Finska je bila dio Švedske prije rata s Rusijom 1808. – 1809. godine i finsko područje se zvalo Österland ("Istočna zemlja").
Novi!!: Povijest Švedske i Povijesne švedske pokrajine u Finskoj · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Povijest Švedske i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Povijest Švedske i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Recesija
Recesija (iz latinskog recessio: uzmicanje) je faza pada unutar poslovnog ciklusa u kojemu dolazi do općeg smanjenja gospodarske aktivnosti.
Novi!!: Povijest Švedske i Recesija · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Povijest Švedske i Referendum · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Povijest Švedske i Reformacija · Vidi više »
Riksdag
Zgrada Riksdaga Unutrašnjost parlamenta Riksdag (službeni švedski naziv: Riksdagen or Sveriges riksdag) je nacionalna zakonodavna skupština i vrhovno tijelo za donošenje odluka u Kraljevini Švedskoj.
Novi!!: Povijest Švedske i Riksdag · Vidi više »
Roskilde (općina)
Roskilde je općina u danskoj regiji Zeland.
Novi!!: Povijest Švedske i Roskilde (općina) · Vidi više »
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Novi!!: Povijest Švedske i Rudarstvo · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Povijest Švedske i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Povijest Švedske i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Povijest Švedske i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Sedmogodišnji rat
Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.
Novi!!: Povijest Švedske i Sedmogodišnji rat · Vidi više »
Seljačka buna
Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.
Novi!!: Povijest Švedske i Seljačka buna · Vidi više »
Sigismund III. Vasa
Sigismund Sigismund III.
Novi!!: Povijest Švedske i Sigismund III. Vasa · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Povijest Švedske i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Povijest Švedske i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Povijest Švedske i Skandinavija · Vidi više »
Sob
Sob (lat. Rangifer tarandus), poznat i kao irvas i karibu, vrsta je jelena, jedinog predstavnika svoje potporodice koji naseljava tundre sjeverne Euroazije, Sjeverne Amerike i Grenlanda.
Novi!!: Povijest Švedske i Sob · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Švedske i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Povijest Švedske i Srednji vijek · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Povijest Švedske i Stablo · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Povijest Švedske i Starije kameno doba · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Povijest Švedske i Stockholm · Vidi više »
Stockholmska krvava kupka
Stockholmska krvava kupka Stockholmska krvava kupka ili Stockholmsko krvoproliće dogodilo se 8. i 9. studenoga 1520. masovnim ubojstvima švedskog plemstva od strane danskog kralja Kristijana II. Danska, Norveška i Švedska ujedinile su se Kalmarskom unijom.
Novi!!: Povijest Švedske i Stockholmska krvava kupka · Vidi više »
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Novi!!: Povijest Švedske i Tacit · Vidi više »
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Novi!!: Povijest Švedske i Tallinn · Vidi više »
Tanumshede
Tanumshede je naselje koje je sjedište općine Tanum (švedski: Tanums kommun) u županiji Västra Götaland, pokrajina Bohuslän u zapadnoj Švedskoj.
Novi!!: Povijest Švedske i Tanumshede · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Povijest Švedske i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Povijest Švedske i Ukrajina · Vidi više »
Uppsala
Uppsala je grad u Švedskoj.
Novi!!: Povijest Švedske i Uppsala · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Povijest Švedske i Varšava · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Povijest Švedske i Vojvoda · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Povijest Švedske i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Povijest Švedske i 1. siječnja · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Povijest Švedske i 10. studenoga · Vidi više »
1022.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1022. · Vidi više »
1050.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1050. · Vidi više »
1060.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1060. · Vidi više »
1134.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1134. · Vidi više »
1156.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1156. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 12. stoljeće · Vidi više »
1208.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1208. · Vidi više »
1250.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1250. · Vidi više »
1266.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1266. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 13. stoljeće · Vidi više »
1319.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1319. · Vidi više »
1364.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1364. · Vidi više »
1389.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1389. · Vidi više »
1397.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1397. · Vidi više »
14. kolovoza
14.
Novi!!: Povijest Švedske i 14. kolovoza · Vidi više »
1412.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1412. · Vidi više »
1434.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1434. · Vidi više »
1436.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1436. · Vidi više »
1437.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1437. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1477. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 15. stoljeće · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1520. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1521. · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1523. · Vidi više »
1542.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1542. · Vidi više »
1560.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1560. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1561. · Vidi više »
1569.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1569. · Vidi više »
1587.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1587. · Vidi više »
1592.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1592. · Vidi više »
1594.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1594. · Vidi više »
1599.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1599. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 16. stoljeće · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1604. · Vidi više »
1611.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1611. · Vidi više »
1621.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1621. · Vidi više »
1629.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1629. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1630. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1632. · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1638. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: Povijest Švedske i 1645. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1648. · Vidi više »
1654.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1654. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1658. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1660. · Vidi više »
1661.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1661. · Vidi više »
1663.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1663. · Vidi više »
1693.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1693. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1697. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 17. stoljeće · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1700. · Vidi više »
1709.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1709. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1714. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1718. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1721. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1741. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1751. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1756. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1763. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1771. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1785. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1786. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1792. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 18. stoljeće · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1807. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1809. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1810. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1813. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1815. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1848. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1850. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1856. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1864. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1866. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1872. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1878. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1890. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1897. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 19. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1908. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1950. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1986. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 1995. · Vidi više »
500. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 500. pr. Kr. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 7. stoljeće · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 8. stoljeće · Vidi više »
98.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Švedske i 98. · Vidi više »
