46 odnosi: Ante Tičić, Bakreno doba, Boris Tičić, Crkva, Hrvati, Hrvatska, Ime, Jug, Kamen, Liburni, Lječilište, Malo blato, Otok, Pag, Park prirode, Peloidi, Poljoprivreda, Povljana, Povrće, Prapovijest, Prirodni rezervat, Prvi svjetski rat, Ribarstvo, Rimljani, Sjekira, Srednji vijek, Stanovništvo, Sufiks, Sveti Martin (razdvojba), Turizam, Vapnenac, Velo blato, Vinogradarstvo, Voda, Zadarska županija, Zaljev, 13. veljače, 1345., 1452., 1492., 17. stoljeće, 1750., 19. stoljeće, 1998., 2006., 2011..
Ante Tičić
Ante Tičić (Povljana, 18. rujna 1944.), suvremeni hrvatski književnik, po vokaciji pjesnik.
Novi!!: Povljana i Ante Tičić · Vidi više »
Bakreno doba
Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.
Novi!!: Povljana i Bakreno doba · Vidi više »
Boris Tičić
Boris Tičić (Zadar, 22. svibnja 1957.) je hrvatski bivši nogometaš i današnji trener.
Novi!!: Povljana i Boris Tičić · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Povljana i Crkva · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Povljana i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Povljana i Hrvatska · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Povljana i Ime · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Povljana i Jug · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Povljana i Kamen · Vidi više »
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Novi!!: Povljana i Liburni · Vidi više »
Lječilište
Lječilište je tip zdravstvene ustanove.
Novi!!: Povljana i Lječilište · Vidi više »
Malo blato
Malo blato je zaštićeni ornitološki rezervat ptica močvarica u Hrvatskoj.
Novi!!: Povljana i Malo blato · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Povljana i Otok · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Povljana i Pag · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: Povljana i Park prirode · Vidi više »
Peloidi
Peloid je blato, (ili glina) koja se koristi u terapeutske svrhe, kao dio balneoterapije, odnosno ljekovitog kupanja.
Novi!!: Povljana i Peloidi · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Povljana i Poljoprivreda · Vidi više »
Povljana
Povljana Povljana je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Povljana i Povljana · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Povljana i Povrće · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Povljana i Prapovijest · Vidi više »
Prirodni rezervat
Hutovo blato - ptičji rezervat Prirodni rezervat (ili rezervat prirode) je područje koje je zaštićeno zbog svog značaja za floru i faunu, te geološkog ili nekog drugog posebnog interesa.
Novi!!: Povljana i Prirodni rezervat · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Povljana i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Povljana i Ribarstvo · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Povljana i Rimljani · Vidi više »
Sjekira
Sjekira Sjekira je vrsta alata koji se u pravilu koristi za sječenje ili cijepanje drva i drugih materijala, dok se u ostalim primjenama može koristiti kao oružje.
Novi!!: Povljana i Sjekira · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Povljana i Srednji vijek · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Povljana i Stanovništvo · Vidi više »
Sufiks
Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.
Novi!!: Povljana i Sufiks · Vidi više »
Sveti Martin (razdvojba)
*Sveti Martin, svetac Hrvatska.
Novi!!: Povljana i Sveti Martin (razdvojba) · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Povljana i Turizam · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Povljana i Vapnenac · Vidi više »
Velo blato
Veliko blato je zaštićeni ornitološki rezervat ptica močvarica u Hrvatskoj.
Novi!!: Povljana i Velo blato · Vidi više »
Vinogradarstvo
Riesling Cabernet Sauvignon Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa.
Novi!!: Povljana i Vinogradarstvo · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Povljana i Voda · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Povljana i Zadarska županija · Vidi više »
Zaljev
Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.
Novi!!: Povljana i Zaljev · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Povljana i 13. veljače · Vidi više »
1345.
Bez opisa.
Novi!!: Povljana i 1345. · Vidi više »
1452.
Bez opisa.
Novi!!: Povljana i 1452. · Vidi više »
1492.
Bez opisa.
Novi!!: Povljana i 1492. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povljana i 17. stoljeće · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Povljana i 1750. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povljana i 19. stoljeće · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Povljana i 1998. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Povljana i 2006. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Povljana i 2011. · Vidi više »