Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Praški astronomski sat

Indeks Praški astronomski sat

Lice astronomskog sata s pokretnim figurama u Pragu ''Pražský orloj'' Praški astronomski sat (Pražský orloj) je ura s posebnim mehanizmom i brojčanikom koji pokazuje relativne položaje Sunca, Mjeseca, zodijačko zviježđe i pojedine glavne planete.

53 odnosi: Apostol, Astronomija, Švedska, Švicarska, Živa, Bern, Bogorodica, Crkva, Drugi svjetski rat, Dvorac Versailles, Inženjer, Isus, Kina, Kopenhagen, Kostur, London, Luj XV., kralj Francuske, Lyon, Magi, Matematika, Mjesec, Moravska, Muzej znanosti u Londonu, Nacionalsocijalizam, Olomouc, Orgulje, Pariz, Planet, Rokoko, Rouen, Sat, Sat (instrument), Sedam svjetskih čuda, Sunce, Urar, Versailles, Voda, Zodijak, Zviježđe, 1092., 1338., 14. stoljeće, 1410., 15. stoljeće, 1754., 1837., 1870., 1923., 1948., 1955., ..., 1979., 1995., 1997.. Proširite indeks (3 više) »

Apostol

Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).

Novi!!: Praški astronomski sat i Apostol · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Praški astronomski sat i Astronomija · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Praški astronomski sat i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Praški astronomski sat i Švicarska · Vidi više »

Živa

Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista).

Novi!!: Praški astronomski sat i Živa · Vidi više »

Bern

Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.

Novi!!: Praški astronomski sat i Bern · Vidi više »

Bogorodica

Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.

Novi!!: Praški astronomski sat i Bogorodica · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Praški astronomski sat i Crkva · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Praški astronomski sat i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dvorac Versailles

Versajska palača ili Dvorac Versailles (fr. Château de Versailles) u Versaillesu (Francuska) bila je palača, odnosno kraljevska rezidencija francuskih kraljeva i više od stotinu godina francuske vlade.

Novi!!: Praški astronomski sat i Dvorac Versailles · Vidi više »

Inženjer

Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.

Novi!!: Praški astronomski sat i Inženjer · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Praški astronomski sat i Isus · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Praški astronomski sat i Kina · Vidi više »

Kopenhagen

Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.

Novi!!: Praški astronomski sat i Kopenhagen · Vidi više »

Kostur

Kostur, ponekad i skelet (gr. skeletos.

Novi!!: Praški astronomski sat i Kostur · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Praški astronomski sat i London · Vidi više »

Luj XV., kralj Francuske

'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.

Novi!!: Praški astronomski sat i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Novi!!: Praški astronomski sat i Lyon · Vidi više »

Magi

Magi (perz. Maguš, lat. Magus, grč. μάγος; Magos) je naziv za drevne stručnjake iranske religijske tradicije (npr. zoroastrizam), no potrebno ih je razlikovati i od svećenika kao i čarobnjaka ili magičara s kojima ih se ponekad pogrešno poistovjećuje.

Novi!!: Praški astronomski sat i Magi · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Praški astronomski sat i Matematika · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Praški astronomski sat i Mjesec · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Praški astronomski sat i Moravska · Vidi više »

Muzej znanosti u Londonu

Istočna dvorana Muzeja znanosti Muzej znanosti (engl. Science Museum) je veliki muzej prirodnih znanosti i tehnike na Exhibition Roadu u South Kensingtonu u Londonu.

Novi!!: Praški astronomski sat i Muzej znanosti u Londonu · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Praški astronomski sat i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Olomouc

Olomouc (njem.: Olmütz; moravski (i Haná dijalekt): Olomóc ili Holomóc) grad je u Češkoj Republici, u Moravskoj regiji.

Novi!!: Praški astronomski sat i Olomouc · Vidi više »

Orgulje

Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.

Novi!!: Praški astronomski sat i Orgulje · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Praški astronomski sat i Pariz · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Praški astronomski sat i Planet · Vidi više »

Rokoko

nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.

Novi!!: Praški astronomski sat i Rokoko · Vidi više »

Rouen

Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.

Novi!!: Praški astronomski sat i Rouen · Vidi više »

Sat

200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Praški astronomski sat i Sat · Vidi više »

Sat (instrument)

vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat  sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.

Novi!!: Praški astronomski sat i Sat (instrument) · Vidi više »

Sedam svjetskih čuda

Keopsova piramida Sedam svjetskih čuda je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u arhitekturi i građevinarstvu.

Novi!!: Praški astronomski sat i Sedam svjetskih čuda · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Praški astronomski sat i Sunce · Vidi više »

Urar

Urar na drvorezu iz 1568. Urar je obrtnik, stručnjak ili osoba koja popravlja, održava ili izrađuje satove.

Novi!!: Praški astronomski sat i Urar · Vidi više »

Versailles

Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.

Novi!!: Praški astronomski sat i Versailles · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Praški astronomski sat i Voda · Vidi više »

Zodijak

'''Zodijak (Ebenezer Sibly, 1806.)''' Zodijak (životinjski krug) je pojas na nebeskoj sferi koji se rasprostire 8° sjeverno i 8° južno od ekliptike, a po njemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčevog sustava.

Novi!!: Praški astronomski sat i Zodijak · Vidi više »

Zviježđe

Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.

Novi!!: Praški astronomski sat i Zviježđe · Vidi više »

1092.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1092. · Vidi više »

1338.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1338. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 14. stoljeće · Vidi više »

1410.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1410. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 15. stoljeće · Vidi više »

1754.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1754. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1837. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1870. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1923. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1948. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1955. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1979. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1995. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Praški astronomski sat i 1997. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »