Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Predsjednik Republike Hrvatske i Predsjednička lenta

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Predsjednik Republike Hrvatske i Predsjednička lenta

Predsjednik Republike Hrvatske vs. Predsjednička lenta

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske. Predsjednička lenta je lenta koju nose predsjednici mnogih država na svijetu kao simbol predsjedničke časti.

Sličnosti između Predsjednik Republike Hrvatske i Predsjednička lenta

Predsjednik Republike Hrvatske i Predsjednička lenta imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afrika, Dan državnosti (Hrvatska), Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ivo Josipović, Kolinda Grabar-Kitarović, Socijalistička Republika Hrvatska, Stjepan Mesić, Ustavni sud Republike Hrvatske, 1990., 30. svibnja.

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Afrika i Predsjednik Republike Hrvatske · Afrika i Predsjednička lenta · Vidi više »

Dan državnosti (Hrvatska)

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Dan državnosti (Hrvatska) i Predsjednik Republike Hrvatske · Dan državnosti (Hrvatska) i Predsjednička lenta · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Franjo Tuđman i Predsjednik Republike Hrvatske · Franjo Tuđman i Predsjednička lenta · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Predsjednik Republike Hrvatske · Hrvatska i Predsjednička lenta · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski sabor i Predsjednik Republike Hrvatske · Hrvatski sabor i Predsjednička lenta · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Ivo Josipović i Predsjednik Republike Hrvatske · Ivo Josipović i Predsjednička lenta · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Kolinda Grabar-Kitarović i Predsjednik Republike Hrvatske · Kolinda Grabar-Kitarović i Predsjednička lenta · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Predsjednik Republike Hrvatske i Socijalistička Republika Hrvatska · Predsjednička lenta i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Predsjednik Republike Hrvatske i Stjepan Mesić · Predsjednička lenta i Stjepan Mesić · Vidi više »

Ustavni sud Republike Hrvatske

Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.

Predsjednik Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske · Predsjednička lenta i Ustavni sud Republike Hrvatske · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

1990. i Predsjednik Republike Hrvatske · 1990. i Predsjednička lenta · Vidi više »

30. svibnja

30.

30. svibnja i Predsjednik Republike Hrvatske · 30. svibnja i Predsjednička lenta · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Predsjednik Republike Hrvatske i Predsjednička lenta

Predsjednik Republike Hrvatske ima 65 odnose, a Predsjednička lenta ima 35. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 12.00% = 12 / (65 + 35).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Predsjednik Republike Hrvatske i Predsjednička lenta. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »