Brže od pregledniku!
29 odnosi: Albert Einstein, Brzina, Brzina svjetlosti, Euklidska geometrija, Euklidski prostor, Fizika, Foton, Geometrija, Gibanje, Hermann Minkowski, Homogenost, Imaginarni broj, Izotropija, Klasična fizika, Koordinatni sustav, Lorentzove transformacije, Masa, Matematika, Mjesno vrijeme, Orbita, Prostor, Sat (instrument), Signal, Svemir, Svemirske letjelice, Tangenta, Teorija relativnosti, Vrijeme (fizika), Zemlja.
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Prostorvrijeme i Albert Einstein · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Prostorvrijeme i Brzina · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Prostorvrijeme i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Euklidska geometrija
U euklidskoj geometriji vrijedi pet Euklidovih aksioma, od kojih je jedan tzv.
Novi!!: Prostorvrijeme i Euklidska geometrija · Vidi više »
Euklidski prostor
Euklidski vektorski prostor ili skraćeno euklidski prostor prvenstveno možemo smatrati onim matematičkim prostorom kojeg intuitivno svakodnevno zamišljamo.
Novi!!: Prostorvrijeme i Euklidski prostor · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Prostorvrijeme i Fizika · Vidi više »
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Novi!!: Prostorvrijeme i Foton · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Prostorvrijeme i Geometrija · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Prostorvrijeme i Gibanje · Vidi više »
Hermann Minkowski
prostor–vremena. Hermann Minkowski (Aleksota, danas dio Kaunasa, 22. lipnja 1864. – Göttingen, 12. siječnja 1909.), njemački matematičar i fizičar.
Novi!!: Prostorvrijeme i Hermann Minkowski · Vidi više »
Homogenost
Homogenost označava istovrsnost (jednolikost) nekoga svojstva (obilježja) unutar promatranog objekta, sustava, skupa, područja itd.
Novi!!: Prostorvrijeme i Homogenost · Vidi više »
Imaginarni broj
U matematici, imaginarni broj je kompleksni broj čiji je kvadrat negativni realni broj.
Novi!!: Prostorvrijeme i Imaginarni broj · Vidi više »
Izotropija
Staklo je izotropna i amorfna tvar. opruge ''x''. Izotropija je svojstvo nekih kemijskih tvari da u svim smjerovima imaju jednaka fizikalna svojstva.
Novi!!: Prostorvrijeme i Izotropija · Vidi više »
Klasična fizika
fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Prostorvrijeme i Klasična fizika · Vidi više »
Koordinatni sustav
Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). Koordinatni sustav je sustav koji omogućuje da se točke na krivulji, pravcu, plohi, u ravnini ili prostoru opišu s pomoću brojeva, takozvanim koordinatama.
Novi!!: Prostorvrijeme i Koordinatni sustav · Vidi više »
Lorentzove transformacije
inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.
Novi!!: Prostorvrijeme i Lorentzove transformacije · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Prostorvrijeme i Masa · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Prostorvrijeme i Matematika · Vidi više »
Mjesno vrijeme
Mjesno vrijeme (lokalno vrijeme) je srednje Sunčevo vrijeme za određenu točku Zemljine površine.
Novi!!: Prostorvrijeme i Mjesno vrijeme · Vidi više »
Orbita
Orbita (lat. od orbis: krug) može značiti.
Novi!!: Prostorvrijeme i Orbita · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Prostorvrijeme i Prostor · Vidi više »
Sat (instrument)
vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.
Novi!!: Prostorvrijeme i Sat (instrument) · Vidi više »
Signal
*Signal je informacija koja prolazi određenim medijem.
Novi!!: Prostorvrijeme i Signal · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Prostorvrijeme i Svemir · Vidi više »
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Novi!!: Prostorvrijeme i Svemirske letjelice · Vidi više »
Tangenta
Tangenta ili dodirnica je pravac koji dodiruje krivulju u jednoj točki.
Novi!!: Prostorvrijeme i Tangenta · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Prostorvrijeme i Teorija relativnosti · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Prostorvrijeme i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Prostorvrijeme i Zemlja · Vidi više »
