Brže od pregledniku!
24 odnosi: Ćuprija, Bukureštanski mir 1812., Drugi srpski ustanak, Janjičari, Karađorđe, Mačva, Mir u Tilzitu, Moldavija (pokrajina), Nahija, Niš, Osmansko Carstvo, Rumelija, Rusko-turski rat (1806. – 1812.), Sječa knezova, Smederevski sandžak, Spahije, Srbi, Srbija, Vezir, Vidin, Vlaška (pokrajina), 1804., 1813., 1815..
Ćuprija
Ćuprija (ćirilično Ћуприја) je grad i središte istoimene općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Ćuprija · Vidi više »
Bukureštanski mir 1812.
Bukureštanski mir (rus.: Бухарестский мирный договор, tur.: Bükreş Antlaşması) je mirovni ugovor kojim je završen Rusko-turski rat koji je trajao od 1806. godine.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Bukureštanski mir 1812. · Vidi više »
Drugi srpski ustanak
Drugi srpski ustanak predstavlja drugu fazu Srpske revolucije protiv Osmanskog carstva, koja je izbila kratko po slomu Prvog srpskog ustanka 1804.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Drugi srpski ustanak · Vidi više »
Janjičari
Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Janjičari · Vidi više »
Karađorđe
'''Đorđe Petrović - Karađorđe''' Đorđe Petrović - Karađorđe, rođen je 14. studenog 1762. godine (po nekim podacima 1752.) u Viševcu u Osmanskom Carstvu (danas Srbija) od oca Petra i majke Marice.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Karađorđe · Vidi više »
Mačva
Mapa Mačve u zemljopisnim granicama Položaj Mačvanskog okruga u središnjoj Srbiji Mačva je naziv područja između Drine i Save u sjeverozapadnom dijelu središnje Srbije.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Mačva · Vidi više »
Mir u Tilzitu
Tilzitski mir predstavlja dva sporazuma koje je potpisao Napoleon I. u gradu Tilzitu u srpnju 1807. poslije pobjede kod Fridlanda.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Mir u Tilzitu · Vidi više »
Moldavija (pokrajina)
Stjepana III. Moldavskog Položaj Kneževine Moldavije i susjednih regija, 16./17. st. Moldavija (moldavski jezik: Moldova, stariji naziv: Moldavska) je povijesno slavensko-romanska regija, nakon 14.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Moldavija (pokrajina) · Vidi više »
Nahija
Nahija (arapski: ناحية, turski: nahiye) je bila upravna jedinica Osmanskog carstva, a danas postoji u Siriji, Jordanu i Iraku.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Nahija · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Niš · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Rumelija
Karta Rumelije Rumelija (tur. Vilayet Rumeli, u značenju "Zemlja Romeja", bug. Румелия) - ime koje se od 15.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Rumelija · Vidi više »
Rusko-turski rat (1806. – 1812.)
Rusko-turski rat (1806. – 1812.) bio je jedan u nizu Rusko–turskih ratova, između Carske Rusije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Rusko-turski rat (1806. – 1812.) · Vidi više »
Sječa knezova
Sječa knezova je pogubljenje srpskih narodnih glavara 1804. godine od strane dahija.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Sječa knezova · Vidi više »
Smederevski sandžak
Beogradski pašaluk je domaći kolokvijalni naziv za upravnu jedinicu Osmanskog Carstva u kojoj je izbio Prvi srpski ustanak, a čiji je javni naziv zapravo bio Smederevski sandžak.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Smederevski sandžak · Vidi više »
Spahije
Spahije Spahije (tur.: sipahi; iz perz. sepah: „vojska”) su bili teška oklopna feudalna konjica Osmanskog Carstva, vrhunske kvalitete prema mjerilima onog doba.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Spahije · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Srbija · Vidi više »
Vezir
Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Vezir · Vidi više »
Vidin
Vidin (bugarski: Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Vidin · Vidi više »
Vlaška (pokrajina)
Vlaška na karti Rumunjske Vlaška je jezgra Rumunjske.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i Vlaška (pokrajina) · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i 1804. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i 1813. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi srpski ustanak i 1815. · Vidi više »
