Brže od pregledniku!
241 odnosi: Abenaki, Afrika, Agnosticizam, Alžir, Alberta, Algonquian, Algonquin, Aluminij, Američki dolar, Američki rat za neovisnost, Arktički ocean, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Ateizam, Atikamekw, Autobus, Azija, Škoti, Škotska, Židovi, Četvorni kilometar, Bejzbol, Belgija, Bijela sova, Bliski istok, Brazil, Britanski otoci, Burski ratovi, Céline Dion, Centre Bell, Charles de Gaulle, Colorado Avalanche, Corneille, Cree, Denver, Colorado, Donja Kanada, Electronic Arts, Električna energija, Engleska, Engleski jezik, Englezi, Eskimi, Europa, Formula 1, Francuska, Francuski jezik, Francuzi, Fronta za oslobođenje Québeca, Gilles Villeneuve, Gornja Kanada, Grčka, ..., Gvadalupa, Haićani, Hokej na ledu, Hrvatska, Hudsonov prolaz, Hudsonov zaljev, Hugenoti, Huron Indijanci, Indijanci, Institut de la statistique du Québec, Iran, Irci, Iroquois Indijanci, Irska, Italija, Izvršna vlast, Jacques Cartier, Judaizam, Kanada, Kanadska monarhija, Kanadski štit, Kardinal, Katolička Crkva, Kavijar, Köppenova klasifikacija klime, Keltski jezici, Klima, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kršćanstvo, Labradorska struja, Lara Fabian, Latinska Amerika, Libanon, Lojalisti (Američka revolucija), London, Luj XIII., kralj Francuske, Luj XIV., kralj Francuske, Luj XV., kralj Francuske, Maine, Major League Baseball, Maliseet, Manitoba, Meksiko, Metar, Micmac Indijanci, Mirovni ugovor iz Utrechta, Mohawk Indijanci, Montagnais, Montréal, Montréal Canadiens, Musliman, Mylène Farmer, Nacionalizacija, Nafta, Naskapi, National Hockey League, New Hampshire, New York (savezna država), Newfoundland i Labrador, Nezaposlenost, Nijemci, Norveška, Nova Škotska, Nova Francuska, Novi Brunswick, Oïlski jezici, Oluja, Ontario, Ottawa (rijeka), Paritet kupovne moći, Pariz, Pokrajine i teritoriji Kanade, Pontiac (poglavica), Pravoslavlje, Prirodni plin, Protestantizam, Prvi svjetski rat, Québec (grad), Ribolov, Rijeka sv. Lovrijenca, Ruanda, Rusija, Seattle, Washington, Sedmogodišnji rat, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Afrika, Sjeverna Amerika, Sjeverno more, Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, Snijeg, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu (1632.), Stephen Harper, Sveti Petar i Mikelon, Svjetska trgovinska organizacija, Talijani, Tornado, Toronto, Toulouse, Turizam, Ubisoft, Ujedinjeno Kraljevstvo, Velika jezera, Velika nagrada Belgije, Velika nagrada Kanade, Venezuela, Vermont, Videoigra, Vikinzi, Wales, Westminsterski sustav, Zakonodavna vlast, 1. srpnja, 15. srpnja, 1534., 1535., 1543., 1600., 1612., 1627., 1629., 1632., 1642., 1663., 1666., 1672., 1687., 1701., 1713., 1755., 1756., 1759., 1760., 1763., 1766., 1770., 1774., 1777., 1791., 1834., 1837., 1840., 1843., 1849., 1852., 1864., 1867., 1875., 1887., 1909., 1910., 1917., 1920-ih, 1930-ih, 1931., 1936., 1939., 1944., 1959., 1960-ih, 1961., 1967., 1968., 1970., 1976., 1977., 1978., 1980., 1981., 1982., 1985., 1986., 1987., 1990., 1992., 1994., 1995., 1996., 1997., 20. siječnja, 20. travnja, 2000., 2001., 2003., 2004., 2006., 2007., 2008., 30. listopada, 4. studenoga. Proširite indeks (191 više) »
Abenaki
Abenaki Zastava Abenaka Abenaki, 18. stoljeće. Frizura Abenaka oženjenog muškarca. Sokoki ili Zapadni Abenaki Istočni Abenaki Abenaki (Abnaki, Aln8bak) su plemenski savez američkih Indijanaca u području današnje američke države Maine, susjednim predjelima New Brunswicka u Kanadi, kao i u Vermontu i New Hampshireu u današnjim Sjedinjenim Državama.
Novi!!: Québec i Abenaki · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Québec i Afrika · Vidi više »
Agnosticizam
Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.
Novi!!: Québec i Agnosticizam · Vidi više »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: Québec i Alžir · Vidi više »
Alberta
Planina Mount John Laurie u Alberti Alberta je jedna od deset provincija u Kanadi koja spada u regiju Srednji zapad.
Novi!!: Québec i Alberta · Vidi više »
Algonquian
Rasprostranjenost porodice Algonquian. Algonquian (privatni kod) je velika jezična porodica indijanskih jezika, bivša članica bivše porodice Algonquian-Wakashan, danas se vodi pod Veliku porodicu Macro-Algonquian.
Novi!!: Québec i Algonquian · Vidi više »
Algonquin
Algonquin (Algonkin, Anishnabe, Anishinabe, Anishnabeg) je pleme američkih Indijanaca s gornje Ottawe u Ontariju i Quebecu.
Novi!!: Québec i Algonquin · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Québec i Aluminij · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Québec i Američki dolar · Vidi više »
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Novi!!: Québec i Američki rat za neovisnost · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Québec i Arktički ocean · Vidi više »
Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu
Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.
Novi!!: Québec i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu · Vidi više »
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Québec i Ateizam · Vidi više »
Atikamekw
Atikamekw (Bikova glava; Attikamek, Attikamekw, Attimewk, Attikamègues; Tête-de-Boule, Round-heads, Round Heads, Big-heads, Bullheads), indijansko pleme porodice Algonquian s gornjeg St. Maurice Rivera, sjeverno od Montreala.
Novi!!: Québec i Atikamekw · Vidi više »
Autobus
MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).
Novi!!: Québec i Autobus · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Québec i Azija · Vidi više »
Škoti
Škotska zastava, koju predstavlja Andrijin križ Škoti ili Škotlanđani (eng. Scottish people, Scots, gla. Gáidheal, Albannaich) su stanovnici Škotske, to jest sjevernog dijela Velike Britanije i obližnjih otoka.
Novi!!: Québec i Škoti · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Québec i Škotska · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Québec i Židovi · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Québec i Četvorni kilometar · Vidi više »
Bejzbol
Bejzbol (od engleskog naziva baseball, što dolazi od riječi base što znači baza i riječi ball što znači lopta) je momčadski sport u kojem se loptica udara palicom.
Novi!!: Québec i Bejzbol · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Québec i Belgija · Vidi više »
Bijela sova
Bijela sova (snježna sova) je krupna vrsta sove iz porodice pravih sova (Strigidae).
Novi!!: Québec i Bijela sova · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Québec i Bliski istok · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Québec i Brazil · Vidi više »
Britanski otoci
Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.
Novi!!: Québec i Britanski otoci · Vidi više »
Burski ratovi
Burske ratove vodili su u Južnoj Africi Britanci protiv doseljenika nizozemskog porijekla zvanih Buri.
Novi!!: Québec i Burski ratovi · Vidi više »
Céline Dion
Céline Dion (Charlemagne, Québec, 30. ožujka 1968.) kanadska je pjevačica, s preko 200 milijuna prodanih albuma širom svijeta.
Novi!!: Québec i Céline Dion · Vidi više »
Centre Bell
Centre Bell, prije poznata kao Centre Molson je dom hokejaškog tima Montreal Canadiens (Canadiens de Montréal) koji su prvu utakmicu u ovom sportskom centru odigrali 16. ožujka 1996. ugostivši New York Rangers.
Novi!!: Québec i Centre Bell · Vidi više »
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Novi!!: Québec i Charles de Gaulle · Vidi više »
Colorado Avalanche
Colorado Avalanche je hokejaški klub iz Denvera u američkoj saveznoj državi Coloradu.
Novi!!: Québec i Colorado Avalanche · Vidi više »
Corneille
Braća Corneille.
Novi!!: Québec i Corneille · Vidi više »
Cree
Mähsette Kuiuab, Cree poglavica. Mistahimaskwa (Big Bear), Cree poglavica. Cree žena. Bobtail, (Keskayiwew), Cree poglavica, 1887. Cree logor južno od Vermiliona (Lat N. 53 Long W. 111) rujan 1971. Nemiscau Cree naselje, Quebec, Kanada. Srpanj 2006 Piapot, Cree Indijanac s puškom. Cree (Cri; fra. Cris, hrv. oblik: Kri).- Jedna od najsnažnijih i najznačajnih grupa Američkih Indijanaca iz Kanade raširenih po velikom području kroz južnu Kanadu s glavnim staništem oko Jamesova zaljeva.
Novi!!: Québec i Cree · Vidi više »
Denver, Colorado
Denver je od 1876. glavni grad američke savezne države Colorado.
Novi!!: Québec i Denver, Colorado · Vidi više »
Donja Kanada
Provincija Donja Kanada (fra. Province du Bas-Canada) bila je britanska kolonija na donjem toku rijeke sv. Lovrijenca i obalama zaljeva sv. Lovrijenca.
Novi!!: Québec i Donja Kanada · Vidi više »
Electronic Arts
Electronic Arts ili EA je međunarodni proizvođač, izdavač i distributer videoigara.
Novi!!: Québec i Electronic Arts · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Québec i Električna energija · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Québec i Engleska · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Québec i Engleski jezik · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Québec i Englezi · Vidi više »
Eskimi
Nunivak Inuit u kajaku Iglu Eskimi (sebe nazivaju Inuit; u singularu Inuk) su polarni narod altajskog (mongoloidnog) tipa naseljen na istoku od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira, (Yuit Eskimi s Čukotskog poluotoka. Eskimi, stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo. Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž'. Ove značajne karakteristike zapadnjačke kulture donijeli su im tek bijele pridošlice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28,000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.
Novi!!: Québec i Eskimi · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Québec i Europa · Vidi više »
Formula 1
Formula 1, također poznata i kao F1, a službeno se naziva FIA Formula One World Championship je najviša klasa jednosjeda u automobilizmu koju je odobrila Međunarodna automobilistička federacija.
Novi!!: Québec i Formula 1 · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Québec i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Québec i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Québec i Francuzi · Vidi više »
Fronta za oslobođenje Québeca
Fronta za oslobođenje Québeca Fronta za oslobođenje Québeca (francuski: Front de libération du Québec - FLQ) bila je socijalistička i nacionalistička teroristička grupa osnovana u 1960-ih godina 20.
Novi!!: Québec i Fronta za oslobođenje Québeca · Vidi više »
Gilles Villeneuve
Gilles Villeneuve (Berthierville, 18. siječnja 1950. – Leuven, 8. svibnja 1982.), kanadski automobilist, jedan od najvećih vozača u povijesti Formule 1.
Novi!!: Québec i Gilles Villeneuve · Vidi više »
Gornja Kanada
Provincija Gornja Kanada (fra. Province du Haut-Canada) bila je dio Britanske Kanade koju je 1791.
Novi!!: Québec i Gornja Kanada · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Québec i Grčka · Vidi više »
Gvadalupa
Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru.
Novi!!: Québec i Gvadalupa · Vidi više »
Haićani
Haićani su neo-romanski narod s Haitija, romanske grane indoeuropske jezične pordice.
Novi!!: Québec i Haićani · Vidi više »
Hokej na ledu
Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.
Novi!!: Québec i Hokej na ledu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Québec i Hrvatska · Vidi više »
Hudsonov prolaz
Hudsonov prolaz je morski prolaz koje povezuje Atlantski ocean i Labradorsko more s Hudsonovim zaljevom u Kanadi.
Novi!!: Québec i Hudsonov prolaz · Vidi više »
Hudsonov zaljev
Hudsonov zaljev je veliki zaljev na sjeveru Kanade površine 1 200 000 kilometara kvadratnih.
Novi!!: Québec i Hudsonov zaljev · Vidi više »
Hugenoti
Simbol hugenota Hugenoti su francuski protestanti, pripadnici Protestantske reformističke crkve Francuske.
Novi!!: Québec i Hugenoti · Vidi više »
Huron Indijanci
Huron, grupa plemena američkih Indijanaca porodice Iroquoian, nastanjenih u Ontariju u Kanadi, u blizini Velikih jezera.
Novi!!: Québec i Huron Indijanci · Vidi više »
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Novi!!: Québec i Indijanci · Vidi više »
Institut de la statistique du Québec
Institut de la statistique du Québec (hrvatski: Kvebečki institut za statistiku) je organizacija koju je osnovala narodna skupština Québeca 19. lipnja 1998. godine.
Novi!!: Québec i Institut de la statistique du Québec · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Québec i Iran · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Québec i Irci · Vidi više »
Iroquois Indijanci
Teritorij Irokeza oko 1650.-te godine Iroquois (Irokezi) /irinakhoiw,.
Novi!!: Québec i Iroquois Indijanci · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Québec i Irska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Québec i Italija · Vidi više »
Izvršna vlast
Izvršna vlast (egzekutiva) predstavlja vrh vlasti u političkom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika provodi.
Novi!!: Québec i Izvršna vlast · Vidi više »
Jacques Cartier
'''Jacques Cartier''' Jacques Cartier (Saint-Malo, Francuska, 31. prosinca 1491. – 1. rujna 1557.) je bio francuski istraživač i jedan od glavnih istraživača Kanade, ili točnije, unutrašnjeg područja prostora koje bi jednog dana postala ta država.
Novi!!: Québec i Jacques Cartier · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Québec i Judaizam · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Québec i Kanada · Vidi više »
Kanadska monarhija
Kanada je ustavna monarhija i dio Commonwealtha, s kraljem Karlo III. kao svojim monarhom od 8. rujna 2022. godine.
Novi!!: Québec i Kanadska monarhija · Vidi više »
Kanadski štit
Kanadski štit označen plavom bojom Kanadski štit je veliko područje potkovičastog oblika koje obuhvaća središnju i istočnu Kanadu i sjeverne dijelove SAD-a. Zauzima površinu od oko 4,6 milijuna kvadratnih kilometara što je približno polovica kanadskog teritorija.
Novi!!: Québec i Kanadski štit · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Québec i Kardinal · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Québec i Katolička Crkva · Vidi više »
Kavijar
Kavijar (iz perz. خاویار; havjar) je jedno od karakterističnih jela iz kaspijskog i crnomorskog priobalja koje se služi u kuhinji kao predjelo za kojim slijede druga jela i za doručak na kruhu premazanom maslacem.
Novi!!: Québec i Kavijar · Vidi više »
Köppenova klasifikacija klime
Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.
Novi!!: Québec i Köppenova klasifikacija klime · Vidi više »
Keltski jezici
Keltski jezici su jezici potekli od proto keltskog ili "običnog keltskog", jedne grane veće zajednice indoeuropskih jezika.
Novi!!: Québec i Keltski jezici · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Québec i Klima · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Québec i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Québec i Kršćanstvo · Vidi više »
Labradorska struja
Labradorska struja Labradorska struja je hladna morska struja u sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana između Grenlanda i istočne obale Sjeverne Amerike.
Novi!!: Québec i Labradorska struja · Vidi više »
Lara Fabian
Lara Fabian (Etterbeek, 9. siječnja 1970.) je belgijsko-talijanska pjevačica.
Novi!!: Québec i Lara Fabian · Vidi više »
Latinska Amerika
Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.
Novi!!: Québec i Latinska Amerika · Vidi više »
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Novi!!: Québec i Libanon · Vidi više »
Lojalisti (Američka revolucija)
Lojalisti su bili sjevernoamerički kolonijalisti koji su u Američkom ratu za neovisnost ostali vjerni britanskoj Kruni.
Novi!!: Québec i Lojalisti (Američka revolucija) · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Québec i London · Vidi više »
Luj XIII., kralj Francuske
Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.
Novi!!: Québec i Luj XIII., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Québec i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Novi!!: Québec i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »
Maine
Maine je američka savezna država u regiji New England.
Novi!!: Québec i Maine · Vidi više »
Major League Baseball
Major League Baseball (MLB) je najviši rang profesionalnog bejzbola u Sjedinjenim Državama i Kanadi, te je to također organizacija koja upravlja dvjema najjačim bejzbolskim ligama - Američkoj ligi (American League) (osnovanoj 1901.) i Nacionalnoj ligi (National League) (osnovanoj 1876.) koje okupljaju 30 momčadi.
Novi!!: Québec i Major League Baseball · Vidi više »
Maliseet
Maliseet (Malecite, Malécites, Skicin, St. John's Indijanci), pleme Algonquian Indijanaca u 17 stoljeću naseljeno u dolini rijeke St. John u kanadskoj provinciji New Brunswick, gdje ih prvi nalazi Samuel de Champlain.
Novi!!: Québec i Maliseet · Vidi više »
Manitoba
Manitoba je jedna od deset kanadskih pokrajina.
Novi!!: Québec i Manitoba · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Québec i Meksiko · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Québec i Metar · Vidi više »
Micmac Indijanci
Micmac Indijanci (muškarac i žena). Micmac wigwam Micmaci iz Nove Škotske Micmac wigwami Zemljopisni raspored Elsipogtog (Big Cove), zdravstvena stanica Elsipogtog Micmaca u New Brunswicku Zastava države Mikmaka Micmac (Mi'kmaq; također i kao Míkmaq, Mi'gmaq, Micmac, MicMac)), pleme američkih Indijanaca porodice Algonquian naseljeno na velikom području kanadskih provincija Newfoundland, Nova Scotia, New Brunswick i Prince Edward Island, te na otoku Cape Breton Island. Micmaci su najsrodniji Abenakima a sastoje se od konfederiranih 'bandi' ili 'distrikata', čiji potomci danas žive na mnogim kanadskim rezervatima. Francuski misionari su prvi bijelci koji u ranom 17. stoljeću dolaze s Mikmakima u kontakt. Izvorna Micmac-populacija, prema Sultzmanu, procjenjuje se na do 30,000, ali im je broj oko 1630., ponajviše zbog raznih epidemija sveden na 4,000. U novije doba, pred ulazak u novo tisućljeće u Kanadi je registrirano oko 16,000 Mikmaka, no izgleda da populacija ovog naroda u Kanadi i SAD.-u iznosi oko 25,000 (Sultzman). Oko 2,000 Micmaca živi na području Bostona i nekoliko stotina u New Yorku.
Novi!!: Québec i Micmac Indijanci · Vidi više »
Mirovni ugovor iz Utrechta
Prvo izdanje '''Utrechtskog mira''' iz 1713. godine na engleskom, španjolskom i latinskom jeziku. Mirovni ugovor iz Utrechta poznat još i kao Utrechtski mir je niz ugovora potpisanih 1713., 1714. i 1715. godine nakon rata za španjolsku baštinu.
Novi!!: Québec i Mirovni ugovor iz Utrechta · Vidi više »
Mohawk Indijanci
Thayendanegea, poglavica Mohawka Teyoninhokovrawen Poglavica Tekarihoge, poznat i kao Dekarihokenh, Ahyonwaeghs, Ahyouwaeghs ili John Brant Mohawk (Kanienkehaka) najistočnije je pleme iz saveza Irokeza nastanjeno zapadno od Schenectadyja u New Yorku.
Novi!!: Québec i Mohawk Indijanci · Vidi više »
Montagnais
Montagnais, zbirno ime algonkvinskim indijanskim bandama nastanjenih na poluotoku Labradoru u Kanadi, veoma srodni s Naskapima.
Novi!!: Québec i Montagnais · Vidi više »
Montréal
Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.
Novi!!: Québec i Montréal · Vidi više »
Montréal Canadiens
Montreal Canadiens je hokejaški klub iz Montreala u pokrajini Quebec u Kanadi.
Novi!!: Québec i Montréal Canadiens · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Québec i Musliman · Vidi više »
Mylène Farmer
Mylène Farmer (Pierrefonds kraj Montreala, 12. rujna 1961.), francuska pjevačica.
Novi!!: Québec i Mylène Farmer · Vidi više »
Nacionalizacija
Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.
Novi!!: Québec i Nacionalizacija · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Québec i Nafta · Vidi više »
Naskapi
Naskapi (Nascapee, Nenenot).- /nascapee, od montagnais naziva u značenju, "People from Where It Disappears".
Novi!!: Québec i Naskapi · Vidi više »
National Hockey League
National Hockey League (NHL) ili Ligue nationale de hockey (LNH) profesionalno je hokejaško natjecanje koje obuhvaća 24 američkih i 7 kanadskih klubova.
Novi!!: Québec i National Hockey League · Vidi više »
New Hampshire
New Hampshire savezna je država SAD-a. Nalazi se u Novoj Engleskoj, tj.
Novi!!: Québec i New Hampshire · Vidi više »
New York (savezna država)
New York je savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD-a. Ova država je veliko financijsko i trgovačko središte SAD-a, kao i značajno industrijsko središte.
Novi!!: Québec i New York (savezna država) · Vidi više »
Newfoundland i Labrador
Newfoundland i Labrador je kanadska pokrajina.
Novi!!: Québec i Newfoundland i Labrador · Vidi više »
Nezaposlenost
Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.
Novi!!: Québec i Nezaposlenost · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Québec i Nijemci · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Québec i Norveška · Vidi više »
Nova Škotska
Nova Škotska (engl.: Nova Scotia, preuzeto iz lat. naziva; franc.: Nouvelle-Écosse; škotski gaelski: Alba Nuadh), je pokrajina u Kanadi, koja se nalazi na atlantskoj obali zemlje.
Novi!!: Québec i Nova Škotska · Vidi više »
Nova Francuska
Nova Francuska (francuski: Nouvelle-France) bila je kolonija francuskog kraljevstva u Sjevernoj Americi, koja je postojala od 1534. do 1763. godine.
Novi!!: Québec i Nova Francuska · Vidi više »
Novi Brunswick
Novi Brunswick Legislative Building in Fredericton Novi Brunswick (engleski: New Brunswick, francuski: Nouveau-Brunswick) je jedna od deset pokrajina u Kanadi, te jedina od svih pokrajina u kojoj su ustavno službeni i engleski i francuski jezik.
Novi!!: Québec i Novi Brunswick · Vidi više »
Oïlski jezici
Oilski jezici (privatni kod), jedan od dva ogranka romanskih jezika uže galoretijske skupine koja obuhvaća (6) jezika rasprostranjenih poglavito u Francuskoj, dijelu Belgije i nekim prekomorskim zemljama.
Novi!!: Québec i Oïlski jezici · Vidi više »
Oluja
Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.
Novi!!: Québec i Oluja · Vidi više »
Ontario
Slapovi Niagare - Ontario Ontario je najmnogoljudnija pokrajina Kanade.
Novi!!: Québec i Ontario · Vidi više »
Ottawa (rijeka)
Ottawa (franc.: Rivière des Outaouais; Algonquin: Kichisìpi) je rijeka u Kanadi, pritoka Saint Lawrence.
Novi!!: Québec i Ottawa (rijeka) · Vidi više »
Paritet kupovne moći
BDP po glavi stanovnika, usklađen s paritetom kupovne moći u svijetu, 2014. Paritet kupovne moći (engleski: purchasing power parity, skraćeno PPP) odnos je općih indeksa cijena među državama koji služe za korekciju službenih tečajeva.
Novi!!: Québec i Paritet kupovne moći · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Québec i Pariz · Vidi više »
Pokrajine i teritoriji Kanade
Podjela Kanade U političkoj podjeli na prvoj razini, Kanada se dijeli na pokrajine i teritorije.
Novi!!: Québec i Pokrajine i teritoriji Kanade · Vidi više »
Pontiac (poglavica)
Poglavica '''Pontiac''' Pontiac (otprilike 1714. – 20. travnja 1769.) je bio američki indijanski poglavica plemena Ottawa upamćen po borbi protiv britanske okupacije regije oko Velikih jezera.
Novi!!: Québec i Pontiac (poglavica) · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Québec i Pravoslavlje · Vidi više »
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Novi!!: Québec i Prirodni plin · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Québec i Protestantizam · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Québec i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Québec (grad)
Québec (fr., također Ville de Québec, neslužbeno engleski Quebec City) glavni je grad istoimene kanadske provincije Québec, u kojoj je i treći najveći grad (nakon Montréala i Lavala).
Novi!!: Québec i Québec (grad) · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Québec i Ribolov · Vidi više »
Rijeka sv. Lovrijenca
Rijeka sv.
Novi!!: Québec i Rijeka sv. Lovrijenca · Vidi više »
Ruanda
Ruanda je država u Jezerskoj regiji središnje Afrike, bez izlaza na more.
Novi!!: Québec i Ruanda · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Québec i Rusija · Vidi više »
Seattle, Washington
Seattle (hrvatski izgovor: sijetl) lučki je grad na sjeverozapadu SAD-a, u državi Washington.
Novi!!: Québec i Seattle, Washington · Vidi više »
Sedmogodišnji rat
Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.
Novi!!: Québec i Sedmogodišnji rat · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Québec i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Novi!!: Québec i Sjeverna Afrika · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Québec i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Québec i Sjeverno more · Vidi više »
Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini
Službeni logotip predstavlja spojene zastave SAD-a, Meksika i Kanade. NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (eng. North American Free Trade Agreement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija.
Novi!!: Québec i Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Québec i Snijeg · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Québec i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Québec i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu (1632.)
Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu je potpisan 29. ožujka 1632. godine.
Novi!!: Québec i Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu (1632.) · Vidi više »
Stephen Harper
Stephen Joseph Harper (Toronto, 30. travnja 1959.), bivši predsjednik Vlade Kanade i vođa Konzervativne stranke.
Novi!!: Québec i Stephen Harper · Vidi više »
Sveti Petar i Mikelon
Sveti Petar i Mikelon (francuski: Saint-Pierre-et-Miquelon) je prekomorski teritorij Francuske koji se sastoji od nekoliko manjih otoka, a nalazi se 25 km južno od istočne pokrajine i otoka Terre-Neuve (engleski: Newfoundland), na istočnoj obali Kanade.
Novi!!: Québec i Sveti Petar i Mikelon · Vidi više »
Svjetska trgovinska organizacija
Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.
Novi!!: Québec i Svjetska trgovinska organizacija · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Québec i Talijani · Vidi više »
Tornado
Tornado u SAD-u Tornado je zračni vrtlog razorne snage.
Novi!!: Québec i Tornado · Vidi više »
Toronto
Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.
Novi!!: Québec i Toronto · Vidi više »
Toulouse
Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Québec i Toulouse · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Québec i Turizam · Vidi više »
Ubisoft
Ubisoft Entertainment izdavačka je kuća za računalne igre i videoigre sa sjedištem u Montreuilu, Francuska.
Novi!!: Québec i Ubisoft · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Québec i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Velika jezera
Velika jezera (engleski: The Great Lakes) su skupina povezanih jezera na granici SAD-a i Kanade.
Novi!!: Québec i Velika jezera · Vidi više »
Velika nagrada Belgije
Velika nagrada Belgije je automobilistička utrka Formule 1, koju je odobrila Međunarodna automobilistička federacija.
Novi!!: Québec i Velika nagrada Belgije · Vidi više »
Velika nagrada Kanade
Bez opisa.
Novi!!: Québec i Velika nagrada Kanade · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Novi!!: Québec i Venezuela · Vidi više »
Vermont
je savezna država SAD-a. Glavni grad države je Montpelier.
Novi!!: Québec i Vermont · Vidi više »
Videoigra
Snimak svemirske znanstveno-fantastične videoigre EVE Online. Videoigra je interaktivni elektronički računalni program namijenjen za zabavu.
Novi!!: Québec i Videoigra · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Québec i Vikinzi · Vidi više »
Wales
Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.
Novi!!: Québec i Wales · Vidi više »
Westminsterski sustav
Westminsterska palača, sjedište britanskog paralamenta. Westminsterski sustav je naziv za parlamentarni sustav odnosno društveno-političko uređenje karakteristično za Ujedinjeno Kraljevstvo i države negdašnjeg Britanskog Carstva, koje obilježava ceremonijalni poglavar države, najčešće pripadnik Britanske kraljevske obitelji, podređenost izvršne vlasti parlamentu i dvostranačju, odnosno čvrstoj podjeli na vladajuću stranku i parlamentarnu oporbu.
Novi!!: Québec i Westminsterski sustav · Vidi više »
Zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast ili legislativa je naziv za granu vlasti čija je funkcija donošenje zakona.
Novi!!: Québec i Zakonodavna vlast · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Québec i 1. srpnja · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Québec i 15. srpnja · Vidi više »
1534.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1534. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1535. · Vidi više »
1543.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1543. · Vidi više »
1600.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1600. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1612. · Vidi više »
1627.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1627. · Vidi više »
1629.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1629. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1632. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1642. · Vidi više »
1663.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1663. · Vidi više »
1666.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1666. · Vidi više »
1672.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1672. · Vidi više »
1687.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1687. · Vidi više »
1701.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1701. · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1713. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1755. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1756. · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1759. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1760. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1763. · Vidi više »
1766.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1766. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1770. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1774. · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1777. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1791. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1834. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1837. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1840. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1843. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1849. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1852. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1864. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1867. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1875. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1887. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1910. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1917. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1920-ih · Vidi više »
1930-ih
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1930-ih · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1931. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1939. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1944. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1959. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1960-ih · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1961. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1970. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1982. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Québec i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Québec i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Québec i 1997. · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Québec i 20. siječnja · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Québec i 20. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Québec i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Québec i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Québec i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Québec i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Québec i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Québec i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Québec i 2008. · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Québec i 30. listopada · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Québec i 4. studenoga · Vidi više »
