Brže od pregledniku!
110 odnosi: Alepski bor, Anđeo, Antički Rim, Arheologija, Atila, Šuma, Četinjače, Banjol, Barbat na Rabu, Barbatski kanal, Barok, Benediktinci, Bizant, Bjelogorica, Bronca, Bura, Cres, Crni bor, Družba Isusova, Dubrovnik, Etnografija, Filozof, Fizičar, Fliš, Franjevci, Geomorfologija, Gotika, Grčka, Groblje, Hektar, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Istok, Ivan Krstitelj Rabljanin, Jadransko more, Jug, Kampor, Klaudije Ptolemej, Knjižnica, Kontinentska klima, Križ, Krk, Kvarnerski zaljev, Lapor, Latinski jezik, Lopar, Makija, Markantun de Dominis, Matematičar, ..., Mletačka Republika, Mozaik, Mundanije, Obala, Opatija (redovnička ustanova), Otok, Palit, Pinija, Piran, Pješčenjak, Pošumljavanje, Poliptih, Polumjesec, Pravdoje Belija, Primorski bor, Primorsko-goranska županija, Pseudo-Skilak, Rab (grad), Renesansa, Rim, Samostan, San Marino, Sarkofag, Split, Sredozemlje, Sredozemna klima, Stijena, Supetarska Draga, Sveti Marin, Tehnologija, Turizam, Turizam u Hrvatskoj, Umjetnost, Vegetacija Hrvatske, Zadar, Zlatarstvo, 1059., 13. stoljeće, 1343., 14. stoljeće, 1446., 1448., 1452., 1458., 1466., 1470., 1472., 1506., 1540., 1560., 1598., 1624., 1669., 1890., 19. stoljeće, 1969., 301., 366., 4. stoljeće pr. Kr., 9. siječnja. Proširite indeks (60 više) »
Alepski bor
Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Rab i Alepski bor · Vidi više »
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Novi!!: Rab i Anđeo · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Rab i Antički Rim · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Rab i Arheologija · Vidi više »
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Novi!!: Rab i Atila · Vidi više »
Šuma
Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.
Novi!!: Rab i Šuma · Vidi više »
Četinjače
Četinjače (lat. Pinophyta) su skupina biljaka koje pripadaju u golosjemenjače i obuhvaćaju 630 suvremenih vrsta.
Novi!!: Rab i Četinjače · Vidi više »
Banjol
Banjol je naselje na otoku Rabu.
Novi!!: Rab i Banjol · Vidi više »
Barbat na Rabu
Barbat na Rabu je naselje na otoku Rabu.
Novi!!: Rab i Barbat na Rabu · Vidi više »
Barbatski kanal
Dolin i Barbatski kanal, pogled s otoka Raba Barbatski kanal je tjesnac u Jadranskom moru koji dijeli otoke Rab (sjeveroistočna obala kanala) i Dolin (na jugozapadu).
Novi!!: Rab i Barbatski kanal · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Rab i Barok · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Rab i Benediktinci · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Rab i Bizant · Vidi više »
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Novi!!: Rab i Bjelogorica · Vidi više »
Bronca
Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).
Novi!!: Rab i Bronca · Vidi više »
Bura
Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.
Novi!!: Rab i Bura · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Rab i Cres · Vidi više »
Crni bor
Crni bor (lat. Pinus nigra) je crnogorično drvo iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Rab i Crni bor · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Rab i Družba Isusova · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Rab i Dubrovnik · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Rab i Etnografija · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Rab i Filozof · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Rab i Fizičar · Vidi više »
Fliš
Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.
Novi!!: Rab i Fliš · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Rab i Franjevci · Vidi više »
Geomorfologija
Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.
Novi!!: Rab i Geomorfologija · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Rab i Gotika · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Rab i Grčka · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Rab i Groblje · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Rab i Hektar · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Rab i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Rab i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Rab i Hrvatski jezik · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Rab i Istok · Vidi više »
Ivan Krstitelj Rabljanin
Tehničkim muzejem u Zagrebu Ivan Krstitelj Rabljanin (Rab, oko 1470. – Dubrovnik, 18. svibnja 1540.Sukno, Đ., Po dragome kraju, Ulicama moga grada // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić,. Zagreb: Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., str. 138.), znameniti hrvatski ljevač bronce, tehnolog i umjetnik.
Novi!!: Rab i Ivan Krstitelj Rabljanin · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Rab i Jadransko more · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Rab i Jug · Vidi više »
Kampor
Kampor je naselje na otoku Rabu.
Novi!!: Rab i Kampor · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Rab i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Rab i Knjižnica · Vidi više »
Kontinentska klima
južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.
Novi!!: Rab i Kontinentska klima · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Rab i Križ · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Rab i Krk · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Rab i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Lapor
Lapor Lopar na Rabu je građen od od eocenskih lapora i pješčenjaka. Lapor (ili tupina, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.) je siva ili žućkasta sitnozrnata sedimentna stijena koja se sastoji od kalcita i gline u različitim omjerima.
Novi!!: Rab i Lapor · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Rab i Latinski jezik · Vidi više »
Lopar
Lopar je općina u Primorsko-goranskoj županiji, na sjeverozapadnoj strani otoka Raba.
Novi!!: Rab i Lopar · Vidi više »
Makija
Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.
Novi!!: Rab i Makija · Vidi više »
Markantun de Dominis
Naslovnica Dominisove knjige ''Eurip ili o plimi i oseci mora'' Markantun de Dominis (hrv. Marko Antun Domnianić ili Marko Antun Gospodnetić, Rab, 1560. - Rim, 8. rujna 1624.), hrvatski isusovac, polihistor, matematičar, fizičar i filozof.
Novi!!: Rab i Markantun de Dominis · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Rab i Matematičar · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Rab i Mletačka Republika · Vidi više »
Mozaik
Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.
Novi!!: Rab i Mozaik · Vidi više »
Mundanije
Mundanije je naselje na otoku Rabu.
Novi!!: Rab i Mundanije · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Rab i Obala · Vidi više »
Opatija (redovnička ustanova)
Opatija Monte Cassino u Laciju (Italija), što ju je osnovao sveti Benedikt Opatija je autonomna (sui juris) redovnička ustanova kojom upravlja opat ili opatica.
Novi!!: Rab i Opatija (redovnička ustanova) · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Rab i Otok · Vidi više »
Palit
Palit je naselje na otoku Rabu.
Novi!!: Rab i Palit · Vidi više »
Pinija
Pinija, pinj ili pitomi bor (Pinus pinea) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Rab i Pinija · Vidi više »
Piran
Piran (tal. Pirano) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji na Jadranskoj obali Piranskog zaljeva.
Novi!!: Rab i Piran · Vidi više »
Pješčenjak
Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.
Novi!!: Rab i Pješčenjak · Vidi više »
Pošumljavanje
Pošumljene površine Pošumljavanje je umjetno podizanje šuma sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena na površinama, koje su dugi niz godina bile bez šume.
Novi!!: Rab i Pošumljavanje · Vidi više »
Poliptih
Gentskog oltara. Drugačiji prikaz dobiva se kada su krila zatvorena. Poliptih (od grčkog polu- "mnogo" + ptychē "preklop") se općenito odnosi na sliku (obično stolnu sliku) koja se dijeli na četiri ili više dijelova, ili ploča.
Novi!!: Rab i Poliptih · Vidi više »
Polumjesec
Polumjesec Kip polumjeseca na jednom od kvadrata U umjetnosti i simbolizmu, polumjesec je naziv za oblik koji nastaje kada se iz kruga isječe manji krug na način da ostatak bude oblik omeđen dvama lukovima različitih promjera.
Novi!!: Rab i Polumjesec · Vidi više »
Pravdoje Belija
Pravdoje Belija (Justus Belia), šumarski stručnjak, r. 2.
Novi!!: Rab i Pravdoje Belija · Vidi više »
Primorski bor
Primorski bor (lat. Pinus pinaster) udomaćen je u zapadnoj i jugozapadnoj regiji Mediterana.
Novi!!: Rab i Primorski bor · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Rab i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Pseudo-Skilak
Pseudo-Skilak (sredina 4. stoljeća pr. Kr.), starogrčki je anonimni zemljopisac, M. Križman: Pseudo Skilak Pseudo-Skilak, u znanosti uobičajen pseudonim anonimnoga zemljopisca...Njegovo djelo Peripl.
Novi!!: Rab i Pseudo-Skilak · Vidi više »
Rab (grad)
Rab je grad u zapadnoj Hrvatskoj na otoku Rabu.
Novi!!: Rab i Rab (grad) · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Rab i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Rab i Rim · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Rab i Samostan · Vidi više »
San Marino
San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.
Novi!!: Rab i San Marino · Vidi više »
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Novi!!: Rab i Sarkofag · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Rab i Split · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Rab i Sredozemlje · Vidi više »
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Novi!!: Rab i Sredozemna klima · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Rab i Stijena · Vidi više »
Supetarska Draga
Supetarska Draga je naselje na otoku Rabu.
Novi!!: Rab i Supetarska Draga · Vidi više »
Sveti Marin
Sveti Marin (? – 366.), podrijetlom s otoka Raba, osnovao je 301. godine republiku San Marino, najstariju postojeću Republiku.
Novi!!: Rab i Sveti Marin · Vidi više »
Tehnologija
Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.
Novi!!: Rab i Tehnologija · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Rab i Turizam · Vidi više »
Turizam u Hrvatskoj
Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.
Novi!!: Rab i Turizam u Hrvatskoj · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Rab i Umjetnost · Vidi više »
Vegetacija Hrvatske
Vegetacija Hrvatske obuhvaća oko 4 266 vrsta vaskularnih biljaka, a po svom fitogeografskom položaju Hrvatska spada i kontinentalnim i mediteranskim dijelom u šumsko područje Europe.
Novi!!: Rab i Vegetacija Hrvatske · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Rab i Zadar · Vidi više »
Zlatarstvo
Zlatarstvo je obrt koji je specijaliziran za rad sa zlatom i/ili drugim plemenitim kovinama (srebro, platina, titanij, niobij i tantal).Od najstarijih vremena do danas tehnologija izrade nakita od plemenitih metala vrlo se malo izmijenila.
Novi!!: Rab i Zlatarstvo · Vidi više »
1059.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1059. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 13. stoljeće · Vidi više »
1343.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1343. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 14. stoljeće · Vidi više »
1446.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1446. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1448. · Vidi više »
1452.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1452. · Vidi više »
1458.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1458. · Vidi više »
1466.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1466. · Vidi više »
1470.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1470. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1472. · Vidi više »
1506.
1506. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Rab i 1506. · Vidi više »
1540.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1540. · Vidi više »
1560.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1560. · Vidi više »
1598.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1598. · Vidi više »
1624.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1624. · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1669. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1890. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 19. stoljeće · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 1969. · Vidi više »
301.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 301. · Vidi više »
366.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 366. · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Rab i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
9. siječnja
9.
Novi!!: Rab i 9. siječnja · Vidi više »
