Brže od pregledniku!
28 odnosi: Aktinij, Alfa-čestica, Arkansas, Bazalt, Fenol, Fluor, Granit, Izotop, Kancerogen, Kisik, Kondenzacija, Ksenon, Lava, Minerali, Plin, Plutonij, Radij, Radioaktivnost, Radioluminiscencija, Soli, Tkivo, Torij, Uranij, Vapnenac, Vodik, Vrijeme poluraspada, Vulkan, 1900..
Aktinij
Francuski kemičar André-Louis Debierne najavio je otkriće novog elementa 1899.
Novi!!: Radon i Aktinij · Vidi više »
Alfa-čestica
Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. atomskih jezgri. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja. Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. beta-čestice). Alfa-čestica ili α-čestica je jezgra atoma helija složena od dvaju protona i dvaju neutrona.
Novi!!: Radon i Alfa-čestica · Vidi više »
Arkansas
Arkansas je savezna država SAD-a koja se nalazi u južnom dijelu zemlje.
Novi!!: Radon i Arkansas · Vidi više »
Bazalt
Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.
Novi!!: Radon i Bazalt · Vidi više »
Fenol
Fenol (Dva načina označavanja aromatskog prstena) Fenol ili karbolna kiselina organski je spoj kemijske formule C6H5OH.
Novi!!: Radon i Fenol · Vidi više »
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Novi!!: Radon i Fluor · Vidi više »
Granit
rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.
Novi!!: Radon i Granit · Vidi više »
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Novi!!: Radon i Izotop · Vidi više »
Kancerogen
GHS piktogram kojim se označvaju kancerogene smjese i tvari. Kancerogen je tvar ili smjesa tvari koja izaziva rak ili povećava pojavnost raka.
Novi!!: Radon i Kancerogen · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Radon i Kisik · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Radon i Kondenzacija · Vidi više »
Ksenon
Ksenon su 1898.
Novi!!: Radon i Ksenon · Vidi više »
Lava
Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.
Novi!!: Radon i Lava · Vidi više »
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Novi!!: Radon i Minerali · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Radon i Plin · Vidi više »
Plutonij
Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.
Novi!!: Radon i Plutonij · Vidi više »
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Novi!!: Radon i Radij · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Radon i Radioaktivnost · Vidi više »
Radioluminiscencija
satova. Radioluminiscencija se koristi i kao izvor svjetlosti. Polarna svjetlost je također radioluminescencija. Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima. Radioluminiscencija je vrsta luminiscencije koja je izazvana ionizirajućim zračenjem.
Novi!!: Radon i Radioluminiscencija · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Radon i Soli · Vidi više »
Tkivo
emfizema pluća. Tkiva predstavljaju komplekse morfološki i fiziološki istovrsnih stanica zajedničkog porijekla i određene i vrlo često specifične funkcije.
Novi!!: Radon i Tkivo · Vidi više »
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Novi!!: Radon i Torij · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Radon i Uranij · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Radon i Vapnenac · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Radon i Vodik · Vidi više »
Vrijeme poluraspada
vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Radon i Vrijeme poluraspada · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Radon i Vulkan · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Radon i 1900. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Rn.
