Brže od pregledniku!Sličnosti između Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska
Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska imaju 70 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alija Izetbegović, Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992., Baščaršija, Banja Luka, Bihać, Bileća, Biljana Plavšić, Blagoje Adžić, Bosanska krajina, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina, Brčko distrikt BiH, Daytonski sporazum, Derventa, Drvar, Etničko čišćenje, Europska unija, Federacija Bosne i Hercegovine, Genocid u Srebrenici, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Istočna Hercegovina, Jugoslavenska narodna armija, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Momčilo Krajišnik, Mostar, Narodna skupština Republike Srpske, ..., Nikola Koljević, Novi Travnik, Odžak, Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990., Operacija Oluja, Podrinje, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo SFRJ, Radovan Karadžić, Raspad SFRJ, Rat u Bosni i Hercegovini, Ratko Mladić, Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine, Republika Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Sandžak, Sarajevo, Savezna Republika Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slobodan Milošević, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Srbi, Srbi Bosne i Hercegovine, Srbija, Srebrenica, Srpska autonomna oblast, Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina), Srpska pravoslavna Crkva, Stranka demokratske akcije, Travnik, Vojska Jugoslavije, Vojska Republike Srpske, Zelene beretke (BiH), 1. ožujka, 1992., 7. travnja. Proširite indeks (40 više) »
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Alija Izetbegović i Rat u Bosni i Hercegovini · Alija Izetbegović i Republika Srpska ·
Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992.
Sarajlije pod snajperima ispred Skupštine Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992. godine su započeli kao reakcija na političku situaciju u Bosni i Hercegovini koja se iz dana u dan sve više zaoštravala i prijetila otvorenim ratom.
Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992. i Rat u Bosni i Hercegovini · Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992. i Republika Srpska ·
Baščaršija
Baščaršija Baščaršija je stara sarajevska čaršija, te povijesno i kulturno središte grada.
Baščaršija i Rat u Bosni i Hercegovini · Baščaršija i Republika Srpska ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini · Banja Luka i Republika Srpska ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Rat u Bosni i Hercegovini · Bihać i Republika Srpska ·
Bileća
Bileća je općina u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bileća i Rat u Bosni i Hercegovini · Bileća i Republika Srpska ·
Biljana Plavšić
Biljana Plavšić (Tuzla, 7. srpnja 1930.) bosanskohercegovačka je političarka i sveučilišna profesorica srpskog podrijetla.
Biljana Plavšić i Rat u Bosni i Hercegovini · Biljana Plavšić i Republika Srpska ·
Blagoje Adžić
Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932. – Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.
Blagoje Adžić i Rat u Bosni i Hercegovini · Blagoje Adžić i Republika Srpska ·
Bosanska krajina
Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.
Bosanska krajina i Rat u Bosni i Hercegovini · Bosanska krajina i Republika Srpska ·
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Bosanski Šamac i Rat u Bosni i Hercegovini · Bosanski Šamac i Republika Srpska ·
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Bosanski Brod i Rat u Bosni i Hercegovini · Bosanski Brod i Republika Srpska ·
Bosansko Grahovo
Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosansko Grahovo i Rat u Bosni i Hercegovini · Bosansko Grahovo i Republika Srpska ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini · Bosna i Hercegovina i Republika Srpska ·
Brčko distrikt BiH
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, zasebna administrativno-upravna jedinica u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj, nego državi Bosni i Hercegovini, odnosno u administrativno-pravnom smislu to je kondominij oba entiteta.
Brčko distrikt BiH i Rat u Bosni i Hercegovini · Brčko distrikt BiH i Republika Srpska ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Daytonski sporazum i Rat u Bosni i Hercegovini · Daytonski sporazum i Republika Srpska ·
Derventa
Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Derventa i Rat u Bosni i Hercegovini · Derventa i Republika Srpska ·
Drvar
Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom.
Drvar i Rat u Bosni i Hercegovini · Drvar i Republika Srpska ·
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Etničko čišćenje i Rat u Bosni i Hercegovini · Etničko čišćenje i Republika Srpska ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Rat u Bosni i Hercegovini · Europska unija i Republika Srpska ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Federacija Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini · Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ·
Genocid u Srebrenici
Potočari, 11. srpnja 2007. Bošnjaka Srebrenice koji čekaju na identifikaciju Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu su Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.
Genocid u Srebrenici i Rat u Bosni i Hercegovini · Genocid u Srebrenici i Republika Srpska ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini · Hrvati Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Rat u Bosni i Hercegovini · Hrvatska i Republika Srpska ·
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Republika Srpska ·
Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.
Istočna Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini · Istočna Hercegovina i Republika Srpska ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Jugoslavenska narodna armija i Rat u Bosni i Hercegovini · Jugoslavenska narodna armija i Republika Srpska ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rat u Bosni i Hercegovini · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Republika Srpska ·
Momčilo Krajišnik
Momčilo Krajišnik (srp. Момчило Крајишник; Sarajevo, 20. siječnja 1945. – Banja Luka, 15. rujna 2020.), bio je bosanskohercegovački političar srpskog podrijetla, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.
Momčilo Krajišnik i Rat u Bosni i Hercegovini · Momčilo Krajišnik i Republika Srpska ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Mostar i Rat u Bosni i Hercegovini · Mostar i Republika Srpska ·
Narodna skupština Republike Srpske
Amblem Republike Srpske Dom Narodne skupštine Republike Srpske Narodna skupština Republike Srpske je nositeljica zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Narodna skupština Republike Srpske i Rat u Bosni i Hercegovini · Narodna skupština Republike Srpske i Republika Srpska ·
Nikola Koljević
Nikola Koljević (Banja Luka, 1936. Beograd, 1997.) srpski je političar iz Bosne i Hercegovine rođen 1936.
Nikola Koljević i Rat u Bosni i Hercegovini · Nikola Koljević i Republika Srpska ·
Novi Travnik
Novi Travnik je općina u središtu Županije Središnja Bosna na nadmorskoj visini od 516 metara.
Novi Travnik i Rat u Bosni i Hercegovini · Novi Travnik i Republika Srpska ·
Odžak
Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine.
Odžak i Rat u Bosni i Hercegovini · Odžak i Republika Srpska ·
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.
Opći izbori u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini 1990. održani su 18. studenoga 1990. Izbori su bili su prvi višestranački i demokratski izbori nakon parlamentarnih izbora u Kraljevini Jugoslaviji 1938., ali i jedini održani prije proglašenja neovisnosti.
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990. i Rat u Bosni i Hercegovini · Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990. i Republika Srpska ·
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Operacija Oluja i Rat u Bosni i Hercegovini · Operacija Oluja i Republika Srpska ·
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Podrinje i Rat u Bosni i Hercegovini · Podrinje i Republika Srpska ·
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosna i Hercegovina od proglašenja njene nezavisnosti do Daytonskog sporazuma.
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini · Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ·
Predsjedništvo SFRJ
Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.
Predsjedništvo SFRJ i Rat u Bosni i Hercegovini · Predsjedništvo SFRJ i Republika Srpska ·
Radovan Karadžić
Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.
Radovan Karadžić i Rat u Bosni i Hercegovini · Radovan Karadžić i Republika Srpska ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Raspad SFRJ i Rat u Bosni i Hercegovini · Raspad SFRJ i Republika Srpska ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Rat u Bosni i Hercegovini i Rat u Bosni i Hercegovini · Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska ·
Ratko Mladić
Ratko Mladić (srp.: Ратко Младић; Božanovići kod Kalinovika, 12. ožujka 1942. osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana 26. svibnja 2011. uhićen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prvostupanjskom je presudom 22. studenoga 2017. Ratka Mladića osudio na kaznu doživotnoga zatvora, za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i za ratne zločin (po četiri točke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske. Konačnom presudom u Haagu 8. lipnja 2021. potvrđena mu je prvostupanjska presuda, tj. kazna doživotnog zatvora.
Rat u Bosni i Hercegovini i Ratko Mladić · Ratko Mladić i Republika Srpska ·
Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine
Glasački listić Referenduma Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine održavan je od 29. veljače do 1. ožujka 1992. Glasovalo je ukupno 2.073.568 glasača (izlaznost 63,7 %).
Rat u Bosni i Hercegovini i Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine · Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ·
Republika Bosna i Hercegovina
Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.
Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Bosna i Hercegovina · Republika Bosna i Hercegovina i Republika Srpska ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska · Republika Srpska i Republika Srpska ·
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska Krajina · Republika Srpska i Republika Srpska Krajina ·
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Rat u Bosni i Hercegovini i Sandžak · Republika Srpska i Sandžak ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Rat u Bosni i Hercegovini i Sarajevo · Republika Srpska i Sarajevo ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Rat u Bosni i Hercegovini i Savezna Republika Jugoslavija · Republika Srpska i Savezna Republika Jugoslavija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Rat u Bosni i Hercegovini i Sjedinjene Američke Države · Republika Srpska i Sjedinjene Američke Države ·
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Rat u Bosni i Hercegovini i Sjeverna Makedonija · Republika Srpska i Sjeverna Makedonija ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Rat u Bosni i Hercegovini i Slobodan Milošević · Republika Srpska i Slobodan Milošević ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Rat u Bosni i Hercegovini i Slovenija · Republika Srpska i Slovenija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Republika Srpska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Republika Srpska i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Rat u Bosni i Hercegovini i Srbi · Republika Srpska i Srbi ·
Srbi Bosne i Hercegovine
Etnička karta po naseljenim mjestima 2013. godine: većinski srpska naselja označena su plavom bojom Srbi su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
Rat u Bosni i Hercegovini i Srbi Bosne i Hercegovine · Republika Srpska i Srbi Bosne i Hercegovine ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Rat u Bosni i Hercegovini i Srbija · Republika Srpska i Srbija ·
Srebrenica
Srebrenica je grad i općina u Republici Srpskoj, BiH.
Rat u Bosni i Hercegovini i Srebrenica · Republika Srpska i Srebrenica ·
Srpska autonomna oblast
Srpska autonomna oblast (skraćeno SAO) je naziv za samoproglašene teritorijalno-političke tvorevine osnivane na području Hrvatske i BiH 1990. i 1991. tijekom raspada SFRJ, u funkciji širenja Srbije.
Rat u Bosni i Hercegovini i Srpska autonomna oblast · Republika Srpska i Srpska autonomna oblast ·
Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)
Srpska demokratska stranka (SDS; srp. Српска демократска странка, skraćeno: СДС) je konzervativna stranka Srba Bosne i Hercegovine koja je osnovana u lipnju 1990., kada su osnivane ostale nacionalne stranke u BiH.
Rat u Bosni i Hercegovini i Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina) · Republika Srpska i Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina) ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Rat u Bosni i Hercegovini i Srpska pravoslavna Crkva · Republika Srpska i Srpska pravoslavna Crkva ·
Stranka demokratske akcije
Stranka demokratske akcije (SDA) konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije.
Rat u Bosni i Hercegovini i Stranka demokratske akcije · Republika Srpska i Stranka demokratske akcije ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Rat u Bosni i Hercegovini i Travnik · Republika Srpska i Travnik ·
Vojska Jugoslavije
Grb vojske Srbije i Crne Gore Vojska Jugoslavije je bila jedna od oružanih snaga nastalih iz Jugoslavenske narodne armije, te je preuzela onaj dio postrojbi i naoružanja JNA koji se u svibnju 1992.
Rat u Bosni i Hercegovini i Vojska Jugoslavije · Republika Srpska i Vojska Jugoslavije ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Rat u Bosni i Hercegovini i Vojska Republike Srpske · Republika Srpska i Vojska Republike Srpske ·
Zelene beretke (BiH)
Zelene beretke su bile samoorganizirane paravojne jedinice u Bosni i Hercegovini.
Rat u Bosni i Hercegovini i Zelene beretke (BiH) · Republika Srpska i Zelene beretke (BiH) ·
1. ožujka
1.
1. ožujka i Rat u Bosni i Hercegovini · 1. ožujka i Republika Srpska ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Rat u Bosni i Hercegovini · 1992. i Republika Srpska ·
7. travnja
7.
7. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini · 7. travnja i Republika Srpska ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska
Usporedba između Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska
Rat u Bosni i Hercegovini ima 532 odnose, a Republika Srpska ima 103. Kao što im je zajedničko 70, Jaccard indeks 11.02% = 70 / (532 + 103).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
