Brže od pregledniku!
113 odnosi: Aachen, Aistulf, Alarik I., Aleksander Aleksandrovič Blok, Amalasunta, Arijanska krstionica, Arijanstvo, Arminije, Autokefalna Crkva, Barok, Bazilika Svetog Apolinarija u Classi, Bazilika svetog Vitalea, Belizar, Bizant, Bologna, Cisalpinska Republika, Dante Alighieri, Dubrovnik, Egzarh, Emilia-Romagna, Ferrara, Francuska, Gaj Julije Cezar, George Gordon Byron, Grad, Hadrijan I., Hermann Hesse, Honorije, Hrvatska, Istočni Goti, Italija, Jadransko more, Justinijan I. Veliki, Karlo Veliki, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Langobardi, Mađarska, Marko Antonije, Mauzolej Gale Placidije, Metar, Milano, Mletačka Republika, Mozaik, Nadbiskup, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Neoklasicizam, Neonova krstionica, Njemačka, Norveška, Nova bazilika Svetog Apolinarija, ..., Odoakar, Općina, Oscar Wilde, Ostrogotsko Kraljevstvo, Pad, Papa, Papinska Država, Pipin Mali, Pompeji, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Projekt Gutenberg, Ranokršćanska umjetnost, Ravenski egzarhat, Rim, Rimini, Rimska mornarica, Rimska Republika, Romagna, Rubikon, Speyer, Srednji vijek, Stjepan II., Sveta Eufemija, Szekszárd, Talijanski ratovi, Tønsberg, Teodorik Veliki, Teodorikov mauzolej, Teodozije I. Veliki, Teodozije II., Trajan, Ujedinjenje Italije, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umbri, Valentinijan III., Venecija, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, Zenon, bizantski car, 1198., 1275., 1321., 1440., 1457., 16. stoljeće, 1671., 1683., 1819., 1821., 1859., 1996., 2. stoljeće, 402., 45. pr. Kr., 49. pr. Kr., 493., 525., 532., 535., 540., 712., 751., 89. pr. Kr.. Proširite indeks (63 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Ravenna i Aachen · Vidi više »
Aistulf
Aistulf (? - 756.) bio je vojvoda Friulija od 744, vojvoda Spoleta od 751.
Novi!!: Ravenna i Aistulf · Vidi više »
Alarik I.
Ludwiga Thierscha Alarik I. (got. Alareiks) je bio vizigotski kralj između 395. i 410. godine.
Novi!!: Ravenna i Alarik I. · Vidi više »
Aleksander Aleksandrovič Blok
Aleksander Aleksandrovič Blok Aleksander Aleksandrovič Blok (rus. Александр Александрович Блок, (Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 16. studenoga (po julijanskom), 28. studenoga (po gregorijanskom) 1880. – Petrograd, RSFRS, 7. kolovoza 1921.) je bio ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma. Odgojen u izrazito intelektualnoj sredini svoje porodice, upoznao se zarana s najboljim dostignućima ruskog i europskog pjesništva kao i modernog lirskog izraza. U književnost ulazi simbolističkim Pjesmama o divnoj dami (Stihi o prekrasnoj dami 1898. – 1904.) u kojima obrađuje mistično-religioznu tematiku i u melodioznim stihovima punima nedorečenostiuspijeva izraziti nedefiniranetežnje svoje generacije za nedostižnim idealom. Postupno se u njegovu poeziju počinje uvlačiti oštar smisao za životnu realnost i tematika se proširuje motivima iz gradskog života. Pod utjecajem revolucionarnih gibanja u Rusiji, pjesnik napušta konačno i svoju društvenu izolaciju, priključuje se naprednim strujama i u svojoj najpoznatijoj poemi Dvanaestorica (Dvenadact, 1918.) daje grandioznu simboličnu viziju revolucije. Stilski, Blok u toj poemi obogaćuje rafiniranu tehniku svog simbolističnog izraza (muzikalnost i ritmička raznolikost stiha, metaforika i simbolika) smionim miješanjem različitih stilova i tehnika (ubacivanjem žargona, parola, satire i parodija, folklornih elemenata itd.), te postaje jednim od preteča moderene europske poezije.
Novi!!: Ravenna i Aleksander Aleksandrovič Blok · Vidi više »
Amalasunta
Amalasunta (??? - 535.) bila je kćer ostrogotskog kralja Teodorika Velikog.
Novi!!: Ravenna i Amalasunta · Vidi više »
Arijanska krstionica
Arijanska krstionica, koju je dao izgraditi ostrogotski kralj Teodorik I. koncem 5.
Novi!!: Ravenna i Arijanska krstionica · Vidi više »
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Novi!!: Ravenna i Arijanstvo · Vidi više »
Arminije
U 19. stoljeću (1838. – 1875. godine) podignut je spomenik «Hermannsdenkmal» kao znak njemačkog patriotizma na spomen pobjedu nad Rimljanima u Teutoburškoj šumi. Spomenik je visok 53,5 metara. Arminije (lat. Arminius, oko 17/16. pr. Kr. – 21. godine, ubijen) heruski knez i vođa germanskog plemena Heruska.
Novi!!: Ravenna i Arminije · Vidi više »
Autokefalna Crkva
Autokefalna Crkva (''grč.'' autos.
Novi!!: Ravenna i Autokefalna Crkva · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Ravenna i Barok · Vidi više »
Bazilika Svetog Apolinarija u Classi
Raskošno mozaicima ukrašena apsida Bazilika svetog Apolinarija u Classi (talijanski: Basilica di Sant'Apollinare in Classe) je važan spomenik bizantske umjetnosti u talijanskom gradu Ravenni.
Novi!!: Ravenna i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi · Vidi više »
Bazilika svetog Vitalea
San Vitale ili Bazilika svetog Vitalea u Ravenni je bizantska crkva posvećena svetom Vitaleu (rimski rob i kršćanski mučenik čiji je kult ojačao krajem 4. stoljeća) koju je dao izgraditi car Justinijan od 540. – 547.; najznačajniji spomenik bizantske arhitekture u zapadnoj Europi i jedan od najznačajnijih spomenika bizantske umjetnosti uopće.
Novi!!: Ravenna i Bazilika svetog Vitalea · Vidi više »
Belizar
Flavije Belizar (grčki: Βελισαριος, latinično: Belisarios, latinski: Flavius Belisarius, oko 500. – 565.) bio je jedan od najvećih bizantskih generala i jedan od najistaknutijih generala u povijesti.
Novi!!: Ravenna i Belizar · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Ravenna i Bizant · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Ravenna i Bologna · Vidi više »
Cisalpinska Republika
Cisalpinska Republika (talijanski: Repubblica Cisalpina) bila je sestrinska republika Francuske u sjevernoj Italiji koja je postojala od 1797.
Novi!!: Ravenna i Cisalpinska Republika · Vidi više »
Dante Alighieri
'''Dante Alighieri''' Dante Alighieri (Firenca 1265. – Ravenna, noć 13./14. rujna 1321.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Ravenna i Dante Alighieri · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ravenna i Dubrovnik · Vidi više »
Egzarh
Egzarh (od grč.), u Bizantskom Carstvu bio je upravitelj velike i važne provicije, s civilnom i vojnom vlasti, upravljao u carevo ime.
Novi!!: Ravenna i Egzarh · Vidi više »
Emilia-Romagna
Emilia-Romagna je administrativna regija u Sjevernoj Italiji koju čine dvije povijesne regije - Emilia i Romagna.
Novi!!: Ravenna i Emilia-Romagna · Vidi više »
Ferrara
Ferrara je glavni grad istoimene pokrajine Ferrara u regiji Emilia-Romagna, u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Ravenna i Ferrara · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ravenna i Francuska · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: Ravenna i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
George Gordon Byron
George Gordon Byron '''George Gordon Byron''' George Gordon Byron (London, 22. siječnja 1788. – Mesolóngi, Grčka, 19. travnja 1824.), engleski pjesnik.
Novi!!: Ravenna i George Gordon Byron · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Ravenna i Grad · Vidi više »
Hadrijan I.
Hadrijan I., papa od 1. veljače 772. do 25. prosinca 795. godine.
Novi!!: Ravenna i Hadrijan I. · Vidi više »
Hermann Hesse
Hermann Hesse (Calw, 2. srpnja 1877. – Montagnola, Švicarska 9. kolovoza 1962.), njemački književnik Svojim djelima postiže za života značajne uspjehe.
Novi!!: Ravenna i Hermann Hesse · Vidi više »
Honorije
Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. – Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.
Novi!!: Ravenna i Honorije · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ravenna i Hrvatska · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Ravenna i Istočni Goti · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ravenna i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Ravenna i Jadransko more · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Ravenna i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Ravenna i Karlo Veliki · Vidi više »
Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)
Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.
Novi!!: Ravenna i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Ravenna i Langobardi · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Ravenna i Mađarska · Vidi više »
Marko Antonije
Marko Antonije, na latinskome Marcus Antonius Marci Filius Marci Nepos (Rim, oko 83. pr. Kr. - Egipat, 1. kolovoza 30. pr. Kr.) je bio rimski državnik i najvjerniji i najbolji prijatelj Julija Cezara.
Novi!!: Ravenna i Marko Antonije · Vidi više »
Mauzolej Gale Placidije
Mauzolej Galle Placidije je vrlo važan bizantski mauzolej u Ravenni, Italija.
Novi!!: Ravenna i Mauzolej Gale Placidije · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Ravenna i Metar · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Ravenna i Milano · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Ravenna i Mletačka Republika · Vidi više »
Mozaik
Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.
Novi!!: Ravenna i Mozaik · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Ravenna i Nadbiskup · Vidi više »
Nadbiskupska kapelica u Raveni
Nadbiskupska kapelica (talijanski: Capella Arcivescovile) je vrlo važan ranokršćanski spomenik u talijanskom gradu Ravenni.
Novi!!: Ravenna i Nadbiskupska kapelica u Raveni · Vidi više »
Neoklasicizam
Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.
Novi!!: Ravenna i Neoklasicizam · Vidi više »
Neonova krstionica
Neonova krstionica (talijanski: Battistero Neoniano) je vrlo važan ranokršćanski spomenik u talijanskom gradu Ravenni.
Novi!!: Ravenna i Neonova krstionica · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Ravenna i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Ravenna i Norveška · Vidi više »
Nova bazilika Svetog Apolinarija
Nova bazilika svetog Apolinarija (talijanski: Basilica di Sant'Apollinare Nuovo) je bazilika i važan ranokršćanski spomenik u talijanskom gradu Ravenni.
Novi!!: Ravenna i Nova bazilika Svetog Apolinarija · Vidi više »
Odoakar
Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.
Novi!!: Ravenna i Odoakar · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Ravenna i Općina · Vidi više »
Oscar Wilde
Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde (Dublin, 16. listopada 1854. – Pariz, 30. studenoga 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.
Novi!!: Ravenna i Oscar Wilde · Vidi više »
Ostrogotsko Kraljevstvo
Ostrogotsko Kraljevstvo, antičko ostrogotsko kraljevstvo koje je postojalo od 493. do 553. godine.
Novi!!: Ravenna i Ostrogotsko Kraljevstvo · Vidi više »
Pad
Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.
Novi!!: Ravenna i Pad · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Ravenna i Papa · Vidi više »
Papinska Država
Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.
Novi!!: Ravenna i Papinska Država · Vidi više »
Pipin Mali
Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.
Novi!!: Ravenna i Pipin Mali · Vidi više »
Pompeji
Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.
Novi!!: Ravenna i Pompeji · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Ravenna i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Projekt Gutenberg
Omot CD-a Projekta Gutenberg Projekt Gutenberg je projekt koji je započeo Michael Hart 1971. godine, s ciljem da sve knjige koje su u javnom vlasništvu prebaci u elektronički oblik, s dva vrlo pohvalna cilja.
Novi!!: Ravenna i Projekt Gutenberg · Vidi više »
Ranokršćanska umjetnost
grčkom) s kamenog oltara iz Khirbet Um El’Amada u Alžiru, 4. st. Ranokršćanska umjetnost (također kasnoantička ili starokršćanska umjetnost) je umjetničko razdoblje starorimske umjetnosti nakon usvajanja kršćanstva 314.
Novi!!: Ravenna i Ranokršćanska umjetnost · Vidi više »
Ravenski egzarhat
Smještaj Ravenskog egzarhata Ravenski egzarhat ili Talijanski egzarhat (lat. Exarchatus Ravennatis) bio je središte bizantske moći u Italiji, od kraja 6. stoljeća do 751. godine, kada su posljednjeg egzarha (bizantskog upravitelja) ubili carski neprijatelji u Italiji, Langobardi.
Novi!!: Ravenna i Ravenski egzarhat · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Ravenna i Rim · Vidi više »
Rimini
Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.
Novi!!: Ravenna i Rimini · Vidi više »
Rimska mornarica
Rimska mornarica (lat. Classis, dosl. "flota") se sastojala od pomorskih snaga rimske države.
Novi!!: Ravenna i Rimska mornarica · Vidi više »
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Novi!!: Ravenna i Rimska Republika · Vidi više »
Romagna
Romagna (romanjolski: Rumâgna) povijesna je regija Italije čije područje otprilike odgovara jugoistočnom dijelu današnje regije Emilia-Romagna.
Novi!!: Ravenna i Romagna · Vidi više »
Rubikon
Rubikon je mala rijeka na sjeveru Italije.
Novi!!: Ravenna i Rubikon · Vidi više »
Speyer
Speyer je grad na jugoistoku njemačke savezne pokrajine Porajnje-Falačka na rijeci Rajne.
Novi!!: Ravenna i Speyer · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Ravenna i Srednji vijek · Vidi više »
Stjepan II.
Stjepan II. može biti.
Novi!!: Ravenna i Stjepan II. · Vidi više »
Sveta Eufemija
Mural u crkvi Svete Eufemije u Rovinju Sv.
Novi!!: Ravenna i Sveta Eufemija · Vidi više »
Szekszárd
Szekszárd (hrv.: Seksar) je grad u mađarskoj regiji Južno Zadunavlje.
Novi!!: Ravenna i Szekszárd · Vidi više »
Talijanski ratovi
Politička karta Italije uoči pohoda Karla VIII. bitci kod Marignana. Talijanski ratovi je ime za seriju sukoba između 1494. do 1559. koji su uključivali, u različita razdoblja, većinu gradova-država Italije, Papinsku Državu, većinu velikih sila zapadne Europe (Francuska, Španjolska, Sv. Rimsko Carstvo, Engleska i Škotska), kao i Osmansko Carstvo.
Novi!!: Ravenna i Talijanski ratovi · Vidi više »
Tønsberg
Tønsberg je grad blizu Osla i središte istoimene općine u norveškom okrugu Vestfold.
Novi!!: Ravenna i Tønsberg · Vidi više »
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Novi!!: Ravenna i Teodorik Veliki · Vidi više »
Teodorikov mauzolej
Teodorikov mauzolej 1978. god. Teodorikov mauzolej (talijanski: Mausoleo di Teodorico) je monumentalni spomenik u okolici Ravenne (italija) koji je izgradio Teodorik Veliki, Ostrogotski vladar, kao svoju grobnicu 520. godine.
Novi!!: Ravenna i Teodorikov mauzolej · Vidi više »
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Novi!!: Ravenna i Teodozije I. Veliki · Vidi više »
Teodozije II.
Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.
Novi!!: Ravenna i Teodozije II. · Vidi više »
Trajan
'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).
Novi!!: Ravenna i Trajan · Vidi više »
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Novi!!: Ravenna i Ujedinjenje Italije · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Ravenna i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Umbri
Umbri su italski narod po kome je ime dobila pokrajina Umbrija, oblast u koja se u drevno doba prostirala od rijeka Tiber i Nar do jadranske obale.
Novi!!: Ravenna i Umbri · Vidi više »
Valentinijan III.
Solid Valentinijana III. i njegove žene Licinije Eudokije Valentinijan III.
Novi!!: Ravenna i Valentinijan III. · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Ravenna i Venecija · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Ravenna i Zapadni Goti · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Ravenna i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Novi!!: Ravenna i Zenon, bizantski car · Vidi više »
1198.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1198. · Vidi više »
1275.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1275. · Vidi više »
1321.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1321. · Vidi više »
1440.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1440. · Vidi više »
1457.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1457. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 16. stoljeće · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1671. · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1683. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1819. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1821. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1859. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 1996. · Vidi više »
2. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 2. stoljeće · Vidi više »
402.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 402. · Vidi više »
45. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 45. pr. Kr. · Vidi više »
49. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 49. pr. Kr. · Vidi više »
493.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 493. · Vidi više »
525.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 525. · Vidi više »
532.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 532. · Vidi više »
535.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 535. · Vidi više »
540.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 540. · Vidi više »
712.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 712. · Vidi više »
751.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 751. · Vidi više »
89. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ravenna i 89. pr. Kr. · Vidi više »
