Komunikacija

324 odnosi: Albert I., pruski vojvoda, Aleksandar VI., Anabaptizam, Anglikanstvo, Anglizam, Antiklerikalizam, Antikrist, Antwerpen, Aristokracija, Augsburški mir, Augustin, Augustinski heremiti, Austrija, Autonomija, Škotska, Švapska, Švicarska, Švicarski kantoni, Ženeva, Češka, Čistilište, Babilon, Baltičke države, Bartolomejska noć, Basel, Baski, Baskijski jezik, Bavarska, Bern, Besarabija, Biblija, Biskupija, Bitka kod Mohača, Bizant, Bjelorusija, Božić, Božja milost, Bogoslovlje, Bogoslužje, Brest (Bjelorusija), Buržoazija, Carigrad, Cévennes, Celibat, Cenzura, Cesare Borgia, Crkva Svih Svetih (Wittenberg), Danska, Devedeset pet teza, Družba Isusova, ..., Dublin, Duh Sveti, Dvorac Wartburg, Eduard VI., Ekskomunikacija, Elizabeta I., Elzas, Engleska, Engleska crkva, Engleski građanski rat, Erazmo Roterdamski, Euharistija, Europa, Feud, Filip II., španjolski kralj, Filologija, Finska, Francuska, Franjo I., kralj Francuske, Gdanjsk, Grčka pravoslavna Crkva, Grci, Gustav I. Vasa, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hafnarfjörður, Hamburg, Hanza, Henrik II., francuski kralj, Henrik IV., kralj Francuske, Henrik VIII., kralj Engleske, Historiografija, Hodočašće, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hugenoti, Hugenotski ratovi, Humanizam, Husiti, Idolopoklonstvo, Inkvizicija, Inocent X., Investitura, Irska, Irska (otok), Islanđani, Island, Istra, Italija, Ivan Fisher, Jan Hus, Jean Calvin, Johannes Gutenberg, John Knox, John Wycliffe, Južna Europa, Kalcedonski sabor, Kalinjingrad, Kalvinizam, Karlo II., kralj Engleske, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlovo sveučilište u Pragu, Katarina Aragonska, Katolička Crkva, Köln, Klement VII., Kongresna knjižnica, Konzistorij, Kopar, Korizma, Kraljevina Bohemija, Kraljevina Engleska, Kraljevina Francuska, Kraljevina Mađarska, Kraljevina Navara, Kršćanske denominacije, Krivovjerje, Kurija, Kvekeri, Labin, Latinski jezik, Lav X., Litavski jezik, Lucrezia Borgia, Luj XIV., kralj Francuske, Luksemburg, Luterani, Mađari, Mađarska, Malopoljska, Marija (majka Isusova), Marija I., kraljica Škotske, Marija Tudor, Martin Luther, Mary Dyer, Massachusetts, Matija Vlačić Ilirik, Mauri, Merkantilizam, Misa, Moldavija, Moravska, Nacionalizam, Nacionalsocijalizam, Nadbiskup, Nijemci, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Nova Nizozemska, Novi zavjet, Novogrčki jezik, Oprost, Ortodoksija, Osamdesetogodišnji rat, Osmansko Carstvo, Papa, Pariz, Pastor, Pelagijanstvo, Peter Waldo, Philipp Melanchthon, Pijetizam, Piran, Plantažiranje Irske, Plymouth, Massachusetts, Poljski jezik, Poljsko-Litavska Unija, Porajnje-Falačka, Posljednja večera, Pravoslavlje, Pretvorba, Primož Trubar, Primogenitura, Prosvjetiteljstvo, Protestantizam, Protureformacija, Prusko Vojvodstvo, Prvi nicejski sabor, Puritanizam, Rad, Ratovi dviju ruža, Regent, Rekonkvista, Renesansa, Rhode Island, Rim, Rumunjska, Sabor u Konstanzu, Samostan, Samoubojstvo, Saska, Sejm, Sevilla, Sigismund III. Vasa, Siksto IV., Simonija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Europa, Skandinavija, Skandinavski poluotok, Slovenija, Slovenski jezik, Službena religija, Småland, Soteriologija, Srednja Europa, Stari zavjet, Sveti Augustin, Sveto Rimsko Carstvo, Sveučilište u Oxfordu, Talijanski jezik, Thomas Cromwell, Thomas More, Tiringija, Tiskarski stroj, Toruń, Transilvanija, Treći Reich, Tridentski sabor, Tridesetogodišnji rat, Trojstvo, Turda, Ukrajina, Ulrich von Hutten, Ulrich Zwingli, Unitarizam, Valdenzi, Valladolid, Velški jezik, Velikopoljska, Wales, Württemberg, Westfalski mir, Wittenberg, Zapadni raskol, Zürich, 1415., 1417., 1437., 1492., 15. stoljeće, 1514., 1515., 1517., 1518., 1519., 1520., 1521., 1523., 1524., 1525., 1526., 1527., 1529., 1530., 1532., 1533., 1534., 1535., 1536., 1537., 1538., 1539., 1540., 1541., 1545., 1547., 1550., 1553., 1555., 1556., 1557., 1558., 1559., 1560., 1563., 1565., 1566., 1568., 1572., 1575., 1583., 1588., 1598., 16. stoljeće, 1604., 1618., 1619., 1620., 1629., 1638., 1640-ih, 1642., 1647., 1648., 1658., 1659., 1661., 1666., 1672., 1681., 1685., 17. stoljeće, 1711., 1717., 1768., 19. stoljeće, 1930-ih, 1950-ih, 1960-ih, 3. siječnja, 30. listopada, 31. listopada. Proširite indeks (274 više) » « Stisni indeks

Albert I., pruski vojvoda

Albert I. Albert od Pruske (njemački: Albrecht, latinski: Albertus) (8. srpnja 1490. – 20. ožujka 1568.) je bio 37.

Novi!!: Reformacija i Albert I., pruski vojvoda · Vidi više »

Aleksandar VI.

Aleksandar VI. (Xàtiva, Valencia, 1. siječnja 1431. – Rim, 18. kolovoza 1503.), rimski papa (1492. – 1503.), rođen kao Rodrigo de Lanzol (poznatiji kao Rodrigo de Borgia), otac Cesarea Borgie i Lukrecije Borgije.

Novi!!: Reformacija i Aleksandar VI. · Vidi više »

Anabaptizam

Anabaptizam je radikalni ogranak reformacije čiji pripadnici smatraju kako krštenje izvršeno odmah nakon poroda nema vrijednosti jer dijete ne razumije evanđelje te se ne može na njega odazvati, zbog čega obred treba ponoviti kada čovjek dođe do potpune umne svijesti.

Novi!!: Reformacija i Anabaptizam · Vidi više »

Anglikanstvo

Anglikansko bogoslužje Anglikanstvo je naziv za skup osoba, ustanova, crkava, uvjerenja te liturgijskih tradicija i teoloških razmišljanja vezanih uz Englesku Crkvu, Anglikansku zajednicu, te ostale anglikanske crkve koje su se izdvojile i nisu u zajedništvu s Anglikanskom zajednicom.

Novi!!: Reformacija i Anglikanstvo · Vidi više »

Anglizam

Anglizmi (anglicizmi) su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz engleskog jezika.

Novi!!: Reformacija i Anglizam · Vidi više »

Antiklerikalizam

Antiklerikalizam (lat. anticlericalismus), stav određenih političkih i ideoloških snaga prema položaju i ulozi Crkve u državi i društvu.

Novi!!: Reformacija i Antiklerikalizam · Vidi više »

Antikrist

Antikrist je izraz za protivnika Isusa Krista koji je oličenje zla i inkarnacija sotone koji kategorički odbija istinu.

Novi!!: Reformacija i Antikrist · Vidi više »

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Novi!!: Reformacija i Antwerpen · Vidi više »

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Novi!!: Reformacija i Aristokracija · Vidi više »

Augsburški mir

Augsburški mir je sporazum koji su potpisali Karlo V. i snage protestantskog Schmalkaldskog saveza 25. rujna 1555. u gradu Augsburgu.

Novi!!: Reformacija i Augsburški mir · Vidi više »

Augustin

Augustin je muško ime ili prezime.

Novi!!: Reformacija i Augustin · Vidi više »

Augustinski heremiti

AugustinciKrpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv.

Novi!!: Reformacija i Augustinski heremiti · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Reformacija i Austrija · Vidi više »

Autonomija

Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.

Novi!!: Reformacija i Autonomija · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Reformacija i Škotska · Vidi više »

Švapska

Karta švapskog područja unutar suvremene Njemačke. Žuto je djelomično švapsko područje. Bavarske kraljevine Württemberg i Zemlje Hohenzollerna Švapska (književni njemački: Schwaben ili Schwabenland, švapski njemački: Schwobeland) je povijesna i jezična pokrajina u Njemačkoj.

Novi!!: Reformacija i Švapska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Reformacija i Švicarska · Vidi više »

Švicarski kantoni

Nazivi švicarskih kantona na njemačkom jeziku. Kantoni u Švicarskoj čine prvu razinu podjele te zemlje.

Novi!!: Reformacija i Švicarski kantoni · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: Reformacija i Ženeva · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Reformacija i Češka · Vidi više »

Čistilište

»Alegorija Čistilišta« (Giovanni Bellini, Firenca, Galleria degli Uffizi.) Čistilište (latinski: purgatorium) je naziv za čišćenje duše nakon smrti, s ciljem postizanja svetosti potrebne za ulazak u raj.

Novi!!: Reformacija i Čistilište · Vidi više »

Babilon

Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.

Novi!!: Reformacija i Babilon · Vidi više »

Baltičke države

Baltičke države (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.

Novi!!: Reformacija i Baltičke države · Vidi više »

Bartolomejska noć

''Bartolomejska noć'', slika francuskog hugenotskog slikara Françoisa Duboisa (oko 1572. – 84.) Bartolomejska noć (naziva se i "krvavim pariškim pirom") označava noć uoči dana svetog Bartolomeja (24. kolovoza 1572. godine) kada je francuska kraljica Katarina Medici organizirala pokolj istaknutih hugenota (francuskih protestanata) koji su izvršili katolici, a po naredbi svog sina Karla IX., tadašnjeg kralja Francuske.

Novi!!: Reformacija i Bartolomejska noć · Vidi više »

Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.

Novi!!: Reformacija i Basel · Vidi više »

Baski

Baskijsko područje. Baski su narod koji živi na zapadnim Pirenejima i obali Biskajskog zaljeva.

Novi!!: Reformacija i Baski · Vidi više »

Baskijski jezik

Baskijski jezik (ISO 639-3: eus; baskijski: euskara, katkad i euskerahttp://servicios.elcorreo.com/euskera/ ili eskuara) je izolirani jezik kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori.

Novi!!: Reformacija i Baskijski jezik · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Reformacija i Bavarska · Vidi više »

Bern

Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.

Novi!!: Reformacija i Bern · Vidi više »

Besarabija

Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.

Novi!!: Reformacija i Besarabija · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Reformacija i Biblija · Vidi više »

Biskupija

Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.

Novi!!: Reformacija i Biskupija · Vidi više »

Bitka kod Mohača

* Mohačka bitka 1526.

Novi!!: Reformacija i Bitka kod Mohača · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Reformacija i Bizant · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Reformacija i Bjelorusija · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Reformacija i Božić · Vidi više »

Božja milost

Božja milost se prema kršćanskom učenju odnosi na vrhovnu naklonost Boga čovječanstvu, posebno u pogledu spasenja, nezavisno od činjenja dobrih djela, stjecanja zasluga ili dokazane dobrote.

Novi!!: Reformacija i Božja milost · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Reformacija i Bogoslovlje · Vidi više »

Bogoslužje

Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.

Novi!!: Reformacija i Bogoslužje · Vidi više »

Brest (Bjelorusija)

Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.

Novi!!: Reformacija i Brest (Bjelorusija) · Vidi više »

Buržoazija

Buržoazija je jedna od klasa po kojima se obično dijeli kapitalističko društvo, prema nekim školama Zapadne ekonomske misli, posebice marksizma.

Novi!!: Reformacija i Buržoazija · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Reformacija i Carigrad · Vidi više »

Cévennes

Položaj Cévennesa u Središnjem masivu Cévennes (galski: Cebenna, latinski: Cevenna, okcitanski i španjolski: Cevenas, njemački: Cevennen) je planinsko gorje u francuskom Središnjem masivu.

Novi!!: Reformacija i Cévennes · Vidi više »

Celibat

Svećenici u Rimu Celibat (od latinske riječi coelibatus za "samca" ili "neženju") ili, rjeđe, bezbračnost, je izraz koji se koristi za stanje osobe koja nije u braku, usprkos toga što je dovoljno zrela i ima fizičke, materijalne i druge uvjete za njegovo sklapanje.

Novi!!: Reformacija i Celibat · Vidi više »

Cenzura

Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.

Novi!!: Reformacija i Cenzura · Vidi više »

Cesare Borgia

Cesare Borgia (Rim, 13. rujna 1475. – Viana, 12. ožujka 1507.), talijanski vojskovođa i političar.

Novi!!: Reformacija i Cesare Borgia · Vidi više »

Crkva Svih Svetih (Wittenberg)

slika crkve Crkva Svih svetih u Wittenbergu, obično nazivana Schlosskirche, što znači "Crkva dvorca" - kako bi se razlikovala od "gradske crkve", Stadtkirche Svete Marije - a ponekad je poznat i kao Spomen-crkva reformacije, je luteranska crkva u Wittenbergu, u Njemačkoj.

Novi!!: Reformacija i Crkva Svih Svetih (Wittenberg) · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Reformacija i Danska · Vidi više »

Devedeset pet teza

Devedeset pet teza ili Rasprava o moći i djelotvornosti indulgencija popis je prijedloga za akademsku raspravu koji je 1517. godine sastavio Martin Luther, profesor moralne teologije na Sveučilištu u Wittenbergu u Njemačkoj.

Novi!!: Reformacija i Devedeset pet teza · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Reformacija i Družba Isusova · Vidi više »

Dublin

Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.

Novi!!: Reformacija i Dublin · Vidi više »

Duh Sveti

Bazilici sv. Petra u Vatikanu, Bernini. Duh Sveti je treća božanska osoba u kršćanstvu, a koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo.

Novi!!: Reformacija i Duh Sveti · Vidi više »

Dvorac Wartburg

Wartburg je dvorac u Njemačkoj pokrajini Tirinškoj (Njemačka), iznad grada Eisenacha na 441 metra nadmorske visine.

Novi!!: Reformacija i Dvorac Wartburg · Vidi više »

Eduard VI.

Eduard VI. (Hampton Court Palace, 12. listopada 1537. – Greenwich Palace, 6. srpnja 1553.), engleski kralj te jedini muški nasljednik Henrika VIII. U njega se polagalo velike nade, prvenstveno da će nastaviti dinastiju Tudor.

Novi!!: Reformacija i Eduard VI. · Vidi više »

Ekskomunikacija

Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.

Novi!!: Reformacija i Ekskomunikacija · Vidi više »

Elizabeta I.

Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.

Novi!!: Reformacija i Elizabeta I. · Vidi više »

Elzas

Zastava pokrajine Elzas Položaj pokrajine Elzas u Francuskoj Elzas (francuski: Alsace; njemački: Elsass) povijesna je i kulturna regija koja se nalazi na sjeveroistoku Francuske na granici s Njemačkom i Švicarskom.

Novi!!: Reformacija i Elzas · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Reformacija i Engleska · Vidi više »

Engleska crkva

260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.

Novi!!: Reformacija i Engleska crkva · Vidi više »

Engleski građanski rat

'''Karlo I.''' '''Oliver Cromwell''' Engleski građanski rat, ponekad zvan i Engleska revolucija je naziv za niz oružanih sukoba koji su se odigrali u Engleskoj sredinom 17. stoljeća, a koji svoj izvor imaju u sukobu između engleskog kralja Karla I. i engleskog parlamenta.

Novi!!: Reformacija i Engleski građanski rat · Vidi više »

Erazmo Roterdamski

'''Erazmo Roterdamski''' Deziderije Erazmo Roterdamski (latinizirani oblik imena Desiderius Erasmus Roterodamus; Rotterdam, 28. listopada 1465. – Basel, 12. srpnja 1536.), često skraćeno Erazmo (Erasmus), pravim imenom Geert Geerts, nizozemski je humanist, katolički svećenik i teolog, bibličar, književnik, filolog, prevoditelj i filozof.

Novi!!: Reformacija i Erazmo Roterdamski · Vidi više »

Euharistija

Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.

Novi!!: Reformacija i Euharistija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Reformacija i Europa · Vidi više »

Feud

Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.

Novi!!: Reformacija i Feud · Vidi više »

Filip II., španjolski kralj

Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Reformacija i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Reformacija i Filologija · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Reformacija i Finska · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Reformacija i Francuska · Vidi više »

Franjo I., kralj Francuske

'''Franjo I.''' Franjo I. (fr. François Ier) (12. rujna 1494. – 31. srpnja 1547.), francuski kralj od 1.

Novi!!: Reformacija i Franjo I., kralj Francuske · Vidi više »

Gdanjsk

Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.

Novi!!: Reformacija i Gdanjsk · Vidi više »

Grčka pravoslavna Crkva

Grčka pravoslavna Crkva (grč.Ορθόδοξη Εκκλησία της Ελλάδος) je autokefalna Pravoslavna Crkva koja je ima titulu arhiepiskopije.

Novi!!: Reformacija i Grčka pravoslavna Crkva · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Reformacija i Grci · Vidi više »

Gustav I. Vasa

Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti.

Novi!!: Reformacija i Gustav I. Vasa · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Reformacija i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Reformacija i Habsburg · Vidi više »

Hafnarfjörður

Hafnarfjörður (anglicizirano Hafnarfjordur) je lučki grad i općina koja se nalazi na jugozapadnoj obali Islanda, oko 10 km južno od Reykjavíka.

Novi!!: Reformacija i Hafnarfjörður · Vidi više »

Hamburg

Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.

Novi!!: Reformacija i Hamburg · Vidi više »

Hanza

Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.

Novi!!: Reformacija i Hanza · Vidi više »

Henrik II., francuski kralj

Henrik II., francuski kralj Henrik II. (31. ožujka 1519. – 10. srpnja 1559.), francuski kralj od 1547. – 1559.

Novi!!: Reformacija i Henrik II., francuski kralj · Vidi više »

Henrik IV., kralj Francuske

Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. – 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589. do smrti, i kralj Navarre od 9. lipnja 1572. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.

Novi!!: Reformacija i Henrik IV., kralj Francuske · Vidi više »

Henrik VIII., kralj Engleske

Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.

Novi!!: Reformacija i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »

Historiografija

Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.

Novi!!: Reformacija i Historiografija · Vidi više »

Hodočašće

kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.

Novi!!: Reformacija i Hodočašće · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Reformacija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Reformacija i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hugenoti

Simbol hugenota Hugenoti su francuski protestanti, pripadnici Protestantske reformističke crkve Francuske.

Novi!!: Reformacija i Hugenoti · Vidi više »

Hugenotski ratovi

Francuski religiozni ratovi (fra. Guerres de religion) ili Hugenotski ratovi odnose se na razdoblje građanskih ratova i vojnih sukoba od 1562. do 1598. u Francuskoj, između dvije grane kršćanstva – katoličanstva i protestantizma.

Novi!!: Reformacija i Hugenotski ratovi · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Reformacija i Humanizam · Vidi više »

Husiti

Spaljivanje Jana Husa prikaz na Jenskom kodeksu Husiti (češki: Husité ili Kališníci) su bili pripadnici predprotestantskog radikalnog reformističke pokreta vođeni učenjima češkog reformatora Jana Husa, najpoznatijeg predstavnika Češke reformacije.

Novi!!: Reformacija i Husiti · Vidi više »

Idolopoklonstvo

Sv. Benedikt uklanja poganskoga idola. Idolopoklonstvo ili idolatrija predstavlja obožavanje idola.

Novi!!: Reformacija i Idolopoklonstvo · Vidi više »

Inkvizicija

Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.

Novi!!: Reformacija i Inkvizicija · Vidi više »

Inocent X.

Inocent X., lat. Innocentius PP.

Novi!!: Reformacija i Inocent X. · Vidi više »

Investitura

Investitura je darivanje službenog položaja.

Novi!!: Reformacija i Investitura · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Reformacija i Irska · Vidi više »

Irska (otok)

Položaj Irskog otoka Irska (irski: Éire) je treći po površini otok u Europi.

Novi!!: Reformacija i Irska (otok) · Vidi više »

Islanđani

Islanđani su maleni germanski narod s Islanda, potomci naseljenika čija je pradomovina Norveška.

Novi!!: Reformacija i Islanđani · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Reformacija i Island · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Reformacija i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Reformacija i Italija · Vidi više »

Ivan Fisher

Sveti Ivan Fisher (Beverley, 19. listopada 1469. – London, 22. lipnja 1535.), engleski rimokatolički biskup, kardinal, mučenik i svetac.

Novi!!: Reformacija i Ivan Fisher · Vidi više »

Jan Hus

'''Jan Hus''' Jan Hus (Husinec, oko 1371. – 6. srpnja 1415.), češki kršćanski protestantski teolog, propovjednik i reformator.

Novi!!: Reformacija i Jan Hus · Vidi više »

Jean Calvin

'''Jean Calvin''' Jean Calvin (Noyon, Pikardija, 10. srpnja 1509. – Ženeva, 27. svibnja 1564.), vjerski reformator i teolog, utemeljitelj kalvinističke protestantske crkve.

Novi!!: Reformacija i Jean Calvin · Vidi više »

Johannes Gutenberg

Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.

Novi!!: Reformacija i Johannes Gutenberg · Vidi više »

John Knox

'''John Knox''' John Knox (Gifford Gate kraj Haddingtona, 1505. – Edinburgh, 24. studenog 1572.), škotski vjerski reformator i osnivač Škotske crkve, Studirao je u Glasgowu.

Novi!!: Reformacija i John Knox · Vidi više »

John Wycliffe

John Wycliffe John Wycliffe (također Wyclif, Wycliff, ili Wickliffe) (1320. – 1384.) bio je engleski protestantski reformator.

Novi!!: Reformacija i John Wycliffe · Vidi više »

Južna Europa

date.

Novi!!: Reformacija i Južna Europa · Vidi više »

Kalcedonski sabor

Kalcedonski sabor bio je četvrti ekumenski sabor, održan je 451. u Kalcedonu (u Bitiniji u Maloj Aziji), koji je danas dio Istanbula, na azijskoj strani Bospora.

Novi!!: Reformacija i Kalcedonski sabor · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Reformacija i Kalinjingrad · Vidi više »

Kalvinizam

Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.

Novi!!: Reformacija i Kalvinizam · Vidi više »

Karlo II., kralj Engleske

Karlo II. (Palača St. James's, 29. svibnja 1630. – 6. veljače 1685.), engleski, škotski i irski kralj.

Novi!!: Reformacija i Karlo II., kralj Engleske · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Reformacija i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlovo sveučilište u Pragu

Povijesna zgrada Karlovog sveučilišta u Pragu. Karlovo sveučilište u Pragu (češki Univerzita Karlova v Praze, latinski Universitas Carolina Pragensis) je najstarije sveučilište u Srednjoj Europi i jedno vodećih čeških sveučilišta.

Novi!!: Reformacija i Karlovo sveučilište u Pragu · Vidi više »

Katarina Aragonska

Katarina Aragonska i Kastiljska (španjolski: Catalina de Aragón y Castilla, engleski: Catherine of Aragon; Alcála de Henares, Španjolska, 16. prosinca 1485. – Kimbolton, 7. siječnja 1536.), engleska kraljica, prva supruga engleskog kralja Henrika VIII. i kćer dvoje najvećih tadašnjih vladara svijeta, Izabele I. Kastiljske i Ferdinanda II. Aragonskog.

Novi!!: Reformacija i Katarina Aragonska · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Reformacija i Katolička Crkva · Vidi više »

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Reformacija i Köln · Vidi više »

Klement VII.

Papa Klement VII. (26. svibnja 1478. – 25. rujna 1534.), rođen kao Giulio di Giuliano de' Medici, bio je kardinal od 1513. do 1523. i papa od 1523. do 1534. godine.

Novi!!: Reformacija i Klement VII. · Vidi više »

Kongresna knjižnica

Pečat Kongresne knjižnice Zastava Kongresne knjižnice Kongresna knjižnica (engleski: The Library of Congress) de facto je nacionalna knjižnica Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Reformacija i Kongresna knjižnica · Vidi više »

Konzistorij

Kardinalska biretta Konzistorij označava u okvirima Katoličke Crkve, službeni sastanak kardinalskog zbora.

Novi!!: Reformacija i Konzistorij · Vidi više »

Kopar

Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.

Novi!!: Reformacija i Kopar · Vidi više »

Korizma

nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.

Novi!!: Reformacija i Korizma · Vidi više »

Kraljevina Bohemija

Kraljevina Bohemija (1618) Grb Kraljevine Bohemije Kraljevina Bohemija bila je kraljevina (od 1310. u sastavu Svetog Rimskog Carstva i kasnije Austro-Ugarske) na području današnje Češke i povijesne pokrajine Bohemije.

Novi!!: Reformacija i Kraljevina Bohemija · Vidi više »

Kraljevina Engleska

Kraljevina Engleska (eng. Kingdom of England) ime je države, koja je postojala od 927. do 1707. godine.

Novi!!: Reformacija i Kraljevina Engleska · Vidi više »

Kraljevina Francuska

Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Reformacija i Kraljevina Francuska · Vidi više »

Kraljevina Mađarska

Kraljevina Mađarska (mađ. Magyar Királyság), poznata i pod nazivom Regenstvo, postojala je između 1920.

Novi!!: Reformacija i Kraljevina Mađarska · Vidi više »

Kraljevina Navara

Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.

Novi!!: Reformacija i Kraljevina Navara · Vidi više »

Kršćanske denominacije

Kršćanske denominacije su posebne i odvojene vjerske zajednice unutar kršćanstva.

Novi!!: Reformacija i Kršćanske denominacije · Vidi više »

Krivovjerje

Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.

Novi!!: Reformacija i Krivovjerje · Vidi više »

Kurija

*Rimska kurija, skupni naziv za središnje urede Svete Stolice.

Novi!!: Reformacija i Kurija · Vidi više »

Kvekeri

Kvekeri (poznati i kao Društvo prijatelja) su kršćanski vjerski pokret bez svećenstva i obreda.

Novi!!: Reformacija i Kvekeri · Vidi više »

Labin

panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Reformacija i Labin · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Reformacija i Latinski jezik · Vidi više »

Lav X.

Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.

Novi!!: Reformacija i Lav X. · Vidi više »

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Novi!!: Reformacija i Litavski jezik · Vidi više »

Lucrezia Borgia

Lucrezia Borgia (Subiaco, 18. travnja 1480. – Ferrara, 24. lipnja 1519.) bila je talijanska plemkinja, vojvodkinja od Ferrare od 1505. do 1519. kao supruga vojvode Alfonsa I od Este.

Novi!!: Reformacija i Lucrezia Borgia · Vidi više »

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Novi!!: Reformacija i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Reformacija i Luksemburg · Vidi više »

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Novi!!: Reformacija i Luterani · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Reformacija i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Reformacija i Mađarska · Vidi više »

Malopoljska

Malopoljska Malopoljska (polj. Małopolska, lat. Polonia Minor) je povijesna regija u Poljskoj koja se nalazi u južnom i jugoistočnom dijelu države, u gornjem i dijelu srednjeg porječja Visle.

Novi!!: Reformacija i Malopoljska · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.

Novi!!: Reformacija i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

Marija I., kraljica Škotske

Marija I, škotska kraljica Portret Marije Stuart u mladim danima kojeg je izradio F. Clouet, francuski dvorski slikar tog razdoblja. Marija I., škotska kraljica (8. prosinca 1542. – 8. veljače 1587.), odnosno Marija Stuart, vladarica Škotske.

Novi!!: Reformacija i Marija I., kraljica Škotske · Vidi više »

Marija Tudor

Marija I. Tudor (Placentia Palace, Greenwich 18. veljače 1516. – St, James's Palace, 17. studenog 1558.), engleska kraljica te druga supruga Filipa II. Pretposljednja je vladarica iz dinastije Tudor poznata po svojem pokušaju obnavljanja katoličanstva u Engleskoj tijekom kojeg su pogubljena 283 istaknuta engleska protestanta zbog čega joj je nadjenut nadimak Krvava Marija (Bloody Mary).

Novi!!: Reformacija i Marija Tudor · Vidi više »

Martin Luther

'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Novi!!: Reformacija i Martin Luther · Vidi više »

Mary Dyer

Mary Dyer prije vješanja Mary Barrett Dyer (London, 1611. – Boston, 1. lipnja 1660.) bila je engleski kveker.

Novi!!: Reformacija i Mary Dyer · Vidi više »

Massachusetts

Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788. i najnaseljenija država u regiji New England te jedna od prvotnih 13 kolonija.

Novi!!: Reformacija i Massachusetts · Vidi više »

Matija Vlačić Ilirik

Matija Vlačić Ilirik Spomenik u Labinu Matija Vlačić Ilirik (lat. Matthias Flacius Illyricus) (Labin, 3. ožujka 1520. – Frankfurt na Majni, 11. ožujka, 1575.), bio je hrvatski protestantski teolog, crkveni povjesničar, filozof i filolog.

Novi!!: Reformacija i Matija Vlačić Ilirik · Vidi više »

Mauri

Maurski veleposlanik kod kraljice Elizabete I. Mauri, islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari.

Novi!!: Reformacija i Mauri · Vidi više »

Merkantilizam

Merkantilizam je pravac u ekonomskoj teoriji.

Novi!!: Reformacija i Merkantilizam · Vidi više »

Misa

Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.

Novi!!: Reformacija i Misa · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Reformacija i Moldavija · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Reformacija i Moravska · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Reformacija i Nacionalizam · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Reformacija i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Reformacija i Nadbiskup · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Reformacija i Nijemci · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Reformacija i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Reformacija i Njemačka · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Reformacija i Norveška · Vidi više »

Nova Nizozemska

Nova Nizozemska (nizozemski: Nieuw-Nederland, latinski: Nova Belgica ili Novum Belgium) bila je nizozemska kolonija koja je postojala u 17.

Novi!!: Reformacija i Nova Nizozemska · Vidi više »

Novi zavjet

Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.

Novi!!: Reformacija i Novi zavjet · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Reformacija i Novogrčki jezik · Vidi više »

Oprost

Oprost ili indulgencija (lat. indulgere - biti blag, obziran, popustljiv), u katoličkom nauku predstavlja otpuštanje vremenite kazne za grijehe.

Novi!!: Reformacija i Oprost · Vidi više »

Ortodoksija

Ortodoksija (starogrčki Ορθοδοξία) od riječi orthos "ispravan" i doxa "mišljenje"), odnosno pravovjerje je izraz kojim se označava prihvaćanje određene doktrine koja se smatra jedino ispravnom. Izraz se tradicionalno rabio u povijesti kršćanstva kako bi se označio službeni, odnosno pravovjerni ili "ortodoksni" stav Crkve nasuprot njima suprotstavljenim "heterodoksnim", heretičkim i "šizmatičkim" crkvama i pravcima. Izraz ortodoksija se na crkvenoslavenskom prevodi kao Правосла́виѥ, a od čega potiče izraz pravoslavlje kojim se opisuje nauk crkava koje, za razliku od Katoličke crkve priznaju samo odluke prvih sedam ekumenskih sabora. To je, između ostalog, jedan od razloga zašto "ortodoksija" i "pravoslavlje" predstavljaju sinonime u određenim jezicima. Izraz ortodoksija se kasnije počeo rabiti i izvan religije za označavanje pojedinih filozofskih, političkih i znastvenih doktrina, najčešće u pogrdnim smislu kako bi se opisao njihov dogmatski karakter. Kategorija:Teologija.

Novi!!: Reformacija i Ortodoksija · Vidi više »

Osamdesetogodišnji rat

Osamdesetogodišnji rat, Nizozemska revolucija ili Nizozemski rat za neovisnost (1568. – 1648.) započeo je kao ustanak sedamnaest nizozemskih provincija protiv Filipa II., suverena Habsburške Nizozemske.

Novi!!: Reformacija i Osamdesetogodišnji rat · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Reformacija i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Reformacija i Papa · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Reformacija i Pariz · Vidi više »

Pastor

Pastor je naziv protestantskog vjerskog službenika, a potječe iz latinskog jezika i znači pastir.

Novi!!: Reformacija i Pastor · Vidi više »

Pelagijanstvo

Ilustracija iz 1493. Pelagijanizam je vjersko učenje nazvano po Pelagiju.

Novi!!: Reformacija i Pelagijanstvo · Vidi više »

Peter Waldo

Peter Waldo, Valdo, Valdes ili Waldes (oko 1140. – oko 1205.), također i Pierre Vaudès ili de Vaux, bio je vođa srednjovjekovnog kršćanskog duhovnog pokreta valdenga.

Novi!!: Reformacija i Peter Waldo · Vidi više »

Philipp Melanchthon

Philipp Melanchthon Philipp Melanchton (pravim imenom Philipp Schwartzerdt, Bretten, 16. veljače 1497. – Wittenberg, 19. travnja 1560.), njemački reformator, teolog i filozof.

Novi!!: Reformacija i Philipp Melanchthon · Vidi više »

Pijetizam

Paul Beckmann, ''Bliži i dalji put'', najpoznatija pijetistička slika. Pijetizam (njem. Pietismus, prema lat. pietas, genitiv pietatis: pobožnost), duhovni pokret nastao unutar njemačkoga protestantizma na prijelazu 17. i 18. stoljeća kao odgovor na Lutherov racionalizam i nauk o opravdanju po vjeri i o Bibliji kao jedinom izvoru vjere.

Novi!!: Reformacija i Pijetizam · Vidi više »

Piran

Piran (tal. Pirano) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji na Jadranskoj obali Piranskog zaljeva.

Novi!!: Reformacija i Piran · Vidi više »

Plantažiranje Irske

Plantažiranje Irske po etapama Plantažiranje Irske (eng. Plantations of Ireland, ir. Plandálacha na hÉireann) bio je proces u 16. i 17. stoljeću kojim je engleska kruna oduzimala zemljišne posjede u Irskoj domaćem stanovništvu te kolonizirala to zemljište doseljenicima iz Engleske i Škotskih nizina.

Novi!!: Reformacija i Plantažiranje Irske · Vidi više »

Plymouth, Massachusetts

Plymouth je grad u američkoj saveznoj državi - Massachusetts, na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država od 56 468 stanovnika.

Novi!!: Reformacija i Plymouth, Massachusetts · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Reformacija i Poljski jezik · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Reformacija i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Porajnje-Falačka

Porajnje-Falačka (njem. Rheinland-Pfalz) savezna je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Reformacija i Porajnje-Falačka · Vidi više »

Posljednja večera

'''Posljednja večera''', freska iz katakombe San Calisto u Rimu, 3. st. Posljednja večera (Leonardo) Grégoire Huret: Posljednja večera, V. list grafičke mape „Prikaz muke Isusa Krista bogočovjeka za ljude patnike", 1664. Posljednja večera (latinski: Coena Domini) je oproštajna večera koju je Isus blagovao sa svojim apostolima u Veliki četvrtak uoči muke u Jeruzalemu.

Novi!!: Reformacija i Posljednja večera · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Reformacija i Pravoslavlje · Vidi više »

Pretvorba

* Pretvorba vlasništva, proces prelaska iz državnog ili društvenog vlasništva u privatno.

Novi!!: Reformacija i Pretvorba · Vidi više »

Primož Trubar

Primož Trubar Primož Trubar (Rašica, Slovenija, 9. lipnja 1508. – Deredingen, Njemačka, 28. lipnja 1586.) je bio slovenski protestantski reformator, pisac i prevoditelj.

Novi!!: Reformacija i Primož Trubar · Vidi više »

Primogenitura

Primogenitura ili prvorodstvo je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.

Novi!!: Reformacija i Primogenitura · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Novi!!: Reformacija i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Reformacija i Protestantizam · Vidi više »

Protureformacija

Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.

Novi!!: Reformacija i Protureformacija · Vidi više »

Prusko Vojvodstvo

Vojvodstvo Pruska ili Kneževstvo Pruska (njem. Herzogtum Preußen, lat. Ducatus Prussiae, polj. Prusy Książęce, lit. Prūsijos kunigaikštystė prus. Ercōgista Prūsija) bilo je vojvodstvo u istočnom dijelu Pruske iz 1525. - 1701. To je bilo prvo protestantsko (luteransko) vojvodstvo s dominantnim njemačkim stanovništvom, kao i poljskom i litvanskom manjinom.

Novi!!: Reformacija i Prusko Vojvodstvo · Vidi više »

Prvi nicejski sabor

Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska).

Novi!!: Reformacija i Prvi nicejski sabor · Vidi više »

Puritanizam

Puritanizam (latinski: Puritas – čistoća) pokret je među engleskim protestantima iz 16.

Novi!!: Reformacija i Puritanizam · Vidi više »

Rad

* Rad (ekonomija), mjera obavljenog posla.

Novi!!: Reformacija i Rad · Vidi više »

Ratovi dviju ruža

'''Bijela ruža kuće York''' '''Crvena ruža kuće Lancaster''' Ratovi dviju ruža, vođeni između 1455. i 1485. godine, bili su isprekidan građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika kuće Lancastera i kuće York.

Novi!!: Reformacija i Ratovi dviju ruža · Vidi više »

Regent

Regent (lat. regens.

Novi!!: Reformacija i Regent · Vidi više »

Rekonkvista

Rekonkista ili Rekonkvista (španj. reconquista.

Novi!!: Reformacija i Rekonkvista · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Reformacija i Renesansa · Vidi više »

Rhode Island

Rhode Island je površinski najmanja država SADa.

Novi!!: Reformacija i Rhode Island · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Reformacija i Rim · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Reformacija i Rumunjska · Vidi više »

Sabor u Konstanzu

Sabor u Konstanzu je 16.

Novi!!: Reformacija i Sabor u Konstanzu · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Reformacija i Samostan · Vidi više »

Samoubojstvo

Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.

Novi!!: Reformacija i Samoubojstvo · Vidi više »

Saska

Saska ili Saksonija može značiti.

Novi!!: Reformacija i Saska · Vidi više »

Sejm

Unutrašnjost zgrade Sejma Zgrada Sejma u Varšavi Sejm je donji dom poljskog parlamenta.

Novi!!: Reformacija i Sejm · Vidi više »

Sevilla

Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.

Novi!!: Reformacija i Sevilla · Vidi više »

Sigismund III. Vasa

Sigismund Sigismund III.

Novi!!: Reformacija i Sigismund III. Vasa · Vidi više »

Siksto IV.

Siksto IV. (21. srpnja 1414. – 12. kolovoza 1484.), pravim imenom Francesco della Rovere, papa od 1471. do 1484. godine.

Novi!!: Reformacija i Siksto IV. · Vidi više »

Simonija

Božanskoj komediji Simonija je izraz kojim označavamo kupovanje dužnosti u nekoj službi (prije svega crkvenoj) za novac.

Novi!!: Reformacija i Simonija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Reformacija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: Reformacija i Sjeverna Europa · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Reformacija i Skandinavija · Vidi više »

Skandinavski poluotok

Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.

Novi!!: Reformacija i Skandinavski poluotok · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Reformacija i Slovenija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Reformacija i Slovenski jezik · Vidi više »

Službena religija

Bez državne religije Službena religija (također poznata i kao državna religija) je naziv za koncept religijskih vjerovanja i na njemu temeljenu religijsku organizaciju iza koje stoji sankcija države koja je smatra integralnim dijelom svog ustavnog poretka.

Novi!!: Reformacija i Službena religija · Vidi više »

Småland

Småland je švedska pokrajina u Götalandu.

Novi!!: Reformacija i Småland · Vidi više »

Soteriologija

Soteriologija je grana teologije koja se bavi spasenjem, osobito spasenjem kroz Isusa Krista.

Novi!!: Reformacija i Soteriologija · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Reformacija i Srednja Europa · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Reformacija i Stari zavjet · Vidi više »

Sveti Augustin

Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.

Novi!!: Reformacija i Sveti Augustin · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Reformacija i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Sveučilište u Oxfordu

Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.

Novi!!: Reformacija i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Reformacija i Talijanski jezik · Vidi više »

Thomas Cromwell

'''Thomas Cromwell''' Thomas Cromwell (Putney, oko 1485. – vjerojatno London, 28. srpnja 1540.), bio je engleski državnik i odvjetnik.

Novi!!: Reformacija i Thomas Cromwell · Vidi više »

Thomas More

Sv.

Novi!!: Reformacija i Thomas More · Vidi više »

Tiringija

Tiringija (Tirinška, njem. Thüringen), službeno: Slobodna Država Tiringija (njem. Freistaat Thüringen) savezna je pokrajina je u središnjoj Njemačkoj.

Novi!!: Reformacija i Tiringija · Vidi više »

Tiskarski stroj

Tiskarski stroj iz 1811. godine Tiskarski stroj je naprava koja se koristi za tiskanje.

Novi!!: Reformacija i Tiskarski stroj · Vidi više »

Toruń

Toruń (njemački: Thorn, latinski: Thorunium) je grad u Poljskoj na rijeci Wisli.

Novi!!: Reformacija i Toruń · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Reformacija i Transilvanija · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Reformacija i Treći Reich · Vidi više »

Tridentski sabor

Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.

Novi!!: Reformacija i Tridentski sabor · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Reformacija i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Trojstvo

Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.

Novi!!: Reformacija i Trojstvo · Vidi više »

Turda

Turda (njem.; Thorenburg, mađ.; Torda) je grad u županiji Cluj u Rumunjskoj.

Novi!!: Reformacija i Turda · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Reformacija i Ukrajina · Vidi više »

Ulrich von Hutten

'''Ulrich von Hutten''' Ulrich von Hutten (Burg Steckelberg, 21. travnja 1488. – Ufenau, 29. kolovoza 1523.), njemački humanist i pjesnik.

Novi!!: Reformacija i Ulrich von Hutten · Vidi više »

Ulrich Zwingli

Ulrich Zwingli Ulrich Zwingli, također i Huldrych Zwingli, lat. Ulricus Zuinglius, (Wildhaus, St. Gallen, 1. siječnja 1484. – Kappel, 11. listopada 1531.), švicarski teolog i reformator.

Novi!!: Reformacija i Ulrich Zwingli · Vidi više »

Unitarizam

Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.

Novi!!: Reformacija i Unitarizam · Vidi više »

Valdenzi

Valdenzi, još nazivani kršćanska sljedba.

Novi!!: Reformacija i Valdenzi · Vidi više »

Valladolid

Iglesia de San Pablo Valladolid je glavni grad španjolske autonomne zajednice Kastilja i León, te glavni grad istoimene provincije.

Novi!!: Reformacija i Valladolid · Vidi više »

Velški jezik

upravnim dijelovima Velški jezik je (ISO 639-3: cym; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika.

Novi!!: Reformacija i Velški jezik · Vidi više »

Velikopoljska

Velikopoljska ili Velika Poljska (poljski: Wielkopolska, njemački:Großpolen) je zemljopisna kao i povijesna regija u zapadnom dijelu Poljske.

Novi!!: Reformacija i Velikopoljska · Vidi više »

Wales

Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.

Novi!!: Reformacija i Wales · Vidi više »

Württemberg

Zemljovid onog što se u suvremenoj Njemačkoj smatra za Württemberg. Žuto područje je Villingen-Schwenningen nastalo od prijašnjih dviju općina: Villingena (Baden) i Schwenningena (Württemberg). Württemberg je označen crvenom bojom. Zastava Württemberga. 250px Württemberg povijesno je područje u jugozapadnoj Njemačkoj.

Novi!!: Reformacija i Württemberg · Vidi više »

Westfalski mir

Westfalski mir predstavlja niz sporazuma kojima je završen Tridesetogodišnji rat.

Novi!!: Reformacija i Westfalski mir · Vidi više »

Wittenberg

Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu.

Novi!!: Reformacija i Wittenberg · Vidi više »

Zapadni raskol

Zapadni raskol ili Zapadna šizma (1378. – 1417.) je podjela nastala u Katoličkoj Crkvi 1378. Pritom nije bilo nikakvog dokrinalnog razloga raskola, nego su povod predstavljali različiti politički interesi.

Novi!!: Reformacija i Zapadni raskol · Vidi više »

Zürich

Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.

Novi!!: Reformacija i Zürich · Vidi više »

1415.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1415. · Vidi više »

1417.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1417. · Vidi više »

1437.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1437. · Vidi više »

1492.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1492. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 15. stoljeće · Vidi više »

1514.

1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Reformacija i 1514. · Vidi više »

1515.

1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Reformacija i 1515. · Vidi više »

1517.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1517. · Vidi više »

1518.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1518. · Vidi više »

1519.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1519. · Vidi više »

1520.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1520. · Vidi više »

1521.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1521. · Vidi više »

1523.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1523. · Vidi više »

1524.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1524. · Vidi više »

1525.

Zapadna Europa 1525. godine.

Novi!!: Reformacija i 1525. · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1526. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1527. · Vidi više »

1529.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1529. · Vidi više »

1530.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1530. · Vidi više »

1532.

1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Reformacija i 1532. · Vidi više »

1533.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1533. · Vidi više »

1534.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1534. · Vidi više »

1535.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1535. · Vidi više »

1536.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1536. · Vidi više »

1537.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1537. · Vidi više »

1538.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1538. · Vidi više »

1539.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1539. · Vidi više »

1540.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1540. · Vidi više »

1541.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1541. · Vidi više »

1545.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1545. · Vidi više »

1547.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1547. · Vidi više »

1550.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1550. · Vidi više »

1553.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1553. · Vidi više »

1555.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1555. · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1556. · Vidi više »

1557.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1557. · Vidi više »

1558.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1558. · Vidi više »

1559.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1559. · Vidi više »

1560.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1560. · Vidi više »

1563.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1563. · Vidi više »

1565.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1565. · Vidi više »

1566.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1566. · Vidi više »

1568.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1568. · Vidi više »

1572.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1572. · Vidi više »

1575.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1575. · Vidi više »

1583.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1583. · Vidi više »

1588.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1588. · Vidi više »

1598.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1598. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 16. stoljeće · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1604. · Vidi više »

1618.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1618. · Vidi više »

1619.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1619. · Vidi više »

1620.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1620. · Vidi više »

1629.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1629. · Vidi više »

1638.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1638. · Vidi više »

1640-ih

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1640-ih · Vidi više »

1642.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1642. · Vidi više »

1647.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1647. · Vidi više »

1648.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1648. · Vidi više »

1658.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1658. · Vidi više »

1659.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1659. · Vidi više »

1661.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1661. · Vidi više »

1666.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1666. · Vidi više »

1672.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1672. · Vidi više »

1681.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1681. · Vidi više »

1685.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1685. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 17. stoljeće · Vidi više »

1711.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1711. · Vidi više »

1717.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1717. · Vidi više »

1768.

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1768. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 19. stoljeće · Vidi više »

1930-ih

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1930-ih · Vidi više »

1950-ih

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1950-ih · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Reformacija i 1960-ih · Vidi više »

3. siječnja

3.

Novi!!: Reformacija i 3. siječnja · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: Reformacija i 30. listopada · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: Reformacija i 31. listopada · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Protestantska reformacija, Reformatorska Crkva.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni