Brže od pregledniku!Sličnosti između Rijeka i Sveučilište u Rijeci
Rijeka i Sveučilište u Rijeci imaju 24 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bakar (grad), Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Europa, Gospić, Hrvatska, Istra, Jadransko more, Lika, Medicinski fakultet u Rijeci, Opatija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sveučilišna knjižnica u Rijeci, Sveučilište, 1627., 1973., 1980., 1984., 1991., 1999., 2000., 2009., 2017..
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Bakar (grad) i Rijeka · Bakar (grad) i Sveučilište u Rijeci ·
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Družba Isusova i Rijeka · Družba Isusova i Sveučilište u Rijeci ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Rijeka · Drugi svjetski rat i Sveučilište u Rijeci ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Rijeka · Europa i Sveučilište u Rijeci ·
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Gospić i Rijeka · Gospić i Sveučilište u Rijeci ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Rijeka · Hrvatska i Sveučilište u Rijeci ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Istra i Rijeka · Istra i Sveučilište u Rijeci ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Jadransko more i Rijeka · Jadransko more i Sveučilište u Rijeci ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Lika i Rijeka · Lika i Sveučilište u Rijeci ·
Medicinski fakultet u Rijeci
Ulaz u zgradu Medicinskog fakulteta u Rijeci Medicinski fakultet u Rijeci (latinski Facultas medica Fluminensis), drugi je po starosti medicinski fakultet u Hrvatskoj.
Medicinski fakultet u Rijeci i Rijeka · Medicinski fakultet u Rijeci i Sveučilište u Rijeci ·
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Opatija i Rijeka · Opatija i Sveučilište u Rijeci ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Rijeka i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sveučilište u Rijeci ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Rijeka i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijalistička Republika Hrvatska i Sveučilište u Rijeci ·
Sveučilišna knjižnica u Rijeci
Spomen ploča na ulazu u Sveučilišnu knjižnicu u Rijeci Sveučilišna knjižnica u Rijeci Sveučilišna knjižnica u Rijeci znanstvena je ustanova koja pored knjižnične, izdavačke, kulturno-obrazovne ima i matično-razvojnu ulogu i zadaću.
Rijeka i Sveučilišna knjižnica u Rijeci · Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Sveučilište u Rijeci ·
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Rijeka i Sveučilište · Sveučilište i Sveučilište u Rijeci ·
1627.
Bez opisa.
1627. i Rijeka · 1627. i Sveučilište u Rijeci ·
1973.
Bez opisa.
1973. i Rijeka · 1973. i Sveučilište u Rijeci ·
1980.
Bez opisa.
1980. i Rijeka · 1980. i Sveučilište u Rijeci ·
1984.
Bez opisa.
1984. i Rijeka · 1984. i Sveučilište u Rijeci ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Rijeka · 1991. i Sveučilište u Rijeci ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i Rijeka · 1999. i Sveučilište u Rijeci ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Rijeka · 2000. i Sveučilište u Rijeci ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Rijeka · 2009. i Sveučilište u Rijeci ·
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Rijeka i Sveučilište u Rijeci imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Rijeka i Sveučilište u Rijeci
Usporedba između Rijeka i Sveučilište u Rijeci
Rijeka ima 535 odnose, a Sveučilište u Rijeci ima 70. Kao što im je zajedničko 24, Jaccard indeks 3.97% = 24 / (535 + 70).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Rijeka i Sveučilište u Rijeci. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
