Sadržaj
32 odnosi: Aleksandar Sever, Antički Rim, Barbari, Bizant, Car, Cives, Code Civile, Corpus Iuris Civilis, Drugi punski rat, Glosatori, Gotika, Ius quod ad personas pertinet, Justinijan I. Veliki, Kapitalizam, Latini, Marijan Horvat, Nasljedno pravo, Obiteljsko pravo, Obvezno pravo, Osnutak Rima (mitologija), Pandekte, Pravo, Renesansa, Rim, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Rimsko stvarno pravo, Srednji vijek, Statusno pravo, Stvarno pravo, Ulpijan, Zapadno Rimsko Carstvo.
Aleksandar Sever
Aleksandar Sever Aleksandar Sever, rimski car (222. – 235.). Sin Julije Mameje i Elagabalov rođak.
Pogledaj Rimsko pravo i Aleksandar Sever
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Pogledaj Rimsko pravo i Antički Rim
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Pogledaj Rimsko pravo i Barbari
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Rimsko pravo i Bizant
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Pogledaj Rimsko pravo i Car
Cives
Cives su bili punopravni građani Staroga Rima.
Pogledaj Rimsko pravo i Cives
Code Civile
Code civile (hrvatski: Građanski zakonik) francuski je građanski zakonik, usvojen 21. ožujka 1804. pod nazivom Code civil des Français, ponovno objavljen 1807. kao Code Napoléon, a posljednje službeno izdanje objavljeno je 1816. Njime je Napoleon Bonaparte pokušao na jedno mjesto svrstati sve građansko-pravne odnose.
Pogledaj Rimsko pravo i Code Civile
Corpus Iuris Civilis
Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog nastajala između 528.
Pogledaj Rimsko pravo i Corpus Iuris Civilis
Drugi punski rat
Drugi punski rat (proljeće 218. pr. Kr. - 201. pr. Kr.;, ancient.eu, pristupljeno 2. rujna 2018. također poznat pod nazivom Hannibalski rat ili Rat protiv Hannibala) bio je drugi od tri velika rata između Rima i Kartage te ujedno jedan od najvećih i najdestruktivnijih ratova antičke povijesti.
Pogledaj Rimsko pravo i Drugi punski rat
Glosatori
Glosatori (glosatorska škola), srednjovjekovni pravnici koji su rimsko pravo proučavali na osnovi Justinijanovog Corpus iuris civilis.
Pogledaj Rimsko pravo i Glosatori
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Pogledaj Rimsko pravo i Gotika
Ius quod ad personas pertinet
U sustavu Rimskog prava, osobito je važan status osobe.
Pogledaj Rimsko pravo i Ius quod ad personas pertinet
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11.
Pogledaj Rimsko pravo i Justinijan I. Veliki
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Pogledaj Rimsko pravo i Kapitalizam
Latini
Latini (lat. Latini) jedan od italskih naroda, nastanjivali su prvobitno relativno ograničen teritorij južno od Tibra, po njima nazvanu Lacij (Latium), koja je u povijesno doba bila dodatno smanjena invazijom Volska u područje između Albanskih brda (Albanus mons) i Aurunskih planina (tzv. Latium Novum ili Latium adiectum).
Pogledaj Rimsko pravo i Latini
Marijan Horvat
Marijan Horvat (10. siječnja 1903. – 29. prosinca 1967.) bio je hrvatski pravnik i romanist, dekan i prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu te rektor i prorektor Sveučilišta u Zagrebu.
Pogledaj Rimsko pravo i Marijan Horvat
Nasljedno pravo
Nasljedno pravo u objektivnom smislu tog pojma, je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe - ostavitelja, uređuje prijelaz njene imovine (odnosno njezinih subjektivnih prava i obveza) na druge osobe - njezine nasljednike.
Pogledaj Rimsko pravo i Nasljedno pravo
Obiteljsko pravo
Obiteljsko pravo je skup pravnih pravila i načela kojima se uređuju obiteljski odnosi, tj.
Pogledaj Rimsko pravo i Obiteljsko pravo
Obvezno pravo
Obvezno pravo je skup pravila kojima se uređuju obvezni odnosi.
Pogledaj Rimsko pravo i Obvezno pravo
Osnutak Rima (mitologija)
Vučica hrani Romula i Rema Uz osnutak Rima vežu se mnoge legende koje se u posljednje vrijeme obrađuju i dopunjavaju na temelju povijesnih rekonstrukcija.
Pogledaj Rimsko pravo i Osnutak Rima (mitologija)
Pandekte
Digeste (lat. Digestae), poznate i kao Pandekte (od Digesta seu Pandectae, što dolazi od starogrčke riječi πανδέκτης pandektes, "sveobuhvatni") je naziv za sažetak najvažnijih tekstova rimskog prava, a koji predstavlja integralni dio zbornika Corpus iuris civilis, koji je objavio bizantski car Justinijan.
Pogledaj Rimsko pravo i Pandekte
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Pogledaj Rimsko pravo i Pravo
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Rimsko pravo i Renesansa
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Rimsko pravo i Rim
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Pogledaj Rimsko pravo i Rimska Republika
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Rimsko pravo i Rimsko Carstvo
Rimsko stvarno pravo
Rimsko stvarno pravo skup je pravni normi u pravnom poretku rimske države kojim su uređivani pravni odnosi između pravnih subjekata u odnosu na stvari.
Pogledaj Rimsko pravo i Rimsko stvarno pravo
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Rimsko pravo i Srednji vijek
Statusno pravo
Statusno pravo (od statuere - postaviti,ustanoviti) predstavlja skup pravnih pravila koja se bave pitanjima pravnog polozaja, statusa coveka u drustvu.Toj problematici rimski pravnici posvecuju veliku pažnju i pridaju mu veliki znacaj.Gaj i Justinijan ovu materiju stavljaju u uvodna poglavlja Institucija (De iure personarum), a isto je ucinjeno i s Digestama (De statu hominum).Sami njihovi nazivi ukazuju da se temeljni pojmovi statusnog prava persona (licnost,lice) i homo (covek), sto samo potvrdjuje stav rimskih pravnika da je pravo stvoreno zbog coveka.
Pogledaj Rimsko pravo i Statusno pravo
Stvarno pravo
Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se uređuju oni društveni odnosi koji nastaju među ljudima glede neposrednog gospodarskog iskorištavanja stvari, ili kraće - skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među ljudima povodom stvari.
Pogledaj Rimsko pravo i Stvarno pravo
Ulpijan
Ulpijan (Domintius Ulpianus), oko 200 g. iz Tira, Fenicija (Phoenitia) danas Libanon, jedan je od posljednjih velikih rimskih pravnika klasičnog doba.
Pogledaj Rimsko pravo i Ulpijan
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Pogledaj Rimsko pravo i Zapadno Rimsko Carstvo