Brže od pregledniku!
37 odnosi: Albert Einstein, Crna rupa, Elektron, Fizika, Harvardovo sveučilište, Hirošima, Japan, Kalifornija, Kalifornijsko državno sveučilište, Kvantna mehanika, Los Alamos, Novi Meksiko, Max Born, Nagasaki, New Jersey, New York (razdvojba), New York City, New York, Njemačka, Nuklearno oružje, Pozitron, Princeton (Teksas), Projekt Manhattan, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Sveučilište Princeton, Sveučilište u Berkeleyju, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Göttingenu, Teorijska fizika, Tuneliranje, Willis Eugene Lamb, 16. srpnja, 18. veljače, 1904., 1945., 1947., 1967., 22. travnja.
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Albert Einstein · Vidi više »
Crna rupa
Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Crna rupa · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Elektron · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Fizika · Vidi više »
Harvardovo sveučilište
Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".
Novi!!: Robert Oppenheimer i Harvardovo sveučilište · Vidi više »
Hirošima
Hirošima (広島市, Hiroshima-shi) je najveći grad pokrajine Chugoku i sjedište prefekture Hirošima na zapadu Honshua, najvećeg japanskog otoka.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Hirošima · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Japan · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Kalifornija · Vidi više »
Kalifornijsko državno sveučilište
thumbthumb Kalifornijsko državno sveučilište (eng. California State University) je lanac javnih sveučilišta u američkoj saveznoj državi Kaliforniji.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Kalifornijsko državno sveučilište · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Kvantna mehanika · Vidi više »
Los Alamos, Novi Meksiko
Los Alamos je mjesto grada (eng. townsite) i popisom određeno mjesto u okrugu Los Alamosu u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Los Alamos, Novi Meksiko · Vidi više »
Max Born
Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Max Born · Vidi više »
Nagasaki
Nagasaki Nagasaki (長崎市) je grad u Japanu.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Nagasaki · Vidi više »
New Jersey
New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Robert Oppenheimer i New Jersey · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Robert Oppenheimer i New York (razdvojba) · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Robert Oppenheimer i New York City, New York · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Njemačka · Vidi više »
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Nuklearno oružje · Vidi više »
Pozitron
Pozitron je antičestica elektrona.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Pozitron · Vidi više »
Princeton (Teksas)
Princeton je grad u američkoj saveznoj državi Teksas.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Princeton (Teksas) · Vidi više »
Projekt Manhattan
Trinity, test prve atomske bombe Projekt Manhattan bio je tajni projekt američke vlade tijekom Drugog svjetskog rata s ciljem izrade atomske bombe.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Projekt Manhattan · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sveučilište Princeton
Logo Sveučilišna knjižnica. Sveučilište Princeton (engl. Princeton University, lat. Universitas Princetoniensis) privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyju.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Sveučilište Princeton · Vidi više »
Sveučilište u Berkeleyju
Grb sveučilišta Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju javno je, istraživačko sveučilište sa sjedištem u gradu Berkeleyju, u američkoj saveznoj državi Kalifornija.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Sveučilište u Berkeleyju · Vidi više »
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »
Sveučilište u Göttingenu
Grb Sveučilišta u Göttingenu Sveučilište u Göttingenu (njem. Georg-August-Universität Göttingen, lat. Universitas Regiæ Georgiæ Augustæ), osnovao je 1732./1734.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Sveučilište u Göttingenu · Vidi više »
Teorijska fizika
Teorijska fizika je grana fizike koja uključuje matematičke modele i abstrakcije fizike u pokušaju da se objasne prirodni fenomeni.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Teorijska fizika · Vidi više »
Tuneliranje
tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. dualizam). valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Refrakcija ili lom svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. moru. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Tuneliranje · Vidi više »
Willis Eugene Lamb
nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar.
Novi!!: Robert Oppenheimer i Willis Eugene Lamb · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Robert Oppenheimer i 16. srpnja · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Robert Oppenheimer i 18. veljače · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Oppenheimer i 1904. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Oppenheimer i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Oppenheimer i 1947. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Robert Oppenheimer i 1967. · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Robert Oppenheimer i 22. travnja · Vidi više »
