Brže od pregledniku!
259 odnosi: Adrian Mutu, Aneksija, Antanta, Arad (Arad, Rumunjska), Argeș (rijeka), Ateizam, Aurelijan, Austro-Ugarska, Autonomija, Avari, Špilja, Šušnjevica, Češka, Česi, Ćiribirci, Émil Cioran, Bacău (grad), Baia Mare, Balkanski ratovi, Banat, Bejzbol, Besarabija, Bizant, Bjelogorica, Botoșani (grad), Brașov (grad), Brăila (grad), Bugari, Bugarska, Bugarski jezik, Bukovina, Bukurešt, Buzău (grad), Cluj-Napoca, Constanța (grad), Constantin Brâncuși, Craiova, Cristian Chivu, Crno more, Crnogorična šuma, Dacia, Deșteaptă-te, române!, Demografija, Diktator, Diktatura, Dobrudža, Drobeta-Turnu Severin, Drugi svjetski rat, Dunav, Egipat, ..., Elie Wiesel, Etnogeneza, Eugène Ionesco, Euro, Europa, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska ekonomska zajednica, Europska unija, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, FCSB, Focșani, Galați (grad), Gheorghe Hagi, Gimnastika, Gospodarstvo Rumunjske, Goti, Grand Slam, Holokaust, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska Keča, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski Čenej, Hrvatski jezik, Huni, Iași (grad), Ialomița (rijeka), Ilie Năstase, Ion Antonescu, Istočna Europa, Istrorumunjski jezik, Italija, Izrael, Jabalče, Jiu, Josif Staljin, Jugoistočna Europa, Kameno doba, Karaševo, Karpati, Katoličanstvo, Kina, Klaus Iohannis, Klokotič, Komunizam, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kršćanstvo, Krišana, Kukuruz, Les, Lesostepa, Lišajevi, Lika, Lopoč, Lupak, Mađari, Mađarska, Međunarodni monetarni fond, Meridijan, Mircea Eliade, Moldavija, Monarhija, Moriš, Mozaik, Muntenia, Nadia Comăneci, NATO, Neremić, Nicolae Ceaușescu, Nijemci, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Njemački jezik, Nogomet, Obična breza, Odjeća, Olt (rijeka), Oltenija, Oradea, Osmansko Carstvo, Paralela (zemljopis), Parlament, Parlamentarna demokracija, Partnerstvo za mir, Paul Celan, Pšenica, Perunika, Piatra Neamț, Pitești, Ploiești, Pokret nesvrstanih, Poljska, Povrće, Programska podrška, Protektorat, Prut, Prvi svjetski rat, Ravnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska), Râmnicu Vâlcea, Referendum, Rekaš, Ričica (Rumunjska), Richard Nixon, Rimsko Carstvo, Romanski jezici, Romi, Rumunji, Rumunjska nogometna reprezentacija, Rumunjska pravoslavna Crkva, Rumunjska revolucija, Rumunjski jezik, Rumunjski lej, Rusija, Samoš, Satu Mare (grad), Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć, Sibiu (grad), Siret (rijeka), Sjedinjene Američke Države, Slaveni, Smrtna kazna, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Srbi, Srbija, Srbizacija, Srednja Europa, Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, Srpski jezik, Stari vijek, Suceava (grad), Sulina, Sveta Petka, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994., Târgu Mureș, Tekstil, Temišvar, Tenis, Timiš, Tirol (Karaš-severinska županija, Rumunjska), Transilvanija, Trska, Udruga teniskih profesionalaca, UEFA Liga prvaka, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, Varšavski ugovor, Višestranački sustav, Vijeće Europe, Vlaška (pokrajina), Voće, Vodnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska), XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., Zajednica neovisnih država, 1. siječnja, 11. stoljeće, 13. kolovoza, 1417., 15. stoljeće, 1526., 1812., 1821., 1829., 1857., 1862., 1867., 1869., 1877., 1878., 1916., 1930., 1944., 1947., 1948., 1953., 1956., 1960., 1965., 1969., 1975., 1976., 1979., 1981., 1989., 1990., 1991., 1996., 1997., 2. stoljeće, 2000., 2002., 2004., 2005., 2006., 2007., 2010., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 270., 3. stoljeće, 30. prosinca. Proširite indeks (209 više) »
Adrian Mutu
Adrian Mutu (Călineşti, 8. siječnja 1979.) je rumunjski umirovljeni nogometaš.
Novi!!: Rumunjska i Adrian Mutu · Vidi više »
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Novi!!: Rumunjska i Aneksija · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Rumunjska i Antanta · Vidi više »
Arad (Arad, Rumunjska)
Arad je glavni grad županije Arad u zapadnom djelu Rumunjske, u povijesnoj pokrajini Crişani, dio Transilvanije, na rijeci Morišu.
Novi!!: Rumunjska i Arad (Arad, Rumunjska) · Vidi više »
Argeș (rijeka)
Argeș čita se Arđeš (rumunjski: Râul Argeș) je rijeka u južnoj Rumunjskoj dužine oko 350 km.
Novi!!: Rumunjska i Argeș (rijeka) · Vidi više »
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Rumunjska i Ateizam · Vidi više »
Aurelijan
antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).
Novi!!: Rumunjska i Aurelijan · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Rumunjska i Austro-Ugarska · Vidi više »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Rumunjska i Autonomija · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Rumunjska i Avari · Vidi više »
Špilja
Baraćeve špilje. Acsibi špilje. Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori.
Novi!!: Rumunjska i Špilja · Vidi više »
Šušnjevica
Šušnjevica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Kršan, Istarska županija.
Novi!!: Rumunjska i Šušnjevica · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Rumunjska i Češka · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Rumunjska i Česi · Vidi više »
Ćiribirci
Ćiribirac iz kasnog 19. stoljeća Žejanski zvončari na smotri na riječkom Trsatu, obučeni u svoju tradicionalnu zvončarsku nošnju. Foto Z. K. Rončević Ćiribirci (Ćići) ili Istrorumunji su nevelika etnička grupa nastanjena u sjeveroistočnoj Istri, danas uglavnom u selima Žejane i područjima oko Čepićkog polja, Šušnjevica, Nova Vas, Letaj i drugima.
Novi!!: Rumunjska i Ćiribirci · Vidi više »
Émil Cioran
Émil Michel Cioran (Rasinari, 8. travnja 1911. – Pariz, 20. lipnja 1995.), francuski filozof i pisac rumunjskog porijekla Od 1937. godine živio je u Parizu, a na francuskom piše od 1947. godine.
Novi!!: Rumunjska i Émil Cioran · Vidi više »
Bacău (grad)
Bacău (njemački: Barchau, mađarski: Bákó) je grad u istočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Bacău.
Novi!!: Rumunjska i Bacău (grad) · Vidi više »
Baia Mare
Baia Mare (njemački:Frauenbach, latinski:Rivulus Dominarum, mađarski:Nagybánya) je grad u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Maramureş.
Novi!!: Rumunjska i Baia Mare · Vidi više »
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Novi!!: Rumunjska i Balkanski ratovi · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Rumunjska i Banat · Vidi više »
Bejzbol
Bejzbol (od engleskog naziva baseball, što dolazi od riječi base što znači baza i riječi ball što znači lopta) je momčadski sport u kojem se loptica udara palicom.
Novi!!: Rumunjska i Bejzbol · Vidi više »
Besarabija
Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.
Novi!!: Rumunjska i Besarabija · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Rumunjska i Bizant · Vidi više »
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Novi!!: Rumunjska i Bjelogorica · Vidi više »
Botoșani (grad)
Botoșani (njemački: Botoschan) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Botoșani.
Novi!!: Rumunjska i Botoșani (grad) · Vidi više »
Brașov (grad)
Brașov je grad u srednjem dijelu Rumunjske i glavni grad županije Brașov.
Novi!!: Rumunjska i Brașov (grad) · Vidi više »
Brăila (grad)
Brăila (oko 230 000 stanovnika) najveća je dunavska luka u Munteniji (istočnome dijelu Vlaške - Rumunjska).
Novi!!: Rumunjska i Brăila (grad) · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Rumunjska i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Rumunjska i Bugarska · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Rumunjska i Bugarski jezik · Vidi više »
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Novi!!: Rumunjska i Bukovina · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: Rumunjska i Bukurešt · Vidi više »
Buzău (grad)
Buzău (njemački: Busäu) je grad u jugoistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Buzău.
Novi!!: Rumunjska i Buzău (grad) · Vidi više »
Cluj-Napoca
Cluj-Napoca (mađ. Kolozsvár, njem. Klausenburg, srednjovj. lat. Claudiopolis i Castrum Clus) je treći najveći grad Rumunjske, povijesno središte i najvažniji grad Transilvanije te središte županije Cluj.
Novi!!: Rumunjska i Cluj-Napoca · Vidi više »
Constanța (grad)
Constanța (konˈstant͡sa) najveća je rumunjska luka na Crnom moru.
Novi!!: Rumunjska i Constanța (grad) · Vidi više »
Constantin Brâncuși
Constantin Brâncuşi (čita se Konstantin Brankuši; rođ. 19. veljače 1876., Hobiţa, Rumunjska - 16. ožujka 1957., Pariz, Francuska) je bio rumunjski kipar koji je djelovao u Francuskoj i Rumunjskoj; jedan je od najutjecajnijih umjetnika početkom 20.
Novi!!: Rumunjska i Constantin Brâncuși · Vidi više »
Craiova
Craiova je s 299.429 stanovnika peti grad po veličini u Rumunjskoj.
Novi!!: Rumunjska i Craiova · Vidi više »
Cristian Chivu
Cristian Eugen Chivu (Reşiţa, 26. listopada 1980.) je rumunjski umirovljeni nogometaš i bivši reprezentativac.
Novi!!: Rumunjska i Cristian Chivu · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Rumunjska i Crno more · Vidi više »
Crnogorična šuma
Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.
Novi!!: Rumunjska i Crnogorična šuma · Vidi više »
Dacia
Dacia je rumunjski proizvođač automobila u vlasništvu Renaulta.
Novi!!: Rumunjska i Dacia · Vidi više »
Deșteaptă-te, române!
Andrei Mureșanu, pisac rumunjske himneDeșteaptă-te, române ("Probudite se, Rumunji") je rumunjska nacionalna himna.
Novi!!: Rumunjska i Deșteaptă-te, române! · Vidi više »
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Novi!!: Rumunjska i Demografija · Vidi više »
Diktator
Diktatori često spominjani kao vođe totalitarnih režima. S lijeva na desno, odozgo prema dolje: Josif Staljin, Adolf Hitler, Augusto Pinochet, Mao Ce Tung, Benito Mussolini, Kim Il-Sung Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom.
Novi!!: Rumunjska i Diktator · Vidi više »
Diktatura
Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.
Novi!!: Rumunjska i Diktatura · Vidi više »
Dobrudža
Dobrudža Dobrudža (rumunjski: Dobrogea, bugarski: Добруджа) je crnomorska regija u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Rumunjska i Dobrudža · Vidi više »
Drobeta-Turnu Severin
Drobeta-Turnu Severin (mađarski Szörényvár) je grad u županiji Mehedinţi u Rumunjskoj, na lijevoj obali Dunava, nizvodno od Željeznih vrata.
Novi!!: Rumunjska i Drobeta-Turnu Severin · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Rumunjska i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Rumunjska i Dunav · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Rumunjska i Egipat · Vidi više »
Elie Wiesel
Elie (Eliezer) Wiesel (Sighetu Marmaţiei, Rumunjska, 30. rujna 1928. — Boston, Massachusetts, 2. srpnja 2016.) bio je židovski književnik i politički aktivist francuskog i engleskoga izraza.
Novi!!: Rumunjska i Elie Wiesel · Vidi više »
Etnogeneza
Etnogeneza je pojam koji opisuje stvaranje jednog naroda.
Novi!!: Rumunjska i Etnogeneza · Vidi više »
Eugène Ionesco
Eugène Ionesco, rođen kao Eugen Ionescu (Slatina, Rumunjska, 26. studenog 1909. – Pariz, 28. ožujka 1994.), je bio francusko-rumunjski književnik i dramatičar, te jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda.
Novi!!: Rumunjska i Eugène Ionesco · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Rumunjska i Euro · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Rumunjska i Europa · Vidi više »
Europska banka za obnovu i razvoj
Zaštitni znak Europske banke za obnovu i razvoj) Europska banka za obnovu i razvoj (EBOR) (engl. European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) osnovana je 15. travnja 1991. godine sa sjedištem u Londonu, u cilju olakšavanja tranzicije sedam planskih privreda bivših socijalističkih država (Bugarska, Čehoslovačka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, SSSR i SFRJ) na tržišnu privredu.
Novi!!: Rumunjska i Europska banka za obnovu i razvoj · Vidi više »
Europska ekonomska zajednica
Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.
Novi!!: Rumunjska i Europska ekonomska zajednica · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Rumunjska i Europska unija · Vidi više »
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association) osnovano je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost od ekonomske diskriminacije.
Novi!!: Rumunjska i Europsko udruženje za slobodnu trgovinu · Vidi više »
FCSB
FCSB je nogometni klub iz glavnog rumunjskog grada Bukurešta.
Novi!!: Rumunjska i FCSB · Vidi više »
Focșani
Focșani (njemački:Fokschan); (mađarski:Foksány) je grad u istočnoj Rumunjskoj središte županije Vrancea.
Novi!!: Rumunjska i Focșani · Vidi više »
Galați (grad)
Galati (293.523 stanovnika) je najveća rumunjska luka na Dunavu i najveći brodogradilišni centar.
Novi!!: Rumunjska i Galați (grad) · Vidi više »
Gheorghe Hagi
Gheorghe Hagi (Săcele, 5. veljače 1965.) je bivši rumunjski nogometaš i nogometni trener, te vlasnik Viitorula.
Novi!!: Rumunjska i Gheorghe Hagi · Vidi više »
Gimnastika
Gimnastika u Londonu 1908. Gimnastička dvorana Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru.
Novi!!: Rumunjska i Gimnastika · Vidi više »
Gospodarstvo Rumunjske
Gospodarska slika Rumunjske vrlo je crna.
Novi!!: Rumunjska i Gospodarstvo Rumunjske · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Rumunjska i Goti · Vidi više »
Grand Slam
Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini.
Novi!!: Rumunjska i Grand Slam · Vidi više »
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Novi!!: Rumunjska i Holokaust · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Rumunjska i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Rumunjska i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska Keča
Hrvatska Keča ili Keča (rumunjski: Checea odnosno Checea Croată) je općina i istoimeno naselje u županiji Timiş, u Rumunjskom dijelu Banata.
Novi!!: Rumunjska i Hrvatska Keča · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Rumunjska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski Čenej
Hrvatski Čenej ili Čenej (rumunjski: Cenei) je općina i istoimeno naselje u županiji Timiş, u Rumunjskom dijelu Banata.
Novi!!: Rumunjska i Hrvatski Čenej · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Rumunjska i Hrvatski jezik · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Rumunjska i Huni · Vidi više »
Iași (grad)
Iași (Jaši) je drugi grad po veličini u Rumunjskoj i središte rumunjskog dijela povijesne pokrajine Moldavije.
Novi!!: Rumunjska i Iași (grad) · Vidi više »
Ialomița (rijeka)
Ialomița (rumunjski: râul Ialomița, bugarski: Яломица) je rijeka u Rumunjskoj u pokrajini Vlaškoj.
Novi!!: Rumunjska i Ialomița (rijeka) · Vidi više »
Ilie Năstase
Ilie Năstase (Bukurešt, 19. srpnja 1946.), rumunjski bivši tenisač.
Novi!!: Rumunjska i Ilie Năstase · Vidi više »
Ion Antonescu
Ion Victor Antonescu (Piteşti, 15. lipnja 1882. – Jilava, 1. lipnja 1946.) je bio premijer i conducător Rumunjske u Drugom svjetskom ratu od 4. rujna 1940. do 23. kolovoza 1944. Nakon što je 28.
Novi!!: Rumunjska i Ion Antonescu · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Rumunjska i Istočna Europa · Vidi više »
Istrorumunjski jezik
Istrorumunjski jezik (ISO 639-3: ruo) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1500; 1994).
Novi!!: Rumunjska i Istrorumunjski jezik · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Rumunjska i Italija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Rumunjska i Izrael · Vidi više »
Jabalče
Jabalče (rum. Iabalcea), je naselje u općini Karaševo u Rumunjskoj županiji Caraş-Severin, naseljeno Hrvatima Krašovanima.
Novi!!: Rumunjska i Jabalče · Vidi više »
Jiu
Jiu (izgovor Žiu) je rijeka u rumunjskoj povijesnoj pokrajini Olteniji.
Novi!!: Rumunjska i Jiu · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Rumunjska i Josif Staljin · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Rumunjska i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Kameno doba
Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.
Novi!!: Rumunjska i Kameno doba · Vidi više »
Karaševo
Karaševo (rumunjski: Carașova, mađarski: Krassovar) je općina i istoimeno naselje u županiji Caraş-Severin, u Rumunjskom dijelu Banata, 15 km od grada Reșița (hrvatski: Rešice), u kojoj žive Hrvati zvani Krašovani.
Novi!!: Rumunjska i Karaševo · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Rumunjska i Karpati · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Rumunjska i Katoličanstvo · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Rumunjska i Kina · Vidi više »
Klaus Iohannis
Klaus Werner Iohannis (Sibiu, 13. lipnja 1959.) rumunjski je političar njemačkoga podrijetla i šesti predsjednik Rumunjske.
Novi!!: Rumunjska i Klaus Iohannis · Vidi više »
Klokotič
Klokotič (rum. Clocotici), je naselje u općini Lupaku u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, naseljeno Hrvatima.
Novi!!: Rumunjska i Klokotič · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Rumunjska i Komunizam · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Rumunjska i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Rumunjska i Kršćanstvo · Vidi više »
Krišana
Položaj pokrajine Crișana Krišana (rumunjski: Crișana, mađarski: Körösvidék, njemački: Kreischgebiet) je rumunjska povijesna pokrajina smještena u sjeverozapadnoj Rumunjskoj.
Novi!!: Rumunjska i Krišana · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Rumunjska i Kukuruz · Vidi više »
Les
Les (prapor) je eolski sediment prašinastog oblika i žućkaste boje, sastavljen uglavnom od kvarca i feldspata.
Novi!!: Rumunjska i Les · Vidi više »
Lesostepa
Istočnoeuropska lesostepa Lesostepa ili šumska stepa je vrsta staništa, koje se sastoji od travnjaka mjestimice sa šumom.
Novi!!: Rumunjska i Lesostepa · Vidi više »
Lišajevi
Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.
Novi!!: Rumunjska i Lišajevi · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Rumunjska i Lika · Vidi više »
Lopoč
Lopoč (lat. Nymphaea), biljni rod iz porodice lopočevki (Nymphaeaceae) kojemu pripada četrdesetak vrsta vodenog bilja raširenog po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, a najpoznatija među njima je bijeli lopoč (Nymphaea alba).
Novi!!: Rumunjska i Lopoč · Vidi više »
Lupak
Lupak (rum. Lupac, mađ. Kiskrassó) općina je i istoimeno naselje u županiji Caraş-Severin, u rumunjskom dijelu Banata.
Novi!!: Rumunjska i Lupak · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Rumunjska i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Rumunjska i Mađarska · Vidi više »
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Novi!!: Rumunjska i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Rumunjska i Meridijan · Vidi više »
Mircea Eliade
Mircea Eliade (Bukurešt, 9. ožujka 1907. – Chicago, 22. travnja 1986.), američki kulturni povjesničar rumunjskog porijekla i rumunjski književnik.
Novi!!: Rumunjska i Mircea Eliade · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Rumunjska i Moldavija · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Rumunjska i Monarhija · Vidi više »
Moriš
Moriš (rum. Mureș, lat. Marisus, mađ. Maros, nje.: Mieresch, Marosch, Muresch, srpski: Мориш) je rijeka u Panonskoj nizini.
Novi!!: Rumunjska i Moriš · Vidi više »
Mozaik
Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.
Novi!!: Rumunjska i Mozaik · Vidi više »
Muntenia
Muntenia je jedna od povijesnih pokrajina Rumunjske i veći, istočni dio veće pokrajine Vlaške.
Novi!!: Rumunjska i Muntenia · Vidi više »
Nadia Comăneci
Nadia Comăneci 1977. Nadia Elena Comaneci (12. studenoga 1961.), rumunjska gimnastičarka, osvajačica pet zlatnih olimpijskih medalja.
Novi!!: Rumunjska i Nadia Comăneci · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Rumunjska i NATO · Vidi više »
Neremić
Neremić (rum. Neremed, mađ. Kengyeltó), je naselje u općini Karaševo u županiji Caraş-Severin, u Rumunjskoj, naseljeno Karaševskim Hrvatima.
Novi!!: Rumunjska i Neremić · Vidi više »
Nicolae Ceaușescu
Nicolae Ceauşescu (Scorniceşti, 26. siječnja 1918. – Târgovişte, 25. prosinca 1989.), predsjednik Rumunjske, komunistički vođa zemlje od 1965. do njegovog uklanjanja i pogubljenja 1989. godine.
Novi!!: Rumunjska i Nicolae Ceaușescu · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Rumunjska i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Rumunjska i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Rumunjska i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Rumunjska i Njemački jezik · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Rumunjska i Nogomet · Vidi više »
Obična breza
240px Obična breza (viseća breza), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Rumunjska i Obična breza · Vidi više »
Odjeća
Narodna nošnja Odjeća se sastoji od odjevnih predmeta namijenjenih zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja.
Novi!!: Rumunjska i Odjeća · Vidi više »
Olt (rijeka)
Olt (rumunjski i mađarski; njemački: Alt; latinski: Aluta ili Altus) je rijeka u Rumunjskoj.
Novi!!: Rumunjska i Olt (rijeka) · Vidi više »
Oltenija
Oltenija (ili Mala Vlaška) je rumunjska povijesna pokrajina na jugozapadu države.
Novi!!: Rumunjska i Oltenija · Vidi više »
Oradea
Oradea (mađarski Nagyvárad, njemački Großwardein, slavensko ime Veliki Varadin) je rumunjski grad na sjeverozapadu zemlje 13 km od granice s Mađarskom.
Novi!!: Rumunjska i Oradea · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Rumunjska i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Paralela (zemljopis)
Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.
Novi!!: Rumunjska i Paralela (zemljopis) · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Rumunjska i Parlament · Vidi više »
Parlamentarna demokracija
Parlamentarna demokracija je sustav vlasti parlamentarizma u kojemu sabor ili parlament, čije su članove prethodno slobodno izabrali građani države (birači), donosi odluke o glavnim političkim pitanjima.
Novi!!: Rumunjska i Parlamentarna demokracija · Vidi više »
Partnerstvo za mir
Zemlje koje teže priključenju Partnerstvu za mir Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmjeren ka stvaranju povjerenja između zemalja članica NATO-a i drugih zemalja Europe i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavljanju međusobne vojne suradnje i regionalne stabilnosti.
Novi!!: Rumunjska i Partnerstvo za mir · Vidi više »
Paul Celan
Paul Celan (* 23. studenog 1920. Černovci, tada Rumunjska, sada Ukrajina; † 20. travnja 1970. Pariz; bio je pjesnik, prevoditelj i esejist njemačkog jezičnog izraza. Rođen je kao Paul Ančel (Antschel ili Ancel) u obitelji njemačkih židova cionista.
Novi!!: Rumunjska i Paul Celan · Vidi više »
Pšenica
Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.
Novi!!: Rumunjska i Pšenica · Vidi više »
Perunika
Iris pseudacorus Perunika (mačinac, sabljan, sablja, sabljica, lelija, sabljić, lat. Iris), rod biljaka je iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus), trajne zeleni s podancima i gomoljima.
Novi!!: Rumunjska i Perunika · Vidi više »
Piatra Neamț
Piatra Neamț (njemački: Kreuzburg an der Bistritz, mađarski: Karácsonkő) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Neamț.
Novi!!: Rumunjska i Piatra Neamț · Vidi više »
Pitești
Pitești (njemački: Pitesk) grad je u središnjem dijelu Rumunjske, glavni grad županije Argeș.
Novi!!: Rumunjska i Pitești · Vidi više »
Ploiești
Ploiești je grad u južnoj Rumunjskoj i glavni grad županije Prahova.
Novi!!: Rumunjska i Ploiești · Vidi više »
Pokret nesvrstanih
#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Novi!!: Rumunjska i Pokret nesvrstanih · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Rumunjska i Poljska · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Rumunjska i Povrće · Vidi više »
Programska podrška
Programska podrška (još i softver, programska oprema, programska potporaKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 847.) je neopipljivi dio računala (znači meko, nježno) u kojeg se ubrajaju programi i podaci koji se nalaze na računalu, ne uključujući operacijski sustav, za razliku od mehaničkih i elektroničkih dijelova koji zajedno čine sklopovlje.
Novi!!: Rumunjska i Programska podrška · Vidi više »
Protektorat
Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.
Novi!!: Rumunjska i Protektorat · Vidi više »
Prut
Prut (ukrajinski: Прут, rumunjski: Prut) je rijeka u istočnoj Europi dugačka 953 km.
Novi!!: Rumunjska i Prut · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Rumunjska i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ravnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska)
Ravnik (rum. Rafnic, mađ. Kengyeltó), je naselje u općini Lupak u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, naseljeno Hrvatima.
Novi!!: Rumunjska i Ravnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska) · Vidi više »
Râmnicu Vâlcea
Râmnicu Vâlcea (njemački: Wultsch, starije: Königsberg) je grad u južnom dijelu središnje Rumunjske, glavni grad županije Valcea.
Novi!!: Rumunjska i Râmnicu Vâlcea · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Rumunjska i Referendum · Vidi više »
Rekaš
Hrvati Šokci iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća Rekaš (rum. Recaş, njem. Rekasch, mađ.Temesrékás) grad je u županiji Timiš u rumunjskom dijelu Banata u kojem žive Hrvati.
Novi!!: Rumunjska i Rekaš · Vidi više »
Ričica (Rumunjska)
RičicaDaniel Lucacela:, Hrvatska grančica, 5.
Novi!!: Rumunjska i Ričica (Rumunjska) · Vidi više »
Richard Nixon
Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik američke Republikanske stranke koji je obnašao dužnost 2 mandata. Najviše ga se ipak pamti po tome što je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Dopredsjednici.
Novi!!: Rumunjska i Richard Nixon · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Rumunjska i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Rumunjska i Romanski jezici · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Rumunjska i Romi · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Rumunjska i Rumunji · Vidi više »
Rumunjska nogometna reprezentacija
Rumunjska nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija koja predstavlja Rumunjsku, a nadležni savez je rumunjski nogometni savez. Rumunjska spada u samo četiri zemlje, uz Brazil, Francusku i Belgiju, koje su sudjelovale na prva tri svjetska prvenstva. No, nakon ta tri, kvalificrali su se samo za svjetska prvenstva održana 1970., 1990., 1994. i 1998. Njihov najbolji nastup na svjetskom prvenstvu bio je 1994., kada je Rumunjska, predvođena Gheorgheom Hagijem, došla do četvrtfinala pobijedivši Argentinu, a u tu ih je zaustavila Švedska nakon izvođenja jedanaesteraca. Na europskim prvenstvima najbolji nastup imalu su 2000. kada su prošli skupinu u kojoj su, osim nje, bile Njemačka, Portugal i Engleska, no te godine ih je u četvrtfinalu izbacila Italija.
Novi!!: Rumunjska i Rumunjska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Rumunjska pravoslavna Crkva
Grb Rumunjske patrijaršije Biskupije Rumunjske pravoslavne Crkve Rumunjska pravoslavna Crkva (rum. Biserica Ortodoxă Română) je pomjesna autokefalna Crkva, nalazi se na 7.
Novi!!: Rumunjska i Rumunjska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Rumunjska revolucija
Rumunjska revolucija 1989.
Novi!!: Rumunjska i Rumunjska revolucija · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Rumunjska i Rumunjski jezik · Vidi više »
Rumunjski lej
2000 rumunjskih leja iz 1999. godine Rumunjski leu˙(ISO 4217: RON) je nacionalna valuta Rumunjske.
Novi!!: Rumunjska i Rumunjski lej · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Rumunjska i Rusija · Vidi više »
Samoš
Samoš (ili Samosch) je lijeva pritoka Tise u Mađarskoj i Rumunjskoj.
Novi!!: Rumunjska i Samoš · Vidi više »
Satu Mare (grad)
Satu Mare (njemački: Sathmar, mađarski: Szatmárnémeti, jidiš:סאטמאר, Satmar) je grad u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Satu Mare.
Novi!!: Rumunjska i Satu Mare (grad) · Vidi više »
Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć
promatrači Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV), organizacija za međunarodnu ekonomsku suradnju realsocijalističkih zemalja, osnovana 1949. u Moskvi kao odgovor na Marshallov plan.
Novi!!: Rumunjska i Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć · Vidi više »
Sibiu (grad)
Sibiu (nje.: Hermannstadt, mađ.: Nagyszeben, srp.: Сибињ) je grad u središnjem dijelu Rumunjske i glavni grad županije Sibiu.
Novi!!: Rumunjska i Sibiu (grad) · Vidi više »
Siret (rijeka)
Siret (mađarski: Szeret; ukrajinski: Серет) je rijeka u sjeverozapadnoj Rumunjskoj i jugozapadnoj Ukrajini.
Novi!!: Rumunjska i Siret (rijeka) · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Rumunjska i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Rumunjska i Slaveni · Vidi više »
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Novi!!: Rumunjska i Smrtna kazna · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Rumunjska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Rumunjska i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Rumunjska i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Rumunjska i Srbija · Vidi više »
Srbizacija
U Vukovom rječniku iz 1818. godine nalaze se pojmovi: ''srbiti'', ''srbitise'', ''srbljenje''. Srbizacija ili posrbljavanje označava kulturnu i nacionalnu asimilaciju nesrpskog stanovništva u srpsku naciju.
Novi!!: Rumunjska i Srbizacija · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Rumunjska i Srednja Europa · Vidi više »
Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini
Zastava Bivše članice CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini.
Novi!!: Rumunjska i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Rumunjska i Srpski jezik · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Rumunjska i Stari vijek · Vidi više »
Suceava (grad)
Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava.
Novi!!: Rumunjska i Suceava (grad) · Vidi više »
Sulina
Sulina je grad na Delti Dunava u Rumunjskoj županiji Tulcea.
Novi!!: Rumunjska i Sulina · Vidi više »
Sveta Petka
krunicom u rukama Iaşi, najveća crkva u Rumunjskoj gdje se nalaze moći Svete Petke jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća pravoslavnih na jugoistoku Europe Sveta Petka (Sveta Paraskeva, Pyatnitsa, Pyetka ili takozvana Petka Trnovska), kršćanska je svetica koja je rođena u gradu Epivatu, koji se nalazio između Silimvrije i Carigrada u Trakiji polovinom desetog stoljeća.
Novi!!: Rumunjska i Sveta Petka · Vidi više »
Svjetska banka
Upravna zgrada Svjetske banke u Washingtonu Svjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Rumunjska i Svjetska banka · Vidi više »
Svjetska trgovinska organizacija
Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.
Novi!!: Rumunjska i Svjetska trgovinska organizacija · Vidi više »
Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva.
Novi!!: Rumunjska i Svjetska zdravstvena organizacija · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu
Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. FIFA-ino svjetsko prvenstvo u nogometu (poznato i pod imenom Svjetsko nogometno prvenstvo ili najjednostavnije Svjetsko prvenstvo) međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije.
Novi!!: Rumunjska i Svjetsko prvenstvo u nogometu · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.
Konačni plasman sudionica nogometnog SP-a 1994. Svjetsko prvenstvo u nogometu - SAD 1994. bilo je ukupno 15.
Novi!!: Rumunjska i Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. · Vidi više »
Târgu Mureș
Târgu Mureș (njemački: Neumarkt am Mieresch, latinski: Novum Forum Seculorum, mađarski: Marosvásárhely) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Mureș.
Novi!!: Rumunjska i Târgu Mureș · Vidi više »
Tekstil
Antički egipatski tekstil Jednostavni tekstil pod povećalom Tekstil je materijal ili proizvod dobiven od vlakana koja čine predivo ili pletivo.
Novi!!: Rumunjska i Tekstil · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Rumunjska i Temišvar · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Rumunjska i Tenis · Vidi više »
Timiš
Timiš ili Tamiš (rum.: Timiş) rijeka je koja izvire u Rumunjskoj u sjevernim dijelovima rumunjskih Karpata, protječe kroz Srbiju gdje se nakon 359 km ulijeva u rijeku Dunav.
Novi!!: Rumunjska i Timiš · Vidi više »
Tirol (Karaš-severinska županija, Rumunjska)
Tirol (mađ. Királykegye), je naselje u općini Doclin u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, u kojem žive Hrvati Krašovani.
Novi!!: Rumunjska i Tirol (Karaš-severinska županija, Rumunjska) · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Rumunjska i Transilvanija · Vidi više »
Trska
Trska (lat. Phragmites), rod vodenih trajnica iz porodice trava.
Novi!!: Rumunjska i Trska · Vidi više »
Udruga teniskih profesionalaca
Udruga teniskih profesionalaca (eng. Association of Tennis Professionals, ATP) je udruga koju su 1972. osnovali Donald Dell, Jack Kramer i Cliff Drysdale, radi zaštite interesa profesionalnih tenisača.
Novi!!: Rumunjska i Udruga teniskih profesionalaca · Vidi više »
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.
Novi!!: Rumunjska i UEFA Liga prvaka · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Rumunjska i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Rumunjska i Ukrajina · Vidi više »
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.
Novi!!: Rumunjska i Varšavski ugovor · Vidi više »
Višestranački sustav
Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.
Novi!!: Rumunjska i Višestranački sustav · Vidi više »
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Novi!!: Rumunjska i Vijeće Europe · Vidi više »
Vlaška (pokrajina)
Vlaška na karti Rumunjske Vlaška je jezgra Rumunjske.
Novi!!: Rumunjska i Vlaška (pokrajina) · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Rumunjska i Voće · Vidi više »
Vodnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska)
Vodnik (rum. Vodnic, mađ. Vizes), je naselje u općini Lupak u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, naseljeno Hrvatima Krašovani.
Novi!!: Rumunjska i Vodnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska) · Vidi više »
XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.
XXI.
Novi!!: Rumunjska i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »
Zajednica neovisnih država
Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.
Novi!!: Rumunjska i Zajednica neovisnih država · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Rumunjska i 1. siječnja · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 11. stoljeće · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Rumunjska i 13. kolovoza · Vidi više »
1417.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1417. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 15. stoljeće · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1526. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1812. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1821. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1829. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1857. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1862. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1869. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1878. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1916. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1930. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1953. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1956. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1960. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Rumunjska i 1965. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1969. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1981. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Rumunjska i 1997. · Vidi više »
2. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 2. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Rumunjska i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Rumunjska i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Rumunjska i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Rumunjska i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Rumunjska i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Rumunjska i 2007. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Rumunjska i 2010. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Rumunjska i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Rumunjska i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Rumunjska i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Rumunjska i 2017. · Vidi više »
270.
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 270. · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rumunjska i 3. stoljeće · Vidi više »
30. prosinca
30.
Novi!!: Rumunjska i 30. prosinca · Vidi više »
