Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Rumunjska

Indeks Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 224 odnosi: Adrian Mutu, Aneksija, Antanta, Arad (Arad, Rumunjska), Argeș (rijeka), Ateizam, Aurelijan, Austro-Ugarska, Autonomija, Avari, Špilja, Šušnjevica, Češka, Česi, Ćiribirci, Émil Cioran, Bacău (grad), Baia Mare, Balkanski ratovi, Banat, Bejzbol, Besarabija, Bizant, Bjelogorica, Botoșani (grad), Brașov (grad), Brăila (grad), Bugari, Bugarska, Bugarski jezik, Bukovina, Bukurešt, Buzău (grad), Cluj-Napoca, Constanța (grad), Constantin Brâncuși, Craiova, Cristian Chivu, Crno more, Crnogorična šuma, Dacia, Deșteaptă-te, române!, Demografija, Diktator, Diktatura, Dobrudža, Drobeta-Turnu Severin, Drugi svjetski rat, Dunav, Egipat, ... Proširite indeks (174 više) »

  2. Države članice Europske unije
  3. Države članice NATO-a

Adrian Mutu

Adrian Mutu (Călineşti, 8. siječnja 1979.) je rumunjski umirovljeni nogometaš.

Pogledaj Rumunjska i Adrian Mutu

Aneksija

Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.

Pogledaj Rumunjska i Aneksija

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Pogledaj Rumunjska i Antanta

Arad (Arad, Rumunjska)

Arad je glavni grad županije Arad u zapadnom djelu Rumunjske, u povijesnoj pokrajini Crişani, dio Transilvanije, na rijeci Morišu.

Pogledaj Rumunjska i Arad (Arad, Rumunjska)

Argeș (rijeka)

Argeș čita se Arđeš (rumunjski: Râul Argeș) je rijeka u južnoj Rumunjskoj dužine oko 350 km.

Pogledaj Rumunjska i Argeș (rijeka)

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Pogledaj Rumunjska i Ateizam

Aurelijan

antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).

Pogledaj Rumunjska i Aurelijan

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Pogledaj Rumunjska i Austro-Ugarska

Autonomija

Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.

Pogledaj Rumunjska i Autonomija

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Pogledaj Rumunjska i Avari

Špilja

Baraćeve špilje. Acsibi špilje. Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori.

Pogledaj Rumunjska i Špilja

Šušnjevica

Šušnjevica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Kršan, Istarska županija.

Pogledaj Rumunjska i Šušnjevica

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.

Pogledaj Rumunjska i Češka

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Pogledaj Rumunjska i Česi

Ćiribirci

Ćiribirac iz kasnog 19. stoljeća Žejanski zvončari na smotri na riječkom Trsatu, obučeni u svoju tradicionalnu zvončarsku nošnju. Foto Z. K. Rončević Ćiribirci (Ćići) ili Istrorumunji su nevelika etnička grupa nastanjena u sjeveroistočnoj Istri, danas uglavnom u selima Žejane i područjima oko Čepićkog polja, Šušnjevica, Nova Vas, Letaj i drugima.

Pogledaj Rumunjska i Ćiribirci

Émil Cioran

Émil Michel Cioran (Rasinari, 8. travnja 1911. – Pariz, 20. lipnja 1995.), francuski filozof i pisac rumunjskog porijekla Od 1937. godine živio je u Parizu, a na francuskom piše od 1947. godine.

Pogledaj Rumunjska i Émil Cioran

Bacău (grad)

Bacău (njemački: Barchau, mađarski: Bákó) je grad u istočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Bacău.

Pogledaj Rumunjska i Bacău (grad)

Baia Mare

Baia Mare (njemački:Frauenbach, latinski:Rivulus Dominarum, mađarski:Nagybánya) je grad u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Maramureş.

Pogledaj Rumunjska i Baia Mare

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.

Pogledaj Rumunjska i Balkanski ratovi

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Pogledaj Rumunjska i Banat

Bejzbol

Bejzbol (od engleskog naziva baseball, što dolazi od riječi base što znači baza i riječi ball što znači lopta) je momčadski sport u kojem se loptica udara palicom.

Pogledaj Rumunjska i Bejzbol

Besarabija

Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.

Pogledaj Rumunjska i Besarabija

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Pogledaj Rumunjska i Bizant

Bjelogorica

Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.

Pogledaj Rumunjska i Bjelogorica

Botoșani (grad)

Botoșani (njemački: Botoschan) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Botoșani.

Pogledaj Rumunjska i Botoșani (grad)

Brașov (grad)

Brașov je grad u srednjem dijelu Rumunjske i glavni grad županije Brașov.

Pogledaj Rumunjska i Brașov (grad)

Brăila (grad)

Brăila (oko 230 000 stanovnika) najveća je dunavska luka u Munteniji (istočnome dijelu Vlaške - Rumunjska).

Pogledaj Rumunjska i Brăila (grad)

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Pogledaj Rumunjska i Bugari

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Rumunjska i Bugarska

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Pogledaj Rumunjska i Bugarski jezik

Bukovina

'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940.

Pogledaj Rumunjska i Bukovina

Bukurešt

Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.

Pogledaj Rumunjska i Bukurešt

Buzău (grad)

Buzău (njemački: Busäu) je grad u jugoistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Buzău.

Pogledaj Rumunjska i Buzău (grad)

Cluj-Napoca

Cluj-Napoca (mađ. Kolozsvár, njem. Klausenburg, srednjovj. lat. Claudiopolis i Castrum Clus) je treći najveći grad Rumunjske, povijesno središte i najvažniji grad Transilvanije te središte županije Cluj.

Pogledaj Rumunjska i Cluj-Napoca

Constanța (grad)

Constanța (konˈstant͡sa) najveća je rumunjska luka na Crnom moru.

Pogledaj Rumunjska i Constanța (grad)

Constantin Brâncuși

Constantin Brâncuşi (čita se Konstantin Brankuši; rođ. 19. veljače 1876., Hobiţa, Rumunjska - 16. ožujka 1957., Pariz, Francuska) je bio rumunjski kipar koji je djelovao u Francuskoj i Rumunjskoj; jedan je od najutjecajnijih umjetnika početkom 20.

Pogledaj Rumunjska i Constantin Brâncuși

Craiova

Craiova je s 299.429 stanovnika peti grad po veličini u Rumunjskoj.

Pogledaj Rumunjska i Craiova

Cristian Chivu

Cristian Eugen Chivu (Reşiţa, 26. listopada 1980.) je rumunjski umirovljeni nogometaš i bivši reprezentativac.

Pogledaj Rumunjska i Cristian Chivu

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Pogledaj Rumunjska i Crno more

Crnogorična šuma

Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.

Pogledaj Rumunjska i Crnogorična šuma

Dacia

Dacia je rumunjski proizvođač automobila u vlasništvu Renaulta.

Pogledaj Rumunjska i Dacia

Deșteaptă-te, române!

Andrei Mureșanu, pisac rumunjske himneDeșteaptă-te, române ("Probudite se, Rumunji") je rumunjska nacionalna himna.

Pogledaj Rumunjska i Deșteaptă-te, române!

Demografija

Demografija je znanost o stanovništvu.

Pogledaj Rumunjska i Demografija

Diktator

Diktatori često spominjani kao vođe totalitarnih režima. S lijeva na desno, odozgo prema dolje: Josif Staljin, Adolf Hitler, Augusto Pinochet, Mao Ce Tung, Benito Mussolini, Kim Il-Sung Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom.

Pogledaj Rumunjska i Diktator

Diktatura

Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.

Pogledaj Rumunjska i Diktatura

Dobrudža

Dobrudža Dobrudža (rumunjski: Dobrogea, bugarski: Добруджа) je crnomorska regija u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Rumunjska i Dobrudža

Drobeta-Turnu Severin

Drobeta-Turnu Severin (mađarski Szörényvár) je grad u županiji Mehedinţi u Rumunjskoj, na lijevoj obali Dunava, nizvodno od Željeznih vrata.

Pogledaj Rumunjska i Drobeta-Turnu Severin

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Pogledaj Rumunjska i Drugi svjetski rat

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Pogledaj Rumunjska i Dunav

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Pogledaj Rumunjska i Egipat

Elie Wiesel

Elie (Eliezer) Wiesel (Sighetu Marmaţiei, Rumunjska, 30. rujna 1928. — Boston, Massachusetts, 2. srpnja 2016.) bio je židovski književnik i politički aktivist francuskog i engleskoga izraza.

Pogledaj Rumunjska i Elie Wiesel

Etnogeneza

Etnogeneza je pojam koji opisuje stvaranje jednog naroda.

Pogledaj Rumunjska i Etnogeneza

Eugène Ionesco

Eugène Ionesco, rođen kao Eugen Ionescu (Slatina, Rumunjska, 26. studenog 1909. – Pariz, 28. ožujka 1994.), je bio francusko-rumunjski književnik i dramatičar, te jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda.

Pogledaj Rumunjska i Eugène Ionesco

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Pogledaj Rumunjska i Euro

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Rumunjska i Europa

Europska banka za obnovu i razvoj

Zaštitni znak Europske banke za obnovu i razvoj) Europska banka za obnovu i razvoj (EBOR) (engl. European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) osnovana je 15. travnja 1991. godine sa sjedištem u Londonu, u cilju olakšavanja tranzicije sedam planskih privreda bivših socijalističkih država (Bugarska, Čehoslovačka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, SSSR i SFRJ) na tržišnu privredu.

Pogledaj Rumunjska i Europska banka za obnovu i razvoj

Europska ekonomska zajednica

Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.

Pogledaj Rumunjska i Europska ekonomska zajednica

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Pogledaj Rumunjska i Europska unija

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association) osnovano je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost od ekonomske diskriminacije.

Pogledaj Rumunjska i Europsko udruženje za slobodnu trgovinu

FCSB

FCSB je nogometni klub iz glavnog rumunjskog grada Bukurešta.

Pogledaj Rumunjska i FCSB

Focșani

Focșani (njemački:Fokschan); (mađarski:Foksány) je grad u istočnoj Rumunjskoj središte županije Vrancea.

Pogledaj Rumunjska i Focșani

Galați (grad)

Galati (293.523 stanovnika) je najveća rumunjska luka na Dunavu i najveći brodogradilišni centar.

Pogledaj Rumunjska i Galați (grad)

Gheorghe Hagi

Gheorghe Hagi (Săcele, 5. veljače 1965.) je bivši rumunjski nogometaš i nogometni trener, te vlasnik Viitorula.

Pogledaj Rumunjska i Gheorghe Hagi

Gimnastika

Gimnastika u Londonu 1908. Gimnastička dvorana Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru.

Pogledaj Rumunjska i Gimnastika

Gospodarstvo Rumunjske

Gospodarska slika Rumunjske vrlo je crna.

Pogledaj Rumunjska i Gospodarstvo Rumunjske

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Pogledaj Rumunjska i Goti

Grand Slam

Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini.

Pogledaj Rumunjska i Grand Slam

Holokaust

Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה‎, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.

Pogledaj Rumunjska i Holokaust

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Rumunjska i Hrvatska

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Pogledaj Rumunjska i Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska Keča

Hrvatska Keča ili Keča (rumunjski: Checea odnosno Checea Croată) je općina i istoimeno naselje u županiji Timiş, u Rumunjskom dijelu Banata.

Pogledaj Rumunjska i Hrvatska Keča

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Pogledaj Rumunjska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatski Čenej

Hrvatski Čenej ili Čenej (rumunjski: Cenei) je općina i istoimeno naselje u županiji Timiş, u Rumunjskom dijelu Banata.

Pogledaj Rumunjska i Hrvatski Čenej

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Pogledaj Rumunjska i Hrvatski jezik

Huni

Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.

Pogledaj Rumunjska i Huni

Iași (grad)

Iași (Jaši) je drugi grad po veličini u Rumunjskoj i središte rumunjskog dijela povijesne pokrajine Moldavije.

Pogledaj Rumunjska i Iași (grad)

Ialomița (rijeka)

Ialomița (rumunjski: râul Ialomița, bugarski: Яломица) je rijeka u Rumunjskoj u pokrajini Vlaškoj.

Pogledaj Rumunjska i Ialomița (rijeka)

Ilie Năstase

Ilie Năstase (Bukurešt, 19. srpnja 1946.), rumunjski bivši tenisač.

Pogledaj Rumunjska i Ilie Năstase

Ion Antonescu

Ion Victor Antonescu (Piteşti, 15. lipnja 1882. – Jilava, 1. lipnja 1946.) je bio premijer i conducător Rumunjske u Drugom svjetskom ratu od 4. rujna 1940. do 23. kolovoza 1944. Nakon što je 28.

Pogledaj Rumunjska i Ion Antonescu

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Pogledaj Rumunjska i Istočna Europa

Istrorumunjski jezik

Istrorumunjski jezik (ISO 639-3: ruo) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1500; 1994).

Pogledaj Rumunjska i Istrorumunjski jezik

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Rumunjska i Italija

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Pogledaj Rumunjska i Izrael

Jabalče

Jabalče (rum. Iabalcea), je naselje u općini Karaševo u Rumunjskoj županiji Caraş-Severin, naseljeno Hrvatima Krašovanima.

Pogledaj Rumunjska i Jabalče

Jiu

Jiu (izgovor Žiu) je rijeka u rumunjskoj povijesnoj pokrajini Olteniji.

Pogledaj Rumunjska i Jiu

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.

Pogledaj Rumunjska i Josif Staljin

Jugoistočna Europa

date.

Pogledaj Rumunjska i Jugoistočna Europa

Kameno doba

Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.

Pogledaj Rumunjska i Kameno doba

Karaševo

Karaševo (rumunjski: Carașova, mađarski: Krassovar) je općina i istoimeno naselje u županiji Caraş-Severin, u Rumunjskom dijelu Banata, 15 km od grada Reșița (hrvatski: Rešice), u kojoj žive Hrvati zvani Krašovani.

Pogledaj Rumunjska i Karaševo

Karpati

Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.

Pogledaj Rumunjska i Karpati

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Pogledaj Rumunjska i Katoličanstvo

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Pogledaj Rumunjska i Kina

Klaus Iohannis

Klaus Werner Iohannis (Sibiu, 13. lipnja 1959.) rumunjski je političar njemačkoga podrijetla i šesti predsjednik Rumunjske.

Pogledaj Rumunjska i Klaus Iohannis

Klokotič

Klokotič (rum. Clocotici), je naselje u općini Lupaku u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, naseljeno Hrvatima.

Pogledaj Rumunjska i Klokotič

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Pogledaj Rumunjska i Komunizam

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Pogledaj Rumunjska i Koordinirano svjetsko vrijeme

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Pogledaj Rumunjska i Kršćanstvo

Krišana

Položaj pokrajine Crișana Krišana (rumunjski: Crișana, mađarski: Körösvidék, njemački: Kreischgebiet) je rumunjska povijesna pokrajina smještena u sjeverozapadnoj Rumunjskoj.

Pogledaj Rumunjska i Krišana

Kukuruz

Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).

Pogledaj Rumunjska i Kukuruz

Les

Les (prapor) je eolski sediment prašinastog oblika i žućkaste boje, sastavljen uglavnom od kvarca i feldspata.

Pogledaj Rumunjska i Les

Lesostepa

Istočnoeuropska lesostepa Lesostepa ili šumska stepa je vrsta staništa, koje se sastoji od travnjaka mjestimice sa šumom.

Pogledaj Rumunjska i Lesostepa

Lišajevi

Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.

Pogledaj Rumunjska i Lišajevi

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Pogledaj Rumunjska i Lika

Lopoč

Lopoč (lat. Nymphaea), biljni rod iz porodice lopočevki (Nymphaeaceae) kojemu pripada četrdesetak vrsta vodenog bilja raširenog po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, a najpoznatija među njima je bijeli lopoč (Nymphaea alba).

Pogledaj Rumunjska i Lopoč

Lupak

Lupak (rum. Lupac, mađ. Kiskrassó) općina je i istoimeno naselje u županiji Caraş-Severin, u rumunjskom dijelu Banata.

Pogledaj Rumunjska i Lupak

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Pogledaj Rumunjska i Mađari

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.

Pogledaj Rumunjska i Mađarska

Međunarodni monetarni fond

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.

Pogledaj Rumunjska i Međunarodni monetarni fond

Meridijan

Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.

Pogledaj Rumunjska i Meridijan

Mircea Eliade

Mircea Eliade (Bukurešt, 9. ožujka 1907. – Chicago, 22. travnja 1986.), američki kulturni povjesničar rumunjskog porijekla i rumunjski književnik.

Pogledaj Rumunjska i Mircea Eliade

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Pogledaj Rumunjska i Moldavija

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Pogledaj Rumunjska i Monarhija

Moriš

Moriš (rum. Mureș, lat. Marisus, mađ. Maros, nje.: Mieresch, Marosch, Muresch, srpski: Мориш) je rijeka u Panonskoj nizini.

Pogledaj Rumunjska i Moriš

Mozaik

Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.

Pogledaj Rumunjska i Mozaik

Muntenia

Muntenia je jedna od povijesnih pokrajina Rumunjske i veći, istočni dio veće pokrajine Vlaške.

Pogledaj Rumunjska i Muntenia

Nadia Comăneci

Nadia Comăneci 1977. Nadia Elena Comaneci (12. studenoga 1961.), rumunjska gimnastičarka, osvajačica pet zlatnih olimpijskih medalja.

Pogledaj Rumunjska i Nadia Comăneci

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Pogledaj Rumunjska i NATO

Neremić

Neremić (rum. Neremed, mađ. Kengyeltó), je naselje u općini Karaševo u županiji Caraş-Severin, u Rumunjskoj, naseljeno Karaševskim Hrvatima.

Pogledaj Rumunjska i Neremić

Nicolae Ceaușescu

Nicolae Ceauşescu (Scorniceşti, 26. siječnja 1918. – Târgovişte, 25. prosinca 1989.), predsjednik Rumunjske, komunistički vođa zemlje od 1965. do njegovog uklanjanja i pogubljenja 1989. godine.

Pogledaj Rumunjska i Nicolae Ceaușescu

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Pogledaj Rumunjska i Nijemci

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Pogledaj Rumunjska i Njemačka

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Pogledaj Rumunjska i Njemačka Demokratska Republika

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Pogledaj Rumunjska i Njemački jezik

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Pogledaj Rumunjska i Nogomet

Obična breza

240px Obična breza (viseća breza), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.

Pogledaj Rumunjska i Obična breza

Odjeća

Narodna nošnja Odjeća se sastoji od odjevnih predmeta namijenjenih zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja.

Pogledaj Rumunjska i Odjeća

Olt (rijeka)

Olt (rumunjski i mađarski; njemački: Alt; latinski: Aluta ili Altus) je rijeka u Rumunjskoj.

Pogledaj Rumunjska i Olt (rijeka)

Oltenija

Oltenija (ili Mala Vlaška) je rumunjska povijesna pokrajina na jugozapadu države.

Pogledaj Rumunjska i Oltenija

Oradea

Oradea (mađarski Nagyvárad, njemački Großwardein, slavensko ime Veliki Varadin) je rumunjski grad na sjeverozapadu zemlje 13 km od granice s Mađarskom.

Pogledaj Rumunjska i Oradea

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Rumunjska i Osmansko Carstvo

Paralela (zemljopis)

Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.

Pogledaj Rumunjska i Paralela (zemljopis)

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Pogledaj Rumunjska i Parlament

Parlamentarna demokracija

Parlamentarna demokracija je sustav vlasti parlamentarizma u kojemu sabor ili parlament, čije su članove prethodno slobodno izabrali građani države (birači), donosi odluke o glavnim političkim pitanjima.

Pogledaj Rumunjska i Parlamentarna demokracija

Partnerstvo za mir

Zemlje koje teže priključenju Partnerstvu za mir Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmjeren ka stvaranju povjerenja između zemalja članica NATO-a i drugih zemalja Europe i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavljanju međusobne vojne suradnje i regionalne stabilnosti.

Pogledaj Rumunjska i Partnerstvo za mir

Paul Celan

Paul Celan (* 23. studenog 1920. Černovci, tada Rumunjska, sada Ukrajina; † 20. travnja 1970. Pariz; bio je pjesnik, prevoditelj i esejist njemačkog jezičnog izraza. Rođen je kao Paul Ančel (Antschel ili Ancel) u obitelji njemačkih židova cionista.

Pogledaj Rumunjska i Paul Celan

Pšenica

Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Pogledaj Rumunjska i Pšenica

Perunika

Iris pseudacorus Perunika (mačinac, sabljan, sablja, sabljica, lelija, sabljić, lat. Iris), rod biljaka je iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus), trajne zeleni s podancima i gomoljima.

Pogledaj Rumunjska i Perunika

Piatra Neamț

Piatra Neamț (njemački: Kreuzburg an der Bistritz, mađarski: Karácsonkő) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Neamț.

Pogledaj Rumunjska i Piatra Neamț

Pitești

Pitești (njemački: Pitesk) grad je u središnjem dijelu Rumunjske, glavni grad županije Argeș.

Pogledaj Rumunjska i Pitești

Ploiești

Ploiești je grad u južnoj Rumunjskoj i glavni grad županije Prahova.

Pogledaj Rumunjska i Ploiești

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Pogledaj Rumunjska i Pokret nesvrstanih

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Rumunjska i Poljska

Povrće

Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.

Pogledaj Rumunjska i Povrće

Programska podrška

Programska podrška (još i softver, programska oprema, programska potporaKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 847.) je neopipljivi dio računala (znači meko, nježno) u kojeg se ubrajaju programi i podaci koji se nalaze na računalu, ne uključujući operacijski sustav, za razliku od mehaničkih i elektroničkih dijelova koji zajedno čine sklopovlje.

Pogledaj Rumunjska i Programska podrška

Protektorat

Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

Pogledaj Rumunjska i Protektorat

Prut

Prut (ukrajinski: Прут, rumunjski: Prut) je rijeka u istočnoj Europi dugačka 953 km.

Pogledaj Rumunjska i Prut

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Rumunjska i Prvi svjetski rat

Ravnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska)

Ravnik (rum. Rafnic, mađ. Kengyeltó), je naselje u općini Lupak u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, naseljeno Hrvatima.

Pogledaj Rumunjska i Ravnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska)

Râmnicu Vâlcea

Râmnicu Vâlcea (njemački: Wultsch, starije: Königsberg) je grad u južnom dijelu središnje Rumunjske, glavni grad županije Valcea.

Pogledaj Rumunjska i Râmnicu Vâlcea

Referendum

Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".

Pogledaj Rumunjska i Referendum

Rekaš

Hrvati Šokci iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća Rekaš (rum. Recaş, njem. Rekasch, mađ.Temesrékás) grad je u županiji Timiš u rumunjskom dijelu Banata u kojem žive Hrvati.

Pogledaj Rumunjska i Rekaš

Ričica (Rumunjska)

RičicaDaniel Lucacela:, Hrvatska grančica, 5.

Pogledaj Rumunjska i Ričica (Rumunjska)

Richard Nixon

Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5.

Pogledaj Rumunjska i Richard Nixon

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Pogledaj Rumunjska i Rimsko Carstvo

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Pogledaj Rumunjska i Romanski jezici

Romi

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.

Pogledaj Rumunjska i Romi

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Pogledaj Rumunjska i Rumunji

Rumunjska nogometna reprezentacija

Rumunjska nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija koja predstavlja Rumunjsku, a nadležni savez je rumunjski nogometni savez. Rumunjska spada u samo četiri zemlje, uz Brazil, Francusku i Belgiju, koje su sudjelovale na prva tri svjetska prvenstva. No, nakon ta tri, kvalificrali su se samo za svjetska prvenstva održana 1970., 1990., 1994.

Pogledaj Rumunjska i Rumunjska nogometna reprezentacija

Rumunjska pravoslavna Crkva

Grb Rumunjske patrijaršije Biskupije Rumunjske pravoslavne Crkve Rumunjska pravoslavna Crkva (rum. Biserica Ortodoxă Română) je pomjesna autokefalna Crkva, nalazi se na 7.

Pogledaj Rumunjska i Rumunjska pravoslavna Crkva

Rumunjska revolucija

Rumunjska revolucija 1989.

Pogledaj Rumunjska i Rumunjska revolucija

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Pogledaj Rumunjska i Rumunjski jezik

Rumunjski lej

2000 rumunjskih leja iz 1999. godine Rumunjski leu˙(ISO 4217: RON) je nacionalna valuta Rumunjske.

Pogledaj Rumunjska i Rumunjski lej

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Pogledaj Rumunjska i Rusija

Samoš

Samoš (ili Samosch) je lijeva pritoka Tise u Mađarskoj i Rumunjskoj.

Pogledaj Rumunjska i Samoš

Satu Mare (grad)

Satu Mare (njemački: Sathmar, mađarski: Szatmárnémeti, jidiš:סאטמאר, Satmar) je grad u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Satu Mare.

Pogledaj Rumunjska i Satu Mare (grad)

Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć

promatrači Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV), organizacija za međunarodnu ekonomsku suradnju realsocijalističkih zemalja, osnovana 1949. u Moskvi kao odgovor na Marshallov plan.

Pogledaj Rumunjska i Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć

Sibiu (grad)

Sibiu (nje.: Hermannstadt, mađ.: Nagyszeben, srp.: Сибињ) je grad u središnjem dijelu Rumunjske i glavni grad županije Sibiu.

Pogledaj Rumunjska i Sibiu (grad)

Siret (rijeka)

Siret (mađarski: Szeret; ukrajinski: Серет) je rijeka u sjeverozapadnoj Rumunjskoj i jugozapadnoj Ukrajini.

Pogledaj Rumunjska i Siret (rijeka)

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Pogledaj Rumunjska i Sjedinjene Američke Države

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Pogledaj Rumunjska i Slaveni

Smrtna kazna

Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.

Pogledaj Rumunjska i Smrtna kazna

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.

Pogledaj Rumunjska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Rumunjska i Sovjetski Savez

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Pogledaj Rumunjska i Srbi

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Rumunjska i Srbija

Srbizacija

U Vukovom rječniku iz 1818. godine nalaze se pojmovi: ''srbiti'', ''srbitise'', ''srbljenje''. Srbizacija ili posrbljavanje označava kulturnu i nacionalnu asimilaciju nesrpskog stanovništva u srpsku naciju.

Pogledaj Rumunjska i Srbizacija

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Pogledaj Rumunjska i Srednja Europa

Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

Zastava Bivše članice CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini.

Pogledaj Rumunjska i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).

Pogledaj Rumunjska i Srpski jezik

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Pogledaj Rumunjska i Stari vijek

Suceava (grad)

Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava.

Pogledaj Rumunjska i Suceava (grad)

Sulina

Sulina je grad na Delti Dunava u Rumunjskoj županiji Tulcea.

Pogledaj Rumunjska i Sulina

Sveta Petka

krunicom u rukama Iaşi, najveća crkva u Rumunjskoj gdje se nalaze moći Svete Petke jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća pravoslavnih na jugoistoku Europe Sveta Petka (Sveta Paraskeva, Pyatnitsa, Pyetka ili takozvana Petka Trnovska), kršćanska je svetica koja je rođena u gradu Epivatu, koji se nalazio između Silimvrije i Carigrada u Trakiji polovinom desetog stoljeća.

Pogledaj Rumunjska i Sveta Petka

Svjetska banka

Upravna zgrada Svjetske banke u Washingtonu Svjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Pogledaj Rumunjska i Svjetska banka

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

Pogledaj Rumunjska i Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska zdravstvena organizacija

Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva.

Pogledaj Rumunjska i Svjetska zdravstvena organizacija

Svjetsko prvenstvo u nogometu

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. FIFA-ino svjetsko prvenstvo u nogometu (poznato i pod imenom Svjetsko nogometno prvenstvo ili najjednostavnije Svjetsko prvenstvo) međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije.

Pogledaj Rumunjska i Svjetsko prvenstvo u nogometu

Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.

Konačni plasman sudionica nogometnog SP-a 1994. Svjetsko prvenstvo u nogometu - SAD 1994. bilo je ukupno 15.

Pogledaj Rumunjska i Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.

Târgu Mureș

Târgu Mureș (njemački: Neumarkt am Mieresch, latinski: Novum Forum Seculorum, mađarski: Marosvásárhely) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Mureș.

Pogledaj Rumunjska i Târgu Mureș

Tekstil

Antički egipatski tekstil Jednostavni tekstil pod povećalom Tekstil je materijal ili proizvod dobiven od vlakana koja čine predivo ili pletivo.

Pogledaj Rumunjska i Tekstil

Temišvar

Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.

Pogledaj Rumunjska i Temišvar

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Pogledaj Rumunjska i Tenis

Timiš

Timiš ili Tamiš (rum.: Timiş) rijeka je koja izvire u Rumunjskoj u sjevernim dijelovima rumunjskih Karpata, protječe kroz Srbiju gdje se nakon 359 km ulijeva u rijeku Dunav.

Pogledaj Rumunjska i Timiš

Tirol (Karaš-severinska županija, Rumunjska)

Tirol (mađ. Királykegye), je naselje u općini Doclin u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, u kojem žive Hrvati Krašovani.

Pogledaj Rumunjska i Tirol (Karaš-severinska županija, Rumunjska)

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Pogledaj Rumunjska i Transilvanija

Trska

Trska (lat. Phragmites), rod vodenih trajnica iz porodice trava.

Pogledaj Rumunjska i Trska

Udruga teniskih profesionalaca

Udruga teniskih profesionalaca (eng. Association of Tennis Professionals, ATP) je udruga koju su 1972. osnovali Donald Dell, Jack Kramer i Cliff Drysdale, radi zaštite interesa profesionalnih tenisača.

Pogledaj Rumunjska i Udruga teniskih profesionalaca

UEFA Liga prvaka

UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.

Pogledaj Rumunjska i UEFA Liga prvaka

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.

Pogledaj Rumunjska i Ujedinjeni narodi

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Pogledaj Rumunjska i Ukrajina

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949.

Pogledaj Rumunjska i Varšavski ugovor

Višestranački sustav

Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.

Pogledaj Rumunjska i Višestranački sustav

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Pogledaj Rumunjska i Vijeće Europe

Vlaška (pokrajina)

Vlaška na karti Rumunjske Vlaška je jezgra Rumunjske.

Pogledaj Rumunjska i Vlaška (pokrajina)

Voće

Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.

Pogledaj Rumunjska i Voće

Vodnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska)

Vodnik (rum. Vodnic, mađ. Vizes), je naselje u općini Lupak u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, naseljeno Hrvatima Krašovani.

Pogledaj Rumunjska i Vodnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska)

XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.

XXI.

Pogledaj Rumunjska i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.

Zajednica neovisnih država

Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.

Pogledaj Rumunjska i Zajednica neovisnih država

1. siječnja

1.

Pogledaj Rumunjska i 1. siječnja

13. kolovoza

13.

Pogledaj Rumunjska i 13. kolovoza

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Pogledaj Rumunjska i 1965.

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Pogledaj Rumunjska i 1997.

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Pogledaj Rumunjska i 2000.

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Pogledaj Rumunjska i 2002.

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Rumunjska i 2004.

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Pogledaj Rumunjska i 2005.

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Pogledaj Rumunjska i 2006.

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Rumunjska i 2007.

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Pogledaj Rumunjska i 2010.

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Pogledaj Rumunjska i 2014.

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Pogledaj Rumunjska i 2015.

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Pogledaj Rumunjska i 2016.

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Pogledaj Rumunjska i 2017.

30. prosinca

30.

Pogledaj Rumunjska i 30. prosinca

Vidi također

Države članice Europske unije

Države članice NATO-a

, Elie Wiesel, Etnogeneza, Eugène Ionesco, Euro, Europa, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska ekonomska zajednica, Europska unija, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, FCSB, Focșani, Galați (grad), Gheorghe Hagi, Gimnastika, Gospodarstvo Rumunjske, Goti, Grand Slam, Holokaust, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska Keča, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski Čenej, Hrvatski jezik, Huni, Iași (grad), Ialomița (rijeka), Ilie Năstase, Ion Antonescu, Istočna Europa, Istrorumunjski jezik, Italija, Izrael, Jabalče, Jiu, Josif Staljin, Jugoistočna Europa, Kameno doba, Karaševo, Karpati, Katoličanstvo, Kina, Klaus Iohannis, Klokotič, Komunizam, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kršćanstvo, Krišana, Kukuruz, Les, Lesostepa, Lišajevi, Lika, Lopoč, Lupak, Mađari, Mađarska, Međunarodni monetarni fond, Meridijan, Mircea Eliade, Moldavija, Monarhija, Moriš, Mozaik, Muntenia, Nadia Comăneci, NATO, Neremić, Nicolae Ceaușescu, Nijemci, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Njemački jezik, Nogomet, Obična breza, Odjeća, Olt (rijeka), Oltenija, Oradea, Osmansko Carstvo, Paralela (zemljopis), Parlament, Parlamentarna demokracija, Partnerstvo za mir, Paul Celan, Pšenica, Perunika, Piatra Neamț, Pitești, Ploiești, Pokret nesvrstanih, Poljska, Povrće, Programska podrška, Protektorat, Prut, Prvi svjetski rat, Ravnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska), Râmnicu Vâlcea, Referendum, Rekaš, Ričica (Rumunjska), Richard Nixon, Rimsko Carstvo, Romanski jezici, Romi, Rumunji, Rumunjska nogometna reprezentacija, Rumunjska pravoslavna Crkva, Rumunjska revolucija, Rumunjski jezik, Rumunjski lej, Rusija, Samoš, Satu Mare (grad), Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć, Sibiu (grad), Siret (rijeka), Sjedinjene Američke Države, Slaveni, Smrtna kazna, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Srbi, Srbija, Srbizacija, Srednja Europa, Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, Srpski jezik, Stari vijek, Suceava (grad), Sulina, Sveta Petka, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994., Târgu Mureș, Tekstil, Temišvar, Tenis, Timiš, Tirol (Karaš-severinska županija, Rumunjska), Transilvanija, Trska, Udruga teniskih profesionalaca, UEFA Liga prvaka, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, Varšavski ugovor, Višestranački sustav, Vijeće Europe, Vlaška (pokrajina), Voće, Vodnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska), XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., Zajednica neovisnih država, 1. siječnja, 13. kolovoza, 1965., 1997., 2000., 2002., 2004., 2005., 2006., 2007., 2010., 2014., 2015., 2016., 2017., 30. prosinca.