Brže od pregledniku!
80 odnosi: Atila, Austrija, Autonomija, Avari, Šokci, Braşov, Bugari, Car, Covasna (županija), Društvena klasa, Drugi svjetski rat, Estonci, Europska unija, Finci, Harghita (županija), Hrvatski jezik, Huni, Italija, Jednina, Josif Staljin, Kalvinizam, Katolička Crkva, Kelemen Mikes, Kneževina Vlaška, Komunizam, Latinski jezik, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Marija Terezija Austrijska, Miercurea-Ciuc, Mureș (županija), Nicolae Ceaușescu, Njemačka, Odorheiu Secuiesc, Opsada Beča, Osmansko Carstvo, Prvi svjetski rat, Rumunji, Rumunjska, Rumunjski jezik, Sfântu Gheorghe (Covasna), Sibiu, Skiti, Slavonija, Sovjetski Savez, Srednji vijek, Srijem, Traian Băsescu, Transilvanija, ..., Trianonski ugovor, Turci, 1241., 13. stoljeće, 14. stoljeće, 1437., 15. ožujka, 1562., 1599., 16. listopada, 16. stoljeće, 1683., 1764., 1848., 1849., 1867., 1868., 1873., 1876., 1920., 1940., 1947., 1952., 1960., 1965., 1968., 1989., 2002., 2006., 30. kolovoza. Proširite indeks (30 više) »
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Novi!!: Sekelji i Atila · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Sekelji i Austrija · Vidi više »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Sekelji i Autonomija · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Sekelji i Avari · Vidi više »
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Sekelji i Šokci · Vidi više »
Braşov
Rumunjska.
Novi!!: Sekelji i Braşov · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Sekelji i Bugari · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Sekelji i Car · Vidi više »
Covasna (županija)
Covasna (mađarski: Kovászna) je županija (judeţ) u Transilvaniji u Rumunjskoj.
Novi!!: Sekelji i Covasna (županija) · Vidi više »
Društvena klasa
Društvena klasa je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, od kojih su najčešće viša, srednja i niža klasa.
Novi!!: Sekelji i Društvena klasa · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Sekelji i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Estonci
Neke narodne nošnje iz Estonije Estonci (est. eestlased, prethodno maarahvas) ili Esti su ugrofinski narod, koji pretežno živi u Estoniji.
Novi!!: Sekelji i Estonci · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Sekelji i Europska unija · Vidi više »
Finci
Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.
Novi!!: Sekelji i Finci · Vidi više »
Harghita (županija)
Harghita (mađarski: Hargita) je županija (judeţ) u Transilvaniji u Rumunjskoj.
Novi!!: Sekelji i Harghita (županija) · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Sekelji i Hrvatski jezik · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Sekelji i Huni · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Sekelji i Italija · Vidi više »
Jednina
Jedna mačka Jednina ili singular (lat. singularis) je gramatički oblik koji označava jedan predmet, pojam, bitak/biće, pojavu, osobu, itd.
Novi!!: Sekelji i Jednina · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Sekelji i Josif Staljin · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Sekelji i Kalvinizam · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Sekelji i Katolička Crkva · Vidi više »
Kelemen Mikes
Kelemen Mikes de Zágon (Zágon, kolovoz 1690. – Tekirdağ, 2. listopada 1762.) mađarski književnik, službenik ugarskog i erdeljskog kneza Franje Rákóczija II. te član njegove političke emigracije.
Novi!!: Sekelji i Kelemen Mikes · Vidi više »
Kneževina Vlaška
Kneževina Vlaška (rumunjski: Țara Românească, rumunjska ćirilica: Ца́ра Ромѫнѣ́скъ) kneževina je koja se prostirala na području pokrajine Vlaške.
Novi!!: Sekelji i Kneževina Vlaška · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Sekelji i Komunizam · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Sekelji i Latinski jezik · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Sekelji i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Sekelji i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Sekelji i Mađarski jezik · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Sekelji i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Miercurea-Ciuc
Miercurea-Ciuc (mađarski: Csíkszereda, njemački: Szeklerburg) je središte županije Harghita u Rumunjskoj.
Novi!!: Sekelji i Miercurea-Ciuc · Vidi više »
Mureș (županija)
Mureș (mađarski: Maros) je županija (județ) u Transilvaniji u Rumunjskoj.
Novi!!: Sekelji i Mureș (županija) · Vidi više »
Nicolae Ceaușescu
Nicolae Ceauşescu (Scorniceşti, 26. siječnja 1918. – Târgovişte, 25. prosinca 1989.), predsjednik Rumunjske, komunistički vođa zemlje od 1965. do njegovog uklanjanja i pogubljenja 1989. godine.
Novi!!: Sekelji i Nicolae Ceaușescu · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Sekelji i Njemačka · Vidi više »
Odorheiu Secuiesc
Odorheiu Secuiesc (mađarski: Székelyudvarhely, njemački: Oderhellen) je drugi najveći grad županije Harghita u Rumunjskoj.
Novi!!: Sekelji i Odorheiu Secuiesc · Vidi više »
Opsada Beča
*opsada Beča 1529.
Novi!!: Sekelji i Opsada Beča · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Sekelji i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Sekelji i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Sekelji i Rumunji · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Sekelji i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Sekelji i Rumunjski jezik · Vidi više »
Sfântu Gheorghe (Covasna)
Sfântu Gheorghe (mađarski: Sepsiszentgyörgy, njemački: Sankt Georgen) grad je u Rumunjskoj.
Novi!!: Sekelji i Sfântu Gheorghe (Covasna) · Vidi više »
Sibiu
Rumunjska.
Novi!!: Sekelji i Sibiu · Vidi više »
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Novi!!: Sekelji i Skiti · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Sekelji i Slavonija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Sekelji i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Sekelji i Srednji vijek · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Sekelji i Srijem · Vidi više »
Traian Băsescu
Traian Băsescu (* 4. studenog 1951. u Murfatlaru), rumunjski je političar i bivši predsjednik Rumunjske.
Novi!!: Sekelji i Traian Băsescu · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Sekelji i Transilvanija · Vidi više »
Trianonski ugovor
Potpisivanje Trianonskog ugovora Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske.
Novi!!: Sekelji i Trianonski ugovor · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Sekelji i Turci · Vidi više »
1241.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1241. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 13. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 14. stoljeće · Vidi više »
1437.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1437. · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Sekelji i 15. ožujka · Vidi više »
1562.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1562. · Vidi više »
1599.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1599. · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Sekelji i 16. listopada · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 16. stoljeće · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1683. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1764. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1849. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1868. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1873. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1876. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1920. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Sekelji i 1940. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1947. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1952. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1960. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Sekelji i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1968. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Sekelji i 1989. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Sekelji i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Sekelji i 2006. · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: Sekelji i 30. kolovoza · Vidi više »
