Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Sibir

Indeks Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

80 odnosi: Aleksandar Solženjicin, Alkoholizam, Altajci, Altajski jezici, Amur, Arktički ocean, Azija, Čukči, Bajkalsko jezero, Burjati, Dalekoistočni savezni okrug, Deportacija, Dijamant, Domorodački narodi, Evenki, Gustoća stanovništva, Habarovsk, Hakasi, Hantijsko-mansijski autonomni okrug – Jugra, Industrija, Irkutsk, Jakuti, Jakutija, Jenisej, Josif Staljin, Jukagiri, Kamčatka, Kazahstan, Kina, Kontinentska klima, Korjaci, Krasnojarsk, Lena, Mongolija, Mongolski jezik, Nafta, Neneci, Novosibirsk, Ob, Ojmjakon, Omsk, Ostjaci, Permafrost, Poluotok, Prirodni plin, Qaşliq, Rusi, Rusija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, ..., Rusko osvajanje Sibira, Sahalin, Sibirska ruta, Sibirski Kanat, Sjedinjene Američke Države, Snijeg, Sovjetski Savez, Srednjosibirska visoravan, Tajga, Tatarski jezik, Tihi ocean, Tjumenj, Tlo, Tomsk, Transsibirska pruga, Tundra, Tuvanci, Ugljen, Ukrajinci, Ulan-Ude, Ural (gorje), Uralski jezici, Vladivostok, Vulkan, Zapadnosibirska nizina, Zemlja, Zlatna Horda, Zlato, 18. stoljeće, 1920-ih. Proširite indeks (30 više) »

Aleksandar Solženjicin

Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.

Novi!!: Sibir i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »

Alkoholizam

Alkoholizam je stanje kronične ovisnosti o alkoholnim pićima.

Novi!!: Sibir i Alkoholizam · Vidi više »

Altajci

Altajci (Ojroti; Алтайцы; ne smiju se pobrkati s Ojratima) su grupa plemena altajske etnojezične porodice naseljenih na području Altaja gdje čine autohtonu populaciju.

Novi!!: Sibir i Altajci · Vidi više »

Altajski jezici

Altajski jezici hipotetska su porodica jezika koja se ponekad s uralskom porodicom povezuje u širu uralsko-altajsku porodicu.

Novi!!: Sibir i Altajski jezici · Vidi više »

Amur

Amur ili Heilong Jiang (kineski jezik) ili Sahaliyan Ula (mandžurski jezik) je rijeka u Aziji, deveta rijeka u svijetu po dužini.

Novi!!: Sibir i Amur · Vidi više »

Arktički ocean

Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.

Novi!!: Sibir i Arktički ocean · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Sibir i Azija · Vidi više »

Čukči

Čukči (ruski: чукчи (množina), чукча (jednina)) su autohtoni narod koji nastanjuje Čukotski poluotok obale Čukotskog i Beringovog mora te Arktičkog oceana unutar Ruske Federacije.

Novi!!: Sibir i Čukči · Vidi više »

Bajkalsko jezero

Bajkalsko jezero (ruski: О́зеро Байка́л, burjatski: Байгал далай) u azijskom dijelu Ruske Federacije najstarije je jezero (oko 25 milijuna godina), i ujedno najdublje (oko 1700 m) jezero na svijetu.

Novi!!: Sibir i Bajkalsko jezero · Vidi više »

Burjati

Burjati (burjatski: Буряад, mongolski: Буриад, ruski: Буряты) mongolski su narod koji pretežito živi u ruskoj republici Burjatiji gdje čine 30 % stanovništva, a manjim dijelom u sjeveroistočnoj Mongoliji i Unutarnjoj Mongoliji, autonomnoj pokrajini Narodne Republike Kine.

Novi!!: Sibir i Burjati · Vidi više »

Dalekoistočni savezni okrug

Dalekoistočni savezni okrug (ruski: Дальневосто́чный федера́льный о́круг) najveći od sedam saveznih okruga Ruske Federacije.

Novi!!: Sibir i Dalekoistočni savezni okrug · Vidi više »

Deportacija

Deportacija židova, 1940. Deportacija Nijemaca iz Šleske Deportacija (iz lat. deportare "ukloniti") označava primjerice prisilnu deložaciju, premještanje, preseljenje ili nasilni prijevozu jedne ili više osoba.

Novi!!: Sibir i Deportacija · Vidi više »

Dijamant

Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika.

Novi!!: Sibir i Dijamant · Vidi više »

Domorodački narodi

Pripadnici naroda Cakchiquel. Domorodački narodi, starosjedilački narodi ili autohtoni narodi etničke su skupine koje su izvorni stanovnici određenoga područja, za razliku od skupina koje su naknadno naseljavale, okupirale ili kolonizirale prostor.

Novi!!: Sibir i Domorodački narodi · Vidi više »

Evenki

Evenki (u prošlosti poznati kao Tunguzi) (ruski: Эвенки, Evenki, kineski: 鄂温克族 Èwēnkè Zú, mongolski: Хамниган Khamnigan) su tunguski narod koji živi u Sjevernoj Aziji.

Novi!!: Sibir i Evenki · Vidi više »

Gustoća stanovništva

Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".

Novi!!: Sibir i Gustoća stanovništva · Vidi više »

Habarovsk

Habarovsk (rus. Хабаровск, eng. Khabarovsk) - grad na dalekom istoku Rusije i središte Habrovskog kraja.

Novi!!: Sibir i Habarovsk · Vidi više »

Hakasi

Hakasi Hakasi (Abakanski Tatari) turkijski narod koji živi u ruskoj republici Hakasiji u južnom Sibiru.

Novi!!: Sibir i Hakasi · Vidi više »

Hantijsko-mansijski autonomni okrug – Jugra

Hantijsko-mansijski autonomni okrug – Jugra autonomni je okrug u Rusiji.

Novi!!: Sibir i Hantijsko-mansijski autonomni okrug – Jugra · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Sibir i Industrija · Vidi više »

Irkutsk

Irkutsk (ruski Ирку́тс&#1082) je glavni grad Irkutske oblasti u Ruskoj Federaciji.

Novi!!: Sibir i Irkutsk · Vidi više »

Jakuti

Jakuti Jakuti (sami se nazivaju Sahalar, jakutski:Сахалар) su narod turkijske jezične grupe naseljen u istočnom Sibiru, pretežno u bazenu rijeke Lene i njezinih pritoka u Jakutiji, Ruska Federacija.

Novi!!: Sibir i Jakuti · Vidi više »

Jakutija

250px Rijeka Malakatin Jakutija ili Saha (ruski: Якутия; Республика Саха (Яку́тия), jakutski: Саха Сирэ; Саха Өрөспүүбүлүкэтэ) je republika u Ruskoj Federaciji smještena na ruskom Dalekom Istoku.

Novi!!: Sibir i Jakutija · Vidi više »

Jenisej

Jenisej (ruski: Енисе́й), je rijeka u azijskom dijelu Rusije.

Novi!!: Sibir i Jenisej · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Sibir i Josif Staljin · Vidi više »

Jukagiri

Jukagiri (ruski: Юкагиры; jukagirski: одул, čitaj: odul, ili деткиль, čitaj: detkilj) su narod koji živi u istočnom Sibiru.

Novi!!: Sibir i Jukagiri · Vidi više »

Kamčatka

Topografija poluotoka Poluotok Kamčatka (ruski: полуостров Камчатка, poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug poluotok na ruskom dalekom istoku.

Novi!!: Sibir i Kamčatka · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Sibir i Kazahstan · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Sibir i Kina · Vidi više »

Kontinentska klima

južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.

Novi!!: Sibir i Kontinentska klima · Vidi više »

Korjaci

Korjaci (rus. коря́ки) su starosjedilački narod Kamčatske oblasti na ruskom dalekom istoku i naseljavaju obale Beringovog mora južno od rijeke Anadir i zemlje neposredno uz sjever poluotoka Kamčatke, a najjužnije do Tigilska.

Novi!!: Sibir i Korjaci · Vidi više »

Krasnojarsk

Brana hidrocentrale Krasnojarsk Krasnojarsk (ruski: Красноя́рск) je treći po veličini ruski grad u Sibiru, administrativno sjedište Krasnojarskog kraja.

Novi!!: Sibir i Krasnojarsk · Vidi više »

Lena

Lena (rus. Лена) je rijeka u Rusiji.

Novi!!: Sibir i Lena · Vidi više »

Mongolija

Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.

Novi!!: Sibir i Mongolija · Vidi više »

Mongolski jezik

Rasprostranjenost mongolskog Mongolski jezik (mongolski: монгол хэл) službeni je jezik Mongolije.

Novi!!: Sibir i Mongolski jezik · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Sibir i Nafta · Vidi više »

Neneci

Obitelj Neneka u šatoru. Neneci ili Nenci (stariji nazivi: Samojedi, Juraki) su narod u Ruskoj Federaciji, nastanjen u krajevima između Bijeloga mora i poluotoka Tajmira.

Novi!!: Sibir i Neneci · Vidi više »

Novosibirsk

Novosibirsk (ruski: Новосиби́рск) je grad u Rusiji, s 1 397 213 stanovnika treći grad po veličini zemlji iza Moskve i Sankt-Peterburga.

Novi!!: Sibir i Novosibirsk · Vidi više »

Ob

Ob, je rijeka u azijskom dijelu Rusije.

Novi!!: Sibir i Ob · Vidi više »

Ojmjakon

Ojmjakon (rus. Оймякон, jak. Өймөкөөн) selo je u Jakutskoj u Rusiji, u dalekoistočnom dijelu Sibira u Ojmjakonskom okrugu.

Novi!!: Sibir i Ojmjakon · Vidi više »

Omsk

Omsk je ruski grad i administrativni centar Omske oblasti.

Novi!!: Sibir i Omsk · Vidi više »

Ostjaci

Ostjaci ili Hanti (Остяки, Ханти; sami sebe zovu As-yakh) ugrofinski su narod koji živi u Rusiji, to jest u Hantijsko-mansijskom autonomnom okrugu u kojem čine oko 1 % stanovništva i predstavljaju četvrti narod po brojnosti poslije Rusa (66 %), Ukrajinaca (12 %) i Tatara (8 %).

Novi!!: Sibir i Ostjaci · Vidi više »

Permafrost

Permafrost Permafrost (rus. мерзлота) ili stalno zamrznuto tlo je naziv u geologiji za tlo koje se nalazi na temperaturi točke taljenja vode (0° stupnja Celzija), ili ispod nje, u razdoblju od dvije ili više godina.

Novi!!: Sibir i Permafrost · Vidi više »

Poluotok

hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.

Novi!!: Sibir i Poluotok · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Sibir i Prirodni plin · Vidi više »

Qaşliq

Sibirski Kanat u 15. i 16. stoljeću Qaşliq, također İskär, nekadašnja je tvrđava na utoku Sibirke u Irtiš, nazvana i Sibir (u XVI stoljeću: Sybyr) po tatarskom plemenu Seber.

Novi!!: Sibir i Qaşliq · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Sibir i Rusi · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Sibir i Rusija · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Sibir i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Sibir i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rusko osvajanje Sibira

Jermakovo osvajanje Sibira. Rusko osvajanje Sibira bilo je rezultat ekonomskih, političkih i vojno-političkih težnji.

Novi!!: Sibir i Rusko osvajanje Sibira · Vidi više »

Sahalin

Položaj Sahalina u Rusiji Sahalin je izduženi otok na Ruskom dalekom istoku u sjevernom Pacifiku.

Novi!!: Sibir i Sahalin · Vidi više »

Sibirska ruta

Sibirska ruta Sibirska ruta (ruski: Сибирский тракт; Sibirsky trakt), poznata i kao Moskovska magistrala i Velika autocesta bila je povijesna ruta koja je povezivala europsku Rusiju sa Sibirom i Kinom.

Novi!!: Sibir i Sibirska ruta · Vidi više »

Sibirski Kanat

Sibirski Kanat u 15. i 16. stoljeću Sibirski Kanat je bio turkijsko-mongolski kanat u sa sjedištem u tvrđavi Sibiru (danas Qaşliq, svojedobno i İskär) blizu današnjeg Tobolska, koji su u 16. stoljeću razorili ruski Kozaci pod vodstvom svog vođe Jermaka Timofejeviča.

Novi!!: Sibir i Sibirski Kanat · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Sibir i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Sibir i Snijeg · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Sibir i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srednjosibirska visoravan

Visoravan Putorana, dio Srednjosibirske visoravni. Srednjosibirska visoravan (ruski: Среднесибирское плоскогорье) zauzima dio Sibira između rijeka Jeniseja i Lene te se sastoji od oštro razgraničenih površina različite nadmorske visine.

Novi!!: Sibir i Srednjosibirska visoravan · Vidi više »

Tajga

Rasprostranjenost tajge Tajge su tip zimzelenih šuma četinjača sjevernih dijelova umjerene zone sjeverne polutke koje su cirkupolarno rasprostranjene u Europi, Aziji ("sibirska tajga") i Sjevernoj Americi ("kanadska tajga").

Novi!!: Sibir i Tajga · Vidi više »

Tatarski jezik

Tatarski jezik (ISO 639-3: tat), jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori 6 496 600 ljudi na području Rusije (5 350 000; 2002.), Kine (800; 1999.) i Istanbula u Turskoj.

Novi!!: Sibir i Tatarski jezik · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Sibir i Tihi ocean · Vidi više »

Tjumenj

Tjumenj (ruski: Тюме́нь) je grad u Rusiji.

Novi!!: Sibir i Tjumenj · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Novi!!: Sibir i Tlo · Vidi više »

Tomsk

Tomsk (ruski: Томск) je grad i upravno središte Tomske oblasti.

Novi!!: Sibir i Tomsk · Vidi više »

Transsibirska pruga

Transsibirska pruga označena crveno i Bajkalsko-Amurska pruga označena zeleno. Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku Transsibirska željeznička pruga, skraćeno Transsib, transibírka (rus.: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси́б), — mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem.

Novi!!: Sibir i Transsibirska pruga · Vidi više »

Tundra

Tundra je biom koji se prostire u predjelima, gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom.

Novi!!: Sibir i Tundra · Vidi više »

Tuvanci

Tuva (Tuva, Tuvanci, Tuvinci, Urjanhajci; tuvanski Тывалар (Tyvalar); Mongolski naziv im je Urjanhajci).

Novi!!: Sibir i Tuvanci · Vidi više »

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Novi!!: Sibir i Ugljen · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Sibir i Ukrajinci · Vidi više »

Ulan-Ude

Улан-Уде Улан-Уде Ulan-Ude (ruski: Ула́н-Удэ́, burjatski: Улаан-Удэ), bivši Verhneudinsk (ruski: Верхнеу́динск), je glavni grad republike Burjatije u Rusiji.

Novi!!: Sibir i Ulan-Ude · Vidi više »

Ural (gorje)

Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.

Novi!!: Sibir i Ural (gorje) · Vidi više »

Uralski jezici

Uralski jezici Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.

Novi!!: Sibir i Uralski jezici · Vidi više »

Vladivostok

Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.

Novi!!: Sibir i Vladivostok · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Sibir i Vulkan · Vidi više »

Zapadnosibirska nizina

sjeverne Azije Transsibirske pruge Rijeka Vasjugan Zapadnosibirska nizina, poznata i kao Zapadnosibirska ravnica, (ruski: За́падно-Сиби́рская равни́на) je velika nizina koja zauzima zapadni dio Sibira, između gorja Ural na zapadu i rijeke Jenisej na istoku i planina Altaj na jugoistoku.

Novi!!: Sibir i Zapadnosibirska nizina · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Sibir i Zemlja · Vidi više »

Zlatna Horda

Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.

Novi!!: Sibir i Zlatna Horda · Vidi više »

Zlato

zlato.

Novi!!: Sibir i Zlato · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sibir i 18. stoljeće · Vidi više »

1920-ih

Bez opisa.

Novi!!: Sibir i 1920-ih · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »