Brže od pregledniku!
96 odnosi: Alfred Adler, Anksioznost, Antisemitizam, Arthur Schopenhauer, Austrija, Austrijanci, Židovi, Češka, Beč, Berlin, Carl Gustav Jung, Cenzura, Edipov kompleks, Engleska, Engleski jezik, Eros, Filozofija, Francuski jezik, Frankfurt na Majni, Friedrich Nietzsche, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Grijeh, Gripa, Hipnoza, Histerija, Homoseksualnost, Immanuel Kant, Incest, Jacques Lacan, Kokain, Konotacija, Ličnost, Ljubav, London, Medicina, Moravska, Morfin, Mozak, Mržnja, Muškarac, Nacionalsocijalizam, Neurologija, Novinar, Pariz, Pisac, Pravo, Psihijatrija, Psihoanaliza, Psihofarmaci, Psihologija, ..., Psihoterapija, Rak (bolest), Represija, Sanjanje, Savjest, Seks, Seksualnost, Simbol, Simptom, Sjemenik, Slikarstvo, Smrt, Socijalizacija, Strah, Sveučilište u Beču, Svijest, Talijanski jezik, Tumačenje snova, Urođeno ponašanje, Viktorijansko doba, Wilhelm Reich, William Shakespeare, 1856., 1873., 1877., 1881., 1884., 1885., 1886., 1897., 1899., 19. stoljeće, 1900., 1902., 1907., 1912., 1913., 1915., 1916., 1920., 1922., 1930., 1938., 1939., 23. rujna, 6. svibnja. Proširite indeks (46 više) »
Alfred Adler
Alfred Adler (Rudolfsheim-Fünfhaus, 7. veljače 1870. – Aberdeen, Škotska, 28. svibnja 1937.), austrijski psiholog Po zvanju je bio liječnik.
Novi!!: Sigmund Freud i Alfred Adler · Vidi više »
Anksioznost
Tjeskoba (anksioznost) tj.
Novi!!: Sigmund Freud i Anksioznost · Vidi više »
Antisemitizam
Antisemitizam je neprijateljski stav prema Židovima, u obliku vjerske, nacionalne, socijalne ili rasne nesnošljivosti.
Novi!!: Sigmund Freud i Antisemitizam · Vidi više »
Arthur Schopenhauer
'''Arthur Schopenhauer''' Arthur Schopenhauer (Gdanjsk, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.
Novi!!: Sigmund Freud i Arthur Schopenhauer · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Sigmund Freud i Austrija · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Sigmund Freud i Austrijanci · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Sigmund Freud i Židovi · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Sigmund Freud i Češka · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Sigmund Freud i Beč · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Sigmund Freud i Berlin · Vidi više »
Carl Gustav Jung
Carl Gustav Jung (Kesswill, 26. srpnja 1875. – Zürich, 6. lipnja 1961.), švicarski psiholog i psihijatar.
Novi!!: Sigmund Freud i Carl Gustav Jung · Vidi više »
Cenzura
Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.
Novi!!: Sigmund Freud i Cenzura · Vidi više »
Edipov kompleks
Edipov kompleks je koncept koji je razvio Sigmund Freud, koji je inspirirao Carla Gustava Junga (on je opisao koncept i naveo naziv "kompleks"), kako bi objasnio razvoj dječaka kroz identifikaciju s ocem i željom prema majci.
Novi!!: Sigmund Freud i Edipov kompleks · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Sigmund Freud i Engleska · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Sigmund Freud i Engleski jezik · Vidi više »
Eros
Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.
Novi!!: Sigmund Freud i Eros · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Sigmund Freud i Filozofija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Sigmund Freud i Francuski jezik · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Sigmund Freud i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Friedrich Nietzsche
Friedrich Wilhelm Nietzsche (Röcken, Prusija, 15. listopada 1844. – Weimar, 25. kolovoza 1900.) njemački je filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i jedan od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća.
Novi!!: Sigmund Freud i Friedrich Nietzsche · Vidi više »
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Novi!!: Sigmund Freud i Georg Wilhelm Friedrich Hegel · Vidi više »
Grijeh
Istočni grijeh Adama I Eve Grijeh je pojam koji se najčešće koristi u religioznom značenju riječi, i to najčešće u kršćanstvu.
Novi!!: Sigmund Freud i Grijeh · Vidi više »
Gripa
Gripa je zarazna bolest primarno dišnog sustava uzrokovana virusom koji se prenosi kapljicama u zraku nastalim kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe.
Novi!!: Sigmund Freud i Gripa · Vidi više »
Hipnoza
Etimološki, riječ hipnoza dolazi od grčke riječi hypnosis – „spavanje“, ali treba naglasiti kako hipnoza nije spavanje što pokazuju i razlike u EEG snimkama hipnotičkog transa i faza spavanja.
Novi!!: Sigmund Freud i Hipnoza · Vidi više »
Histerija
Histerija Histerija (od starogrčki ὑστἐρα (hystera).
Novi!!: Sigmund Freud i Histerija · Vidi više »
Homoseksualnost
Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.
Novi!!: Sigmund Freud i Homoseksualnost · Vidi više »
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Novi!!: Sigmund Freud i Immanuel Kant · Vidi više »
Incest
Incest ili rodoskvrnuće je spolni odnos između osoba u bliskom krvnom srodstvu.
Novi!!: Sigmund Freud i Incest · Vidi više »
Jacques Lacan
Jacques Marie Émile Lacan (Pariz, 13. travnja 1901. – Pariz, 9. rujna 1981.), francuski psihoanalitičar i psihijatar.
Novi!!: Sigmund Freud i Jacques Lacan · Vidi više »
Kokain
Strukturna formula kokaina. Kokain je stimulativna droga.
Novi!!: Sigmund Freud i Kokain · Vidi više »
Konotacija
Konotacija (iz Latinskog jezika con-, „sa-“, „zajedno-“, i notatio, „napomena“) je izraz s nizom značenja.
Novi!!: Sigmund Freud i Konotacija · Vidi više »
Ličnost
Ličnost jedan je od temeljnih pojmova psihologije koji se odnosi na neponovljiv, relativno čvrsto integriran, stabilan i kompleksan psihički sklop osobina, koji određuje karakteristično i dosljedno ponašanje individue.
Novi!!: Sigmund Freud i Ličnost · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Sigmund Freud i Ljubav · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Sigmund Freud i London · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Sigmund Freud i Medicina · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Sigmund Freud i Moravska · Vidi više »
Morfin
Morfin Morfin, morfij ili morfijum je alkaloid izoliran iz opijuma, osušenog soka iscijeđenog iz nezrelih čahura vrtnog maka (lat. Papaver somniferum).
Novi!!: Sigmund Freud i Morfin · Vidi više »
Mozak
Ljudski mozak Snimka mozga Mozak je središte živčanog sustava svih kralježnjaka i većine bezkralježnjaka.
Novi!!: Sigmund Freud i Mozak · Vidi više »
Mržnja
Mržnja je ljudski osjećaj jake antipatije.
Novi!!: Sigmund Freud i Mržnja · Vidi više »
Muškarac
Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.
Novi!!: Sigmund Freud i Muškarac · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Sigmund Freud i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Neurologija
epilepsiju. Neurologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem bolesti živčanog sustava.
Novi!!: Sigmund Freud i Neurologija · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Sigmund Freud i Novinar · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Sigmund Freud i Pariz · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Sigmund Freud i Pisac · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Sigmund Freud i Pravo · Vidi više »
Psihijatrija
Psihijatrija (grčki psyche - duša, iatrea - liječenje) klasično je određena kao medicinska struka koja se bavi nastankom, razvojem, manifestacijama bolesti čovjekove ličnosti koji proizlaze iz subjektivnoga individualnog života ili njegova odnosa s okolinom.
Novi!!: Sigmund Freud i Psihijatrija · Vidi više »
Psihoanaliza
Psihoanaliza je klinička teorija ličnosti koja se usredotočuje na intenzivno proučavanje osobe.
Novi!!: Sigmund Freud i Psihoanaliza · Vidi više »
Psihofarmaci
Prikaz različitih psihofarmaka. Psihofarmaci, psihoaktivne tvari ili psihotropne tvari su kemijske tvari, izrazitog farmakološkog učinka, koje mijenjaju moždanu funkciju, što rezultira s privremenom promjenom percepcije, raspoloženja, svijesti ili ponašanja.
Novi!!: Sigmund Freud i Psihofarmaci · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Sigmund Freud i Psihologija · Vidi više »
Psihoterapija
Mozak kao glavni organ živčanog sustava kojem je jedna od funkcija utjecaj na psihički život čovjeka Psihoterapija je tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem u kojem educirana osoba namjerno uspostavlja profesionalan terapijski odnos i koristi stručne postupke u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihičkih simptoma/poteškoća, u svrhu promjene poremećenih shema ponašanja i poticanja pozitivnog razvoja ličnosti djeteta, adolescenta i odraslih osoba.
Novi!!: Sigmund Freud i Psihoterapija · Vidi više »
Rak (bolest)
Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).
Novi!!: Sigmund Freud i Rak (bolest) · Vidi više »
Represija
Represija (lat.: re „natrag, povratak, „iznova; primere „tiskati“, „gurati“) je sinonim za ugnjetavanje, potiskavanje, tlačenje.
Novi!!: Sigmund Freud i Represija · Vidi više »
Sanjanje
Sanjanje je složeni psihobiološki proces praćen vrlo određenom fiziološkom slikom.
Novi!!: Sigmund Freud i Sanjanje · Vidi više »
Savjest
Pojam savjest potječe iz stoičko kršćanske tradicije.
Novi!!: Sigmund Freud i Savjest · Vidi više »
Seks
Seks ili spol označava skup anatomskih fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se unutar istih vrsta razlikuju ženke od mužjaka, ili organska funkcija u reproduktivnom sustavu vrste, te spolni odnos, koitus. U svakodnevnom govoru, uobičajen je naziv za spolni odnos, dok se u biološkom smislu obično koristi riječ spol, a kao organska funkcija spolnost.
Novi!!: Sigmund Freud i Seks · Vidi više »
Seksualnost
Seksualnost je skup osjećaja, ponašanja, stavova, vrijednosti koji se dovode u vezu sa seksualnom željom i identitetom, to jest postojanjem svakog ljudskog bića kao spolnog i rodnog, te seksualnog.
Novi!!: Sigmund Freud i Seksualnost · Vidi više »
Simbol
Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.
Novi!!: Sigmund Freud i Simbol · Vidi više »
Simptom
Simptom (iz starogrčkog σύμπτωμα prilika, nezgoda i gubitak, koja dolazi od συμπιπτω 'zadesiti') je izraz koji se u medicini ili psihologiji koristi za opis ili znakove bolesti ili ozljede.
Novi!!: Sigmund Freud i Simptom · Vidi više »
Sjemenik
Dijagram presjeka sjemenika: 1 Glava ili gornji pol sjemenika 2 Tunica albuginea 3 Vezivne pregrade 4 Prednji rub (slobodni rub) 5 Lateralna strana 6 Rep ili donji pol sjemenika 7 Režnjić sjemenika 8 Parenhim sjemenika 9 Izvodni kanalići 10 Mediastinum sjemenika 11 Stražnji rub Sjemenik (lat. testis) je parna žlijezda muškog spolnog sustava, čija je uloga stvaranje muških spolnih hormona i stvaranje muških spolnih stanica (spermatogeneza).
Novi!!: Sigmund Freud i Sjemenik · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Sigmund Freud i Slikarstvo · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Sigmund Freud i Smrt · Vidi više »
Socijalizacija
Hugo Oehmichen: Prvi gutljaj Socijalizacija (lat. sociare‚ spojiti) označava proces tijekom kojeg osobe stječu stavove i sustava vrijednosti ili društvene norme određene kulture.
Novi!!: Sigmund Freud i Socijalizacija · Vidi više »
Strah
Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna (nestvarna, tj. opasnost zapravo ne postoji).
Novi!!: Sigmund Freud i Strah · Vidi više »
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Novi!!: Sigmund Freud i Sveučilište u Beču · Vidi više »
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Novi!!: Sigmund Freud i Svijest · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Sigmund Freud i Talijanski jezik · Vidi više »
Tumačenje snova
Tumačenje snova je objašnjenje značenja i traženje logičnog smisla u snovima.
Novi!!: Sigmund Freud i Tumačenje snova · Vidi više »
Urođeno ponašanje
Urođeno ponašanje ili instinkt (iz.
Novi!!: Sigmund Freud i Urođeno ponašanje · Vidi više »
Viktorijansko doba
Po kraljici Viktoriji je nazvan ovaj period Svijet 1897.; britanska područja označena ružičastom bojom Viktorijansko doba u Ujedinjenom Kraljevstvu smatra se period koji je kraljica Viktorija provela na britanskom tronu, od 1837.
Novi!!: Sigmund Freud i Viktorijansko doba · Vidi više »
Wilhelm Reich
Wilhelm Reich (Dobrzeynica, 24. travnja 1897. – Lewisburg, SAD, 3. studenog 1967.), austrijski psihijatar.
Novi!!: Sigmund Freud i Wilhelm Reich · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: Sigmund Freud i William Shakespeare · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1856. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1873. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1877. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1881. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1886. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1897. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Sigmund Freud i 1900. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1902. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1907. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1913. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1916. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1920. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1922. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1930. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Sigmund Freud i 1939. · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Sigmund Freud i 23. rujna · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Sigmund Freud i 6. svibnja · Vidi više »
