Brže od pregledniku!
36 odnosi: Andrej Plenković, Šesti saziv Hrvatskog sabora, Žminj, Brodogradilište Uljanik, Deseti saziv Hrvatskog sabora, Deveti saziv Hrvatskog sabora, Elektrotehnika, Hrvatska, Hrvatska stranka umirovljenika, Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski sabor, Ivo Sanader, Kukuriku koalicija, Osmi saziv Hrvatskog sabora, Peti saziv Hrvatskog sabora, Pula, Radimir Čačić, Sedmi saziv Hrvatskog sabora, Sindikat, Tihomir Orešković, Zaštita od požara, Zoran Milanović, 11. siječnja, 14. listopada, 14. ožujka, 1958., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 22. prosinca, 22. srpnja, 28. prosinca.
Andrej Plenković
Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12.
Novi!!: Silvano Hrelja i Andrej Plenković · Vidi više »
Šesti saziv Hrvatskog sabora
Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.
Novi!!: Silvano Hrelja i Šesti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Žminj
Žminj je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj koja se sastoji od 33 naselja na 72 km².
Novi!!: Silvano Hrelja i Žminj · Vidi više »
Brodogradilište Uljanik
Uljanik je brodogradilište smješteno u gradu Puli, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Silvano Hrelja i Brodogradilište Uljanik · Vidi više »
Deseti saziv Hrvatskog sabora
Deseti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. srpnja 2020. godine.
Novi!!: Silvano Hrelja i Deseti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Deveti saziv Hrvatskog sabora
Deveti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 14. listopada 2016. godine izborom Bože Petrova za predsjednika Hrvatskog sabora.
Novi!!: Silvano Hrelja i Deveti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Elektrotehnika
Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.
Novi!!: Silvano Hrelja i Elektrotehnika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Silvano Hrelja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska stranka umirovljenika
Hrvatska stranka umirovljenika (kratica HSU) je hrvatska politička stranka centra.
Novi!!: Silvano Hrelja i Hrvatska stranka umirovljenika · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.
Novi!!: Silvano Hrelja i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2011.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.
Novi!!: Silvano Hrelja i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Silvano Hrelja i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: Silvano Hrelja i Ivo Sanader · Vidi više »
Kukuriku koalicija
Izborni simbol koalicije Kukuriku koalicija 5. kolovoza 2011. u Kninu; Silvano Hrelja (HSU), Radimir Čačić (HNS), Zoran Milanović (SDP), Ivan Jakovčić (IDS) Kukuriku koalicija bila je koalicija hrvatskih političkih stranaka koje su donijele odluku o zajedničkom izlasku na izbore zastupnika za Hrvatski sabor 2011. godine s ciljem sastavljanja koalicijske vlade.
Novi!!: Silvano Hrelja i Kukuriku koalicija · Vidi više »
Osmi saziv Hrvatskog sabora
Osmi saziv Hrvatskog sabora započeo je prvu sjednicu 3. prosinca 2015. godine.
Novi!!: Silvano Hrelja i Osmi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Peti saziv Hrvatskog sabora
Peti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2003. godine, kada su mandatima raspolagala 152 zastupnika.
Novi!!: Silvano Hrelja i Peti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Silvano Hrelja i Pula · Vidi više »
Radimir Čačić
Radimir Čačić (Zagreb, 11. svibnja 1949.), hrvatski je političar i gospodarstvenik, od kraja 2011.
Novi!!: Silvano Hrelja i Radimir Čačić · Vidi više »
Sedmi saziv Hrvatskog sabora
Sedmi saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine.
Novi!!: Silvano Hrelja i Sedmi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Sindikat
Sindikalni prosvjed u Indiji Sindikat je organizacija koju stvaraju zaposlenici.
Novi!!: Silvano Hrelja i Sindikat · Vidi više »
Tihomir Orešković
Tihomir Orešković (Zagreb, 1. siječnja 1966.), hrvatski je i kanadski poslovni čovjek, predsjednik trinaeste Vlade Republike Hrvatske.
Novi!!: Silvano Hrelja i Tihomir Orešković · Vidi više »
Zaštita od požara
Zaštita od požara obuhvaća skup aktivnosti čiji je cilj smanjenje rizika nastanka požara, odnosno brzo i kvalitetno gašenje požara ako do istog dođe.
Novi!!: Silvano Hrelja i Zaštita od požara · Vidi više »
Zoran Milanović
Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.
Novi!!: Silvano Hrelja i Zoran Milanović · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: Silvano Hrelja i 11. siječnja · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Silvano Hrelja i 14. listopada · Vidi više »
14. ožujka
14.
Novi!!: Silvano Hrelja i 14. ožujka · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Silvano Hrelja i 1958. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Silvano Hrelja i 2003. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Silvano Hrelja i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Silvano Hrelja i 2011. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Silvano Hrelja i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Silvano Hrelja i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Silvano Hrelja i 2020. · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Silvano Hrelja i 22. prosinca · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Silvano Hrelja i 22. srpnja · Vidi više »
28. prosinca
28.
Novi!!: Silvano Hrelja i 28. prosinca · Vidi više »
